Ivica Đoković se gotovo dva desetljeća bavi lovom na tartufe. I dalje se isplati kaže, ali dok su se njegovi preci iz šume vraćali s punim torbama tartufa današnji ulov često stane u jedan džep. Glavni je problem nedostatak vode.
"Tartufi su vezani za količinu vlage u šumi. Ovo je njihovo
najjače stanište u Europi. Motovunska šuma kao zaštićeni krajolik
prirode 700 hektara velik", objašnjava Ivica.
Zbog gradnje ceste odavde su davno odstranjeni pritoci rijeke
Mirne pa je i količina tartufa drastično opala. Nekoć davno ove
su se šume redovito plavile.
Klimatske promjene sve više utječu na rast tartufa
"Kad budu velike količine kiše ili poplave onda daju hranjive materijale koji pospješuju rast tartufa, ali tog tartufa ima sve manje i manje zato što jednostavno nema vode u starom toku rijeke Mirne", tvrdi Ivica.
Drugi je problem prekomjerna sjeća stabala. Dok se tartufari bore za održavanje klime povoljne za tartufe Hrvatske šume Motovunsku šumu tretiraju poput svake druge.
No, nedavno je uz pomoć ministarstva na tom polju postignut dogovor: "Da se malo drugačije odnose prema šumi i prema nama jer smo bili u neku ruku kažnjavani zato što se borimo za očuvanje šume", rekao je Darko Muzica, predsjednik udruge tartufara Istre.
Od sad će ih tvrtka pitati za savjet koliko i koja stabla sječi.
U povojima je i projekt povratka vodenih tokova. Kada bi se to
danas pokrenulo količina tartufa bi vjerojatno porasla u idućih
desetak godina.
"Šteta je jednostavno napravljena, ali sada mi možemo tu štetu
ublažiti. Ako ništa drugo bar da se pusti minimum vode u suha
korita tih rijeka", tvrdi Muzica.
Međutim, jedan je problem gotovo nerješiv. Klimatske promjene
koje i kod nas uzrokuju nepredvidiva sušna razdoblja sve više
utječu na rast ovog rijetkog i skupocjenog gomolja. Dva sušna
mjeseca ovog ljeta povisila su cijenu bijelog tartufa na gotovo
20 tisuća kuna.
