Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je opće informacije o ospicama, opasnom virusu koji je stigao u Hrvatsku, a kojem, zbog slabe procijepljenosti, prijeti izbijanje epidemije.
Što su ospice?
Ospice ili morbili su vrlo zarazna virusna bolest koja se očituje vrućicom, hunjavicom, promuklošću, kašljem i osipom koji se pojavljuje nekoliko dana nakon početka bolesti i širi od glave prema trupu i udovima. Obično se javlja sezonski, zimi i u proljeće. U težim slučajevima ospica se mogu javiti ozbiljne komplikacije koje uključuju bolest središnjeg živčanog sustava i srca, upalu uha, upalu pluća, krvarenja u koži i sluznicama te teži poremećaj općeg stanja. U najtežim slučajevima komplikacije ospica mogu biti smrtonosne. Bolest uzrokuje virus morbila (Paramixoviridae), koji se lako prenosi s osobe na osobu, zbog čega je u razdoblju prije cijepljenja do adolescencije od te bolesti obolijevalo devet od deset osoba.
Kako se prenosi virus ospica?
Izvor infekcije je sekret iz nosa i grla zaražene osobe. Prijenos je moguć kihanjem, kašljanjem, bliskim kontaktom s oboljelom osobom te izravnim dodirom s izlučevinama nosa i grla. Zaražena osoba može prenijeti ospice na druge osobe u razdoblju od četiri dana prije pojave osipa pa do četiri dana nakon pojave osipa.
Tko je izložen riziku od infekcije?
Riziku zaraze virusom ospica su izloženi dojenčad, djeca i odrasle osobe koje nisu cijepljene, djelomično cijepljene osobe i pojedinci u kojih cijepljenjem nije postignut zadovoljavajući imunosni odgovor. Nakon što je uvedeno cijepljenje se među djecom smanjio broj oboljelih. Putovanje u zemlje gdje se ne provodi cijepljenje u okviru nacionalnog programa ili boravak uz osobe koje dolaze iz takvih zemalja povećavaju rizik obolijevanja kod necijepljenih osoba.
Koji su simptomi i znakovi ospica?
Prvi znakovi ospica najčešće počinju 10 – 12 dana nakon izlaganja virusu, tj. kontakta s bolesnikom (razdoblje inkubacije). Bolest počinje postupnim porastom tjelesne temperature, glavoboljom, grloboljom, gubitkom apetita, klonulošću te hunjavicom (curenjem bistrog sekreta iz nosa) i suhim kašljem. Bolesniku su upaljene očne spojnice, peku ga oči, javlja se nekontrolirano suzenje i osjetljivost na svjetlost. Karakteristična je prolazna pojava bjelkastog osipa poput zrnaca pijeska ili soli na unutarnjoj strani sluznice obraza.
Nakon nekoliko dana (4 – 5) vrućica postane vrlo visoka (obično 39 – 40 °C) i javlja se crveni osip koji najprije zahvaća lice i vrat. Osip se postupno širi tijelom, zahvaća trup, ruke i noge te traje četiri do pet dana. Nakon toga osip počinje blijediti i nestaje, a koža se ljušti. Poboljšanje simptoma obično nastupa dva dana po pojavi osipa, temperatura pada, opće stanje bolesnika se popravlja, kašalj postaje „zreliji“ (produktivan) i polako jenjava (iako može potrajati do dva tjedna). Preboljele ospice ostavljaju trajni imunitet, premda su opisani i rijetki slučajevi reinfekcije.
Ovakva je klinička slika srednje teške bolesti u inače zdravog bolesnika, bez komplikacija. Kao i za svaku drugu bolest i za ospice vrijedi da u određenim slučajevima bolest može imati i lakše i teže te atipične oblike, što ovisi o općem stanju bolesnika, njegovom imunološkom (obrambenom) sustavu i cijepnom statusu. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti kao i one s urođenim ili stečenim oslabljenim imunološkim sustavom zbog nekih urođenih bolesti, hematoloških ili drugih malignih bolesti, infekcije HIV-om, terapije autoimunih i reumatskih bolesti i sl.,imaju težu kliničku sliku bolesti. Blagi oblik bolesti može nastati u starije dojenčadi, koja više nemaju dovoljnu količinu majčinih protutijela koja su dobila preko majčine posteljice, te u djece koja su dobila pasivnu zaštitu gotovim protutijelima. Osim toga, blaga klinička slika je moguća u cijepljenih odraslih u kojih je imunitet oslabio nakon mnogo godina te u djelomice cijepljenih bolesnika.
Koje su komplikacije bolesti?
Komplikacije ospica su brojne, mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja zdravlja, a može ih uzrokovati virus ospica, bakterijske infekcije i imunološka reakcija na virus. Tijekom ospica otpornost organizma oslabi i nastaje oštećenje sluznice dišnih puteva pa su oboljeli podložni bakterijskim infekcijama. Bolest se kod male djece češće komplicira upalom pluća, kod odraslih upalom mozga, a oba stanja ponekad mogu dovesti do smrtnog ishoda. Komplikacije ospica su češće u osoba oslabljene imunosti, trudnica, pothranjenih osoba, dojenčadi i kod osoba starije životne dobi. U epidemijama ospica u Europi su zabilježeni smrtni slučajevi zbog komplikacija bolesti.
Komplikacije bolesti uključuju:
- komplikacije uzrokovane samim virusom ospica
- teške infekcije dišnih puteva poput upale pluća
- jača upala grkljana i glasnica
- upala i oticanje mozga i moždanih ovojnica
- upala srčanog mišića
- teški proljev s dehidracijom
