Nova anketa, koju je provela popularna platforma za reprodukciju glazbe, pokazala je da ljudi prestaju otkrivati novu glazbu u dobi od samo 30 godina.
Opada interes za novim
Deezer je anketirao 1.000 Britanca o njihovim glazbenim preferencijama. Čak 60 posto ispitanika izjavilo je da se nalazi u svojevrsnoj "glazbenoj rutini", odnosno, da neprestano slušaju jednu te istu glazbu, prenosi Business Insider.
Malo više od četvrtine ispitanika kazalo je i da vrlo vjerojatno ne bi isprobavali novu glazbu koja je izvan njihovog omiljenog žanra.
Vrhunac otkrivanja nove glazbe, prema rezultatima ankete, jest dob od 24 godine. To je dob kada je 75 posto ispitanih izjavilo da je slušalo 10 ili više novih glazbenih zapisa tjedno.
Njih 64 posto kazalo je da je pronašlo pet novih glazbenika mjesečno.
Nemamo dovoljno vremena?
Neki od razloga zbog čega ljudi u određenim godinama nisu bili pretjerano motivirani u potrazi za novom glazbom jesu preplavljenost ogromnim izborom glazbe, zahtjevan posao i briga o maloj djeci.
Gotovo 47 posto ispitanika kazalo je da im je žao što nemaju više vremena za istraživanje nove glazbe, stoga je potvrđeno da u velikom broju slučajeva nije riječ o tome da nedostaje interesa za otkrivanjem glazbe.
"S toliko odlične glazbe koja se nudi, shvatljivo je zašto se neki osjećaju preplavljeno", kazao je Adam Read, urednik Deezer platforme za Veliku Britaniju i Irsku.
"Zbog toga često upadamo u 'glazbenu paralizu' kada dođemo do 30 godine".
Ključne su tinejdžerske godine
Blog Skynet and Ebert proučavao je američke podatke s platformi za reprodukciju glazbe, Spotify i Echo Nest. U prosjeku je glazbeni ukus tinejdžera bio koncentriran oko popularne glazbe što je postepeno opadalo sve dok glazbeni ukus slušaoca nije sazrio, odnosno dok nisu dospjeli u rane tridesete. Do 33. godine, vrlo je vjerojatno da nikada više neće slušati novu glazbu.
Neki znanstvenici tvrde da nije toliki problem manjak vremena, već da vrlo često slušamo istu glazbu zbog glazbene nostalgije. Velika studija objavljena u časopisu Memory and Cognition, iznijela je podatke o tome da glazba ima jak efekt na naš um za prizivanje sjećanja.
Početkom ove godine, ekonomist Seth- Steven Davidowitz, analizirao je podatke sa Spotifya.
Ustvrdio je da, ako je u našim ranim tinejdžerskim godinama neka pjesma po prvi put objavljena, onda će ona za deset godina biti najpopularnija u našoj generaciji.
Mozak potiče euforiju
Znanstvenici su pokazali kako naše najdraže pjesme stimuliraju ugodu u našem mozgu, oslobađajući serotonin, oksitocin i druge "kemikalije sreće". Što nam je pjesma draža, to će biti veća koncentracija ovih kemikalija u našem tijelu.
To nam se događa u svakoj dobi, ali posebno u adolescenciji kada naš mozak prolazi kroz razne promjene, a uz to smo izrazito podložni hormonskom utjecaju. Stoga, ako neku pjesmu zavolimo u tinejdžerskim danima, vrlo je vjerojatno da će ona s nama ostati zauvijek.
Još jedan od razloga zašto iznova i iznova slušamo jedne te iste pjesme je i zbog takozvane faze anticipacije. S obzirom na to da smo pjesmu preslušali više puta, znamo kada će nastupiti dobar dio pa se možemo i naježiti dok slušamo glazbu.
Primjerice, kada pjesma dolazi do svojevrsnog vrhunca ili kada dođe do specifične promjene akorda, naš mozak to percipira kao nagradu i automatski otpušta dopamin. Ipak, tijekom vremena, počinjemo gubiti onaj isti osjećaj euforije.
To ne znači da nikada više nećemo uživati u glazbi kao u tinejdžerskim danima. Ako neku pjesmu nismo slušali godinama, euforija se može vratiti, pogotovo ako smo tu pjesmu po prvi put čuli negdje između naše 12. i 22. godine.
