Otkrivena povezanost /

Gdje ima korupcije, ima i nemorala: zbog korumpirane države i sami postajemo nepošteniji

Image
Foto: Goran Jakus/PIXSELL/Ilustracija

Čini se da naše poimanje nepoštenja uvelike ovisi o tome koliko je korumpirana vlast u našoj državi, no pozitivna je vijest da bez obzira na razinu korupcije u zemlji, postoji granica ljudskom nepoštenju, otkriva istraživanje

28.3.2017.
11:55
Goran Jakus/PIXSELL/Ilustracija
VOYO logo

Brojna su istraživanja u prošlosti pokazala da ljudi imaju sklonost ponašati se nemoralno i/ili nepošteno ukoliko vide da se ljudi oko njih isto ponašaju. Mnogo je teže istražiti na koji način državna korupcija utječe na moral i poštenje pojedinaca koji u njoj žive. 

PROČITAJTE POVEZANE VIJESTI:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>> Korupcija opet povezana sa sportskim događajima: Indonezija u problemima uoči domaćinstva Azijskih igara

>> Transparency International: 'Najveći hrvatski problem je korupcija'

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>> Skandali nisu rijetkost na europskoj političkoj sceni: nekoliko podsjetnika na skandale koji su 'drmali' Europu

No, bihevioralni ekonomisti sa sveučilišta u Nottinghamu i Yale-u istražili su upravo povezanost državne korupcije i poštenja građana. Istraživači su svoje istraživačke metode primijenili na sudionike istraživanja 23 nacije. Sudionici su trebali baciti kocku dva puta i nakon toga reći koji su broj dobili prvim bacanjem. Dobili bi novčanu svotu proporcionalnu s brojem kojega bi rekli, no ne bi dobili ništa ukoliko bi prilikom bacanja dobili broj šest. Nitko drugi nije vidio rezultate bacanja, pa su mogli slobodno lagati o tome koji su broj dobili.

Prilikom eksperimenta, ljudi iz država s većim problemom korupcije, kao što su primjerice Gruzija, Tanzanija, Guatemala ili Kenija su imali sklonost prijaviti da su bacili veći broj, nego što su to radili sudionici iz Austrije, Velike Britanije, Nizozemske, Švedske ili Njemačke. Dakle, što je zemlja korumpiranija, to su njezini državljani skloniji korupciji. Budući da je istraživanje provedeno na mladima, čija je prosječna dob 21 godina, što znači da su bili dovoljno stari da njih utječu društvene norme, ali dovoljno mladi da sami nisu sudjelovali u podizanju razine korupcije u zemlji, istraživači su zaključili da se na ovaj način može povezati inidividualno nepoštenje s razinom korupcije u državi. 

Pozitivno je to što su istraživači otkrili da, bez obzira na razinu korupcije u zemlji, postoji granica ljudskom nepoštenju. Naime, budući da su dobili priliku za dva bacanja kocke, ljudi su se odlučili prijaviti tek veći od dva broja. Dakle, imamo tendenciju lagati, no u granicama koje smatramo prihvatljivima. A ideja o tome što je prihvatljivo, a što nije razlikuje se u raznim dijelovima svijeta, piše Scientific American.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo