Hrvatski narod razvio je brojna vjerovanja i običaje vezane uz smrt i zagrobni život. Ta vjerovanja duboko su ukorijenjena u narodnoj tradiciji i često se isprepliću s kršćanskim elementima stvarajući jedinstvenu mješavinu duhovnih praksi.
Prekrivanje ogledala
Jedno od najraširenijih vjerovanja vezanih uz smrt je prekrivanje ogledala u kući preminule osobe. Naime, vjeruje se da se duša pokojnika može zaglaviti u ogledalu ako ga se ne prekrije.
Zaustavljanje satova
U nekim krajevima Hrvatske postoji vjerovanje da se sat mora zaustaviti u trenutku smrti. Ta praksa simbolizira zaustavljanje vremena za preminulu osobu i označava kraj njihovog zemaljskog putovanja.
Otvaranje prozora
Mnogi Hrvati vjeruju da je silno važno otvoriti prozor u sobi u kojoj je osoba preminula. To omogućava duši da napusti tijelo i kuću te simbolički predstavlja prijelaz između ovog i onog svijeta.
Paljenje svijeća
Paljenje svijeća za pokojnika duboko je ukorijenjeno u hrvatskoj tradiciji. Vjeruje se da svjetlost svijeće vodi dušu preminulog na njenom putu u zagrobni život.
Svijeće se obično pale odmah nakon smrti i ostaju upaljene tijekom bdijenja i pogreba. Mnogi Hrvati nastavljaju paliti svijeće za svoje voljene i dugo nakon njihove smrti, posebno na godišnjice i vjerske blagdane.
Bdijenje
Tradicija bdijenja ili "čuvanja mrtvaca" još uvijek je prisutna u mnogim dijelovima Hrvatske, posebno u ruralnim područjima. Tijekom bdijenja tijelo pokojnika ostaje u kući, obično 24 sata, a obitelj i prijatelji se okupljaju kako bi odali počast preminulom.
Ovo vrijeme služi za molitvu, prisjećanje i pružanje utjehe ožalošćenima.
Nošenje crnine
Nošenje crnine kao znak žalosti također je sveprisutno. Kroz povijest su najbliži članovi obitelji nosili crninu i do godinu dana nakon smrti voljene osobe. Štoviše, u nekim krajevima udovice su znale nositi crninu sve do kraja života.
Iako se ova praksa danas manje strogo poštuje, mnogi Hrvati i dalje nose tamnu odjeću na pogrebima i u određenom periodu neposredno nakon gubitka.
Karmine
Karmine je također izuzetno važan dio običaja u Hrvatskoj. To je obrok koji se priređuje nakon pogreba na kojem se obitelj i prijatelji okupljaju kako bi odali počast preminulom i podijele sjećanja na tu osobu. Često se priređuje upravo u kući umrle osobe, jeruje se da zajedničko objedovanje pomaže u procesu žalovanja i jača veze među živima.
Vjerovanje u zagrobni život
Većina Hrvata vjeruje u zagrobni život. Međutim, ovo vjerovanje često je prožeto elementima narodne tradicije. Mnogi vjeruju da duše preminulih mogu komunicirati sa živima kroz snove ili znakove u prirodi.
Dušni dan
Dušni dan, koji se obilježava 2. studenog, posebno je važan dan u hrvatskoj tradiciji vezanoj uz smrt. Na ovaj dan ljudi posjećuju grobove svojih voljenih, pale svijeće i ostavljaju cvijeće.
Vjeruje se da na taj dan duše preminulih posjećuju svijet živih pa se često pripremaju posebna jela i molitve za pokojnike.
Vjerovanje u predznake smrti
Mnogi Hrvati i dalje vjeruju u različite predznake smrti. To može uključivati neuobičajeno ponašanje životinja, poput zavijanja pasa ili pojave određenih ptica. Također, neki vjeruju da sanjati o ispadanju zuba ili rušenju kuće može biti znak nadolazeće smrti u obitelji.
