Pritom se kao mjera dobrote uzimalo u obzir koliko pojedinac cijeni dobar odnos s drugima te koliko je kritičan prema kolegama na poslu. Naravno, ovo istraživanje ima barem jednu veliku manu, a to je da ispituje zaradu 'dobrih' i 'loših' na sličnim radnim mjestima dok se, primjerice, ne osvrće na sam odabir karijere.

Iako je istraživanje pokazalo da 'zločesti' tj. oni spremniji kritizirati, sukobljavati se i boriti za sebe zarađuju više, njihove zarade su opet neusporedive sa zaradom onih koji nisu uvršteni u istraživanje, a koji su odabrali karijeru koja se temelji na iskorištavanju drugih (kao što su trgovci drogom, duhanom ili ratni profiteri).

Naravno, istraživanje je zaključilo da oni pravi 'gadovi', koji su bezobrazni ili otresiti, te ne mare za tuđe probleme ili posao, imaju veću šansu da budu otpušteni.

Što možemo zaključiti na temelju provedenog istraživanja? Da u poslovnim vodama bolje prolaze oni koji imaju dobre ideje, spremni su kritizirati i raspravljati s kolegama, te se ne boje zauzeti za sebe.

Evo, sada znate zašto je Amerika zemlja s gotovo najsiromašnijim relativnim znanstvenim doprinosom u zadnje vrijeme, iako su po količini uloženih novaca još uvijek konkurentni.