Okvirna konvencija o nadzoru nad duhanom (FCTC) Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2005. pomogla je u smanjenju stope pušenja za 2,5 posto u svijetu u 10 godina, objavili su znanstvenici u utorak, no ističu kako je upotrebu smrtonosnih duhanskih proizvoda moguće dodatno smanjiti kroz dodatni rad na antipušačkim politikama.
U studiji objavljenoj u časopisu Lancet javno zdravstvo, istraživači s kanadskog Sveučilišta Waterloo i WHO-a utvrdili su da je postignut napredak u smanjenju globalne duhanske epidemije, ali ne i s obzirom na brzinu zacrtanu konvencijom.
Utvrđeno je da je, u prosjeku, stopa pušenja pala na 22,2 posto u 2015. godini i odnosu na 24,7 posto desetljeće ranije. No trendovi variraju, pri čemu stope pušenja padaju u 90 zemalja, rastu u 24 zemlje dok su u 12 zemalja ostale iste.
Konvencija obvezuje 180 zemalja koje su je potpisale na uvođenje visokih poreza na duhan, na osiguranje javnih prostora bez dima, uvođenje upozoravajućih naljepnica i oglašavanje zabrane pušenja te na pružanje potpore onima koji pružaju pomoć u odvikavanju od pušenja.
Studija o rezultatima provedbe konvencije analizirala je podatke 126 zemalja, među kojima su njih 116 potpisnici FCTC, odnosno pratila i uspoređivala provedbu pet ključnih mjera u razdoblju od 2007. do 2014., prateći vezu između politika koje se provode i stopa pušenja.
U zemljama koje u potpunosti provode mjere FCTC vidljivo je značajno veće smanjenje stope pušenja, pokazala je studija.
Svaka mjera pridonosi smanjenju stope pušenja od 1,57 postotnih bodova, što govori o 7,1 posto manje pušača u 2015. godini u usporedbi s 2005.
Pušenje uzrokuje rak pluća, te je jedan od glavnih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, poput bolesti srca i moždanog udara, koji ubijaju više ljudi nego bilo koje druge bolesti.
WHO navodi kako pušenje ubija šest milijuna ljudi godišnje u svijetu i nameće veliki teret na svjetsko gospodarstvo.
Godišnji troškovi zdravstvenog sustava i izgubljene produktivnosti za one koji su oboljeli zbog pušenja procjenjuju se na oko jedan trilijun dolara.
Studija ne daje potpunu globalnu sliku, napominju istraživači, budući da je 65 posto zemalja imalo potrebne podatke te su bile uključene zemlje sa različitim razinama prihoda i iz svih regija.
