Osnivač WikiLeaksa Julian Assange požalio se u srijedu da ne može pratiti saslušanja o izručenju SAD-u, dok su njegovi odvjetnici dokazivali da ga Britanija ne bi trebala izručiti jer su optužbe protiv njega politički motivirane.
Trećeg dana saslušanja na sudu u Londonu, Assange je rekao da iz svoje klupe teško može čuti što se događa u sudnici i zatražio da sjedi sa svojim odvjetnicima.
"U ovome sudjelujem kao da gledam Wimbledon", rekao je sucu. "Ne mogu komunicirati sa svojim odvjetnicima i pitati ih za neka pojašnjenja", dodao je.
Naveo je da s braniteljima ne može razgovarati ni privatno jer je klupa ozvučena i u sudnici se nalaze neimenovani dužnosnici američkog veleposlanstva.
Assangeovi odvjetnici će u četvrtak podnijeti službeni zahtjev da ga se premjesti iz klupe za optuženike, nakon što je sutkinja Vanessa Baraitser rekla da je upitno bi li on tehnički i dalje bio u pritvoru ako sjedi na nekom drugom mjestu.
Pojasnila je da većina optuženika normalno sjedi u klupi i da ne može raditi iznimke, ali je od Assangeovih odvjetnika ipak zatražila da podnesu službeni zahtjev.
James Lewis, predstavnik američke vlade, rekao je da se ne protivi da Assange sjedi drugdje u sudnici, ako bude lisicama privezan za sudskog policajca.
SAD je prošle godine od Britanije zatražio izručenje Assangea nakon što mu je ukinut azil u ekvadorskom veleposlanstvu. Ondje je proveo sedam godina i nastojao izbjeći izručenje u Švedsku zbog optužbi za silovanje koje su u međuvremenu odbačene.
Lewis je rekao je da Assange treba biti izručen u SAD kako bi mu se sudilo zbog hakiranja i širenja informacija koje su ugrozile živote novinara, disidenata i drugih u Iranu, Iraku i Afganistanu.
Razotkrio američko prljavo rublje
On se protivi izručenju u Sjedinjene Države i zajedno sa svojim odvjetnicima i pristašama pozvao je Britaniju da ga oslobodi.
Odvjetnici tvrde da taj 48-godišnji australski državljanin i zviždač neće dobiti pošteno suđenje u SAD-u te da bi mu, bude li osuđen, mogla biti izrečena zatvorska kazna do 175 godina.
Assange je postao slavan početkom prošlog desetljeća kad je WikiLeaks objavio povjerljivu vojnu snimku napada američkog helikoptera Apache u Bagdadu 2007., pri čemu je ubijeno desetak ljudi, među njima i dva zaposlenika novinske agencije Reuters.
Njegova organizacija kasnije je ponovno razbjesnila Washington objavama tisuća vojnih dokumenata i diplomatskih bilješki.
