Američki znanstvenici, čiji je rad objavljen u časopisu Pediatrics, otkrili su da je oko 29 posto ispitanika, koji su kao djeca dijagnosticirani s ADHD-om, patilo od toga i u kasnim 20-im godinama života.
"Oni su očito i dalje imali simptome koji su i dalje odgovarali toj dijagnozi", kaže voditelj istraživanja William Barbaresi iz bostonske dječje bolnice.
ADHD, koji pogađa tri do sedam posto djece u SAD-u, jedan je od najčešćih razvojnih poremećaja. Prema podacima Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti češći je kod dječaka nego kod djevojčica. Djeca s ADHD-om imaju problema u održavanju pažnje, zaboravna su, nemirna i lako se dekoncentriraju do mjere da to stvara probleme u školi, kod kuće i u socijalnim kontaktima.
U okviru istraživanja praćeno je 5.718 djece rođene između 1976. i 1982. i utvrđeno je da je njih 367 imalo ADHD. Znanstvenici su ispitanike ponovno kontaktirali kad su imali 29 godina života i 232 s 'dječjim' ADHD-om pristalo je sudjelovati u daljnjem istraživanju. Utvrđeno je da je njih 29 posto još uvijek patilo od ADHD-a.
Usporedbom s odraslim osobama koje nikad nisu patile od ADHD-a utvrđeno je da su one koje su u djetinjstvu dijagnosticirane s tim poremećajem imale veće izglede patiti od najmanje jednog psihijatrijskog poremećaja a najčešće se radilo o alkoholizmu, ovisnosti o drogama, tjeskobi ili depresiji - 57 posto dijagnosticiranih s ADHD-om imalo je kasnije u životu barem jedan psihijatrijski poremećaj u usporedbi s 35 posto onih u populaciji bez ADHD-a.
I stopa samoubojstava bila je veća kod osoba s ADHD-om. Od 367 osoba koje su u djetinjstvu imale dijagnozu ADHD-a samoubojstvo je počinilo njih troje, dok je među preostalih gotovo pet tisuća ispitanika bez ADHD-a samoubojstvo počinilo njih sedam.
