Situacija na tržištu automobila još se nije stabilizirala i smirila od kaosa prouzrokovanog koronavirusom, a već su im stigli novi problemi. Naime, rat u Ukrajini brojnim će proizvođačima automobila nanijeti ogromne štete, što zbog nedostatka dijelova za vozila, što zbog sankcija zbog kojih će patiti prodaja na ruskom tržištu.
No, ovaj rat posebno bi mogao pogoditi proizvodnju električkih vozila i to zbog njihovih baterija čija bi cijena prema najavama stručnjaka mogla odletjeti u nebo. Razlog poskupljenja leži u skoku cijena sirovih materijala od kojih se baterije proizvode, kao i u tome što se neke od sirovina zbog sankcija više ne mogu izvoziti. Osim što će poskupjeti cijene baterija za automobile, cijene će rasti i laptopima, pametnim telefonima te ostalim elektroničkim uređajima.
Peter Carlsson, voditelj proizvođača baterija Northvolt, objasnio je za Handelsblatt da cijene sirovina, posebno nikla, snažno rastu. Carlsson pretpostavlja da će cijene baterija za električne automobile rasti u budućnosti, a proizvođači automobila će to vjerojatno kad-tad prenijeti na svoje kupce.
U samo godinu dana cijena proizvodnje nikal-kobalt-mangan baterije porasla je za 29 posto, prema izračunima konzultantske tvrtke Roland Berger. Litij-ionske baterije nalaze se u gotovo svim aktualnim električnim automobilima. Poteškoće u opskrbi iz Rusije dovele su do toga da se cijena nikla na Londonskoj burzi metala nedavno više nego udvostručila, a došlo je do toga da se prvi puta za tonu nikla trebalo platiti 101.365 američkih dolara. Northvolt očekuje da će baterije za električne automobile postati skuplje u kratkom roku, no dugoročno gledano Carlsson smatra da će cijene pasti.
Ekonomski analitičar Mario Gatara u razgovoru za Net.hr ističe kako Rusija zapravo nije ključni igrač u priči oko nikla te da se oko opskrbe niklom ne bi trebali brinuti. No, zato bi nas trebao brinuti paladij, kojeg 40 posto na globalnoj razini prizvodi Rusija. Najveći dio toga, kaže nam Gatara, nabavlja Norilsk Nickel, tvrtka na čijem je čelu jedan od najbogatijih ruskih oligarha Vladimir Potanin. Potatin je inače jedan od rijetkih koje Zapad (za sada) nije sankcionirao.
Nikal, navodi Gatara, nije sporan jer se lako može nadomjestiti primjerice onim koji se izvozi iz Indonezije, zemlje koja ga ima napretek.
Problem i neon
Problem bi osim nikla mogao biti i neon. Naime, "dom" za gotovo 70 posto svjetske opskrbe neonom je Ukrajina, javlja The Drive. Iako se to ne čini odmah kao veliki problem, ovaj plin igra ključnu ulogu u proizvodnji gotovo svih lijevanih poluvodiča diljem svijeta, prema istraživanju TrendForcea.
Zatvori li se ukrajinska slavina neonskog plina, tada se zatvara i najveća svjetska opskrba, što rezultira povećanom potražnjom preostalih dobavljača diljem svijeta. Ako zalihe neona u velikim tvrtkama počnu presahnuti za nekoliko mjeseci, to bi moglo rezultirati ili skokom proizvodnih cijena ili nedostatkom komponenti, piše The Drive.
"Naravno, ljudi će tražiti alternativne izvore neona što je brže moguće - ali to nije nešto što se može jednostavno uključiti", rekla je Carla Bailo, izvršna direktorica Centra za automobilska istraživanja, za Automotive News. "Na kraju, ako poluvodiči ne dođu, odmah ćemo se vratiti tamo gdje smo bili prošle godine."
Visoki ciljevi Europe
Velikih problema imala je autoindustrija odmah na početku ruske invazije na Ukrajinu, jer se tamo proizvodi puno malih komponenta za mnoge svjetske proizvođače automobila, ali i oko sedam posto svih kabelskih svežnja, koji su već bili problematični za mnoge europske proizvođače automobila.
Europska unija zacrtala si je ambiciozni plan zelenijeg i čišćeg prometa te bi do 2035. godine svi novi električki automobili u EU trebali biti električni. No, Europa je u jeku covid krize shvatila da im itekako nedostaje mirkočipova, odnosno tvrtki na području našeg kontinenta koje bi proizvodile iste, pošto se ispostavilo da smo previše ovisni o uvozu ove ključne komponente.
Stoga su do 2030. godine odlučili investirati 15 milijardi eura u tu proizvodnju. "Pandemija je razotkrila ranjivost lanaca opskrbe čipovima. Svi znate da je globalna nestašica čipova usporila naš oporavak”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Europa si je zacrtala visoke ciljeve. "Postavili smo si cilj da 2030. godine imamo 20 posto globalnog tržišnog udjela proizvodnje čipova, ovdje u Europi. Trenutno smo na 9 posto”, rekla je von der Leyen.
Hoće li ovom ogromnom investicijom uspjeti oporaviti devastirano tržište, valja tek vidjeti. Gledajući iz sadašnje perspektive, Azija je tu svakako u prednosti, a nama u prilog ne ide niti ratni sukob koji bi mogao nanijeti ogromnu štetu na svim područjima. S premalo čipova, i skupim baterijama, sve bi se to u konačnici moglo odraziti na krajnje kupce, koji će svoje nove automobile dugo čekati i, nastavi li se ovim tempom, skupo i platiti.
