Sanjali ste godinama o svom savršenom automobilu i nakon nekoliko godina napornog rada sada si ga napokon možete priuštiti. Sve što trebate je otići do najbližeg salona i složiti svoj idealan automobil. Odabrat ćete boju koju želite, opremu koja vam treba i motor koji je baš po vašoj mjeri. Nasmiješeni prodavač će vam nakon ispisane ponude reći: "To je to, sad samo čekamo. Vaš automobil će biti ovdje za godinu dana!“
Zvuči kao scenarij iz noćne more, ali upravo to su proživjeli mnogi kupci koji su se tijekom 2021. godine odlučili počastiti s novim automobilom. Svi će vam pritom reći isti razlog, a to je nestašica čipova, odnosno poluvodiča.
No čipovi se nalaze i u našim mobitelima, računalima, tabletima, televizorima i svoj ostaloj tehnici pa opet ništa od toga se ne čeka tako dugo koliko i automobil. Zanimalo nas je zašto je tomu tako.
Proizvođači ostali zatečeni
Naravno, svemu je uzrok pandemija koronavirusa koja je zaustavila svijet 2020. godine. Kako je stala proizvodnja svega tako je došlo do sustavnog nedostatka u lancu opskrbe. U isto vrijeme, elektronička industrija suočila se s povećanom potražnjom za mobitelima, televizorima, računalima, igricama i kućanskim aparatima od strane kupaca koji su se našli u karanteni, a koji su preselili svoju kupovinu u online svijet.
Proizvođači čipova preusmjerili su tako svoju opskrbu elektroničkoj industriji, koja je također pokazala spremnost da plati više.
Kad se u ljeto 2020. svjetska ekonomija počela vraćati na staro automobilska industrija je ostala pomalo zatečena brzinom oporavka.
Sporni ugovori
Dodatni šok im je bio taj kada su otkrili da im čipovi, potrebni za rad njihovih automobila, nisu dostupni te da su njihovi dobavljači već imali unosne ugovore s elektroničkom industrijom. Upravo bi ti ugovori mogli biti najveća prepreka kraju ove krize.
Proizvođači automobila svoje planova obično rade na godišnjoj razini, a nagli pad i nagli skok u 2020. godini totalno je poremetio njihove planove. Nakon što su na početku godine uspjeli smanjiti narudžbe od dobavljača kako bi izbjegli velika financijska opterećenja, veliki oporavak u ljeto iste godine ih je zatekao nespremne.
Moderni čipovi
Velike narudžbe čipova koje je odjednom trebala i industrija automobila nije jednostavno dobiti jednim telefonskim pozivom. Stvar je u praksi dosta kompliciranija jer je za proizvodnju čak i najjednostavnijih poluvodiča potrebno oko tri mjeseca.
Auto industrija predstavlja samo pet posto industrije čipova, što znači da nije imala velik utjecaj da odmah dobije ono što joj je potrebno.
Zastarjela tehnologija u automobilima
Kako navodi američki Motortrend, moderni automobili koriste starije čipove koji koštaju samo nekoliko dolara po komadu i imaju niže profitne marže pa njihovim proizvođačima nije u interesu da ulažu u veći kapacitet.
Vozila se oslanjaju na takve čipove za sve, od brava na vratima i glavnog ekrana, do kočnica i naprednih sustava pomoći vozaču. To je ujedno jedan od razloga zašto glavni ekrani u automobilima nikad ne mogu konkurirati onima u našim pametnim telefonima ili tabletima.
Dodajmo kako je uz sve navedeno, japanska tvornica Renesas, koja proizvodi gotovo jednu trećinu čipova koji se koriste u automobilima, teško oštećena u požaru koji je buknuo u ožujku 2021. što je dodatno usporilo proizvodnju.
Nestašica je globalnu automobilsku industriju koštala oko 210 milijardi dolara izgubljenih prihoda 2021., govore podaci konzultantske tvrtke AlixPartners. Proizvođači poluvodiča su se obvezali na nova ulaganja u proizvodnju, no tek će mali dio toga otići na starije čipove kakvi su najtraženiji u automobilskoj industriji.
Puni parkinzi i prazni saloni
Kako je nestašica postajala sve izraženija, mnogi su se proizvodni pogoni našli u praznom hodu. Svaki tjedan dolazile su nove vijesti o proizvođačima automobila čiji se pogoni zatvaraju diljem svijeta. Stvar je otišla toliko daleko da su pojedini proizvođači, čekajući dobavljače, preskakali korake u proizvodnji te tako završili s punim parkinzima automobila koji su čekali ugradnju čipova i drugih komponenti.
