Imamo još malo vremena da spriječimo globalnu katastrofu - dramatično, možda najdramatičnije ikad apeliraju Ujedinjeni narodi. Napisali su izvješće od 33 stranice na kojem upozoravaju na stravične posljedice koje donosi globalno zatopljenje. I to vrlo brzo - ekstremne suše, divlji požari, glad za stotine milijuna ljudi - sve nas to čeka već za 12 godina.
Poslali su zato posljednji poziv vlastima u cijelom svijetu da poduzmu hitne, dalekosežne i dosad neviđene promjene. Ali, apeliraju i na ljude da promjene navike.
Katastrofa prijeti. Glad, suše, požari, poplave koje bi mogle pogoditi i neretvansku dolinu i neke druge krajeve Hrvatske. Znanstvenici obično ublažavaju ono što misle reći, ali ovaj put ne. Planet nam je puni stupanj topliji nego iz predindustrijske razine, a stupanj i pol je pred vratima.
"Očekujemo da će se zatopljenje od 1.5 stupnja dosegnuti između 2030. godine, što je već za 11 godina, i 2052. Još stignemo promijeniti svoje ponašanje kako bismo dosegnuli 1.5 stupanj. Bitka još nije izgubljena", kazao je Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije.
Zato apeliraju na države da čim prije smanje emisiju stakleničkih plinova. A gdje je tu Hrvatska?
Pa, jedina dobra stvar u tome što nam je industrija na izdisaju je ta što i nismo veliki zagađivači. Prosječno po stanovniku emitiramo 6,3 tone CO2, dok je europski prosjek 9,3 tone. Amerikanci primjerice emitiraju tri puta više od nas, a njihov predsjednik Trump neprestano negira da globalno zagrijavanje uzrokovano čovjekom uopće postoji.
"Problem je u tome što je u ovoj zemlji trenutačno previše buke i glasova kako je cijela priča oko klimatskih promjena prevara koju su osmislili Kinezi kako bi pomogli svojoj ekonomiji. To je osobito smiješna teorija jer znanost o klimatskim promjenama nastala je još u 19. stoljeću", smatra dobitnik Nobelova nagrade William Nordhaus.
Vozite bicikl i električne automobile
No, dok čekamo Trumpa i druge glavešine da učine što treba, ajmo se mi malo fokusirati na sebe jer svatko od nas može doprinijeti da naš zajednički planet ne trpi toliko. Ljudi, čim više se vozite na biciklu. Ovaj savjet Ujedinjenih naroda ima smisla ne samo zbog ekologije. Međutim, htjeli bi i da kupujemo električne automobile, a oni će nama Hrvatima još dugo ostati nedostupni.
Većina Hrvata u avionu se nije vozila nikad u životu, a prema Uniji tim bolje jer sugeriraju da za dulja putovanja ne koristimo avione, već autobuse i vlakove. Naputak koji se barem na prvu čini čudan je - ne letite i ne putujte daleko na poslovne sastanke, već sve što možete obavite putem video konferencije. Nisam siguran bi li mnogi poslovnjaci bili sretni time jer ne znam kako bi uklopili fine poslovne ručkove sa Skajpom.
Promjene kreću od pojedinca
Spomenuta hrana je jako važna u cijeloj ovoj priči - njezina proizvodnja i distribucija do gladnih usta proizvodi čak trećinu stakleničkih plinova, zato je važno da jedemo hranu s niskim ugljičnim otiskom. Uzgoj janjetine primjerice emitira mnogo više od uzgoja rajčice ili mrkve.
Sad slijedi par savjeta:
Ne kupujte obrađenu i upakiranu hranu. Izbjegavajte govedinu i sir jer u njihovoj se proizvodnji stvara mnogo stakleničkih plinova. Čim više se hranite sezonskim i lokalnim. Trenutačno su među sezonskim namirnicama jabuka, paprika, patliđan, kupus, špinat i blitva. I možda najvažnije- ono što ste kupili - doista i pojedite.
Ljudi, vremena za komociju više nemamo. Samo pola stupnja veće zagrijavanje od sada zacrtanog milijune ljudi ostavit će gladne i bez domova, a posljedice ranjene klime i mi iz godine u godinu osjećamo sve jače.