Novi automobili ispred tvornica
Drugi su se pak proizvođači okrenuli drugoj taktici. Fokusirali su se uglavnom na modele koji su zahtijevali manje čipova, odnosno slabije opremljene automobile. Dodali su kako će i u budućnosti raditi na smanjenju borja poluvodiča u vozilima.
"Donosili smo odluke kao da su čipovi gotovo beskonačni, tako da je svaki dodatak zahtijevao čip, svako podizanje prozora, svaki modulator", rekao je izvršni direktor Volkswagena u Americi Scott Keogh.
No nisu se baš svi našli u "istom loncu“. Tesla, primjerice, proizvodi sama svoje čipove no njihovi se modeli i inače dugo čekaju zbog velike potražnje, a još uvijek premalo tvornica. Toyota također u početku nije bila tako jako pogođena nestašicom kao drugi proizvođači jer je gomilala čipove kako bi spriječila upravo ovakvu krizu, nakon što je naučila lekciju tijekom nedavnih potresa i tsunamija kada se također suočila s problemima u opskrbi.
Koliko će kriza trajati?
Najčešće pitanje koje se sada može čuti u automobilskoj industriji jest – koliko će kriza još trajati?Izvršn i direktor Stellantisa Carlos Tavares, rekao je da su njihove knjige narudžbi pune "do krova“, ali kako očekuje da će sljedećih nekoliko godina i dalje biti otežano poslovanje zbog nedostatka čipova.
Podsjetimo, Stellantis je grupacija koja posjeduje divove poput Fiata, Opela, Citroena, Peugeota i ostalih marki.
Drugim riječima, teško da će 2022. biti uspješna godina za autoindustriju, ali se očekuje da će se globalna nestašica mikročipova nestajati s vremenom što bi trebalo značiti manje ili nimalo zastoja za proizvođače automobila.
Ne zaboravimo i na opasnost koja prijeti od omikrona, a imajući na umu da je delta soj već prisilio na djelomično zatvaranje tvornica u jugoistočnoj Aziji.
Na globalnoj razini, očekuje se da će prodaja automobila biti tek nešto ispod 80 milijuna u 2021. godini, a da će doći na 82,4 milijuna u 2022., te rasti na 90,1 milijuna u 2023. i 96,4 milijuna u 2024. godini. Podaci konzultantske tvrtke KMPG govore da bi tek u listopadu 2023. godine potražnja za novim automobilima mogla zadovoljiti ponudu.
EU ima plan, ali...
Osim proizvođača, i sami zastupnici i prodavači su suočeni s milijardama izgubljenih prihoda, a od kojih su se neki okrenuli rabljenim vozilima kojima je naglo skočila cijena. Logično, kako je nastao manjak novih automobila povećala se potražnja za rabljenima.
Prema podacima KMPG-a, cijene novih vozila porasle su za oko 12 posto tijekom prošle godine, dok su cijene rabljenih automobila skočile više od 42 posto. Tako da ukoliko ste razmišljali o prodaji svog limenog ljubimca, sada je pravo vrijeme jer bi mu cijena mogla naglo pasti nakon što se tržište ponovo stabilizira.
Problem prilikom nabave čipove jest i taj što se većina njihovih tvornica nalazi u Aziji. Tajvan je vodeći svjetski proizvođač poluvodiča, a zbog napete situacija s Kinom u cijeli je priču upletena i geopolitika. Podsjetimo, Peking inzistira da je Tajvan dio Kine, što oni uporno odbijaju te u svemu imaju potporu SAD-a.
Tako je cijela kontroverza nastala nakon što je Litva odobrila zahtjev da se ondje otvori prvi tajvanski ured u Europi. Sve u nadi kako bi privukli tajvanske investicije, među kojima je najvažnija ona u proizvodnju čipova.
Dio je to strategije Europske unije koja je odlučila reagirati kako bi zaštitila svoje velike proizvođače automobila. No čak i da se na taj način Europa uključi u utrku za poluvodičima koju sada vode Kina i SAD, i čak ako i Litva postane ulaz na europsko tržište poluvodiča, proći će puno vremena dok se te investicije realiziraju.
Tako da iako se oporavak nazire, na njega bismo ipak trebali pričekati. Nadajmo se što kraće jer na kraju gubitnici su i proizvođači, i dobavljači, i prodavači, ali i sami kupci.
