Zašto se znojimo i zašto se kaže da se znojimo kao svinje, kad se svinje gotovo uopće ne znoje?
Odgovore na ta pitanja na duhovit i zanimljiv način dao je javnosti na svom Facebook profilu fizičar s Instituta Ruđer Bošković, Saša Ceci.
Njegovi su statusi u kojima na popularan način tumači znanost sve popularniji. Prošli je tjedan primjerice izračunao u koje se vrijeme najopasnije sunčati, i kada je zračenje najjače, a nije u podne.
Saša, prvo i najvažnije, zašto se uopće kaže da se znojimo kao svinje?
To i mene zanima, jer svinje imaju naime imaju znojne žlijezde kao i mi, ali ih imaju puno manje i uopće ih ne koriste za hlađenje. Koliko znam, osim nas ljudi, samo konji još imaju takav sustav hlađenja. Ima dosta poslovica koje baš i nisu u skladu sa stvarnošću, ovo je jedna od njih. Tražio sam zašto je to tako, usput sam otkrio da i u engleskom jeziku postoji ista takva fraza, no ondje se ona ne odnosi na svinje već na 'pig iron' ili u prijevodu sirovo željezo. To je željezo kad se tek rastali, međutim ono više nema onaj svoj žar i moglo bi radnike zavarati da ga već tad mogu primiti, no ne mogu. Oni moraju čekati da se to željezo 'oznoji', odnosno zasjaji, i tako je ta fraza nastala.
Na zanimljiv ste način objasnili i usporedili način funkcioniranja termometra sa punk koncertom?
Da, naime temperatura je jedan broj koji nam govori o tome kako se čestice, tvari gibaju. One se gibaju raznim brzinama, a što je viša temperatura, one se brže gibaju. To je slično kao i na koncertu, kad bude neka malo žešća pjesma, dio ljudi ispred bine počne malo žešće plesati i treba im više mjesta, vrlo je slična stvar i s tekućinom.
U čemu je onda problem? Svi se groze fizike i matematike, a vi ste na jednostavan način objasnili komplicirane stvari? Je li problem u našem školstvu ili u nastavničkom kadru?
Tu ima sto problema. Prva stvar je činjenica da ljudima treba povećati plaće i onda će oni prestati držati instrukcije i početi ulagati više energije u svoj rad u školama, i time i zainteresirati djecu. I ja sam učio te stvari na jedan vrlo dosadan način, i u toj frustraciji mi je možda lakše učiniti to sve zanimljivijim.
Spomenuli smo poslovice. Popularni su još uvijek ovi toplinski valovi, je li točno da kad je vruće treba jesti vruću juhu, piti vrući čaj?
Zapravo da. Oni potiču znojenje, a znojenje je naš način hlađenja, međutim tu postoji jedan problem. Ako je vlaga u zraku velika, naše molekule vode i znoja ne mogu izlaziti van jer u zraku nema mjesta za njih, i onda naš sustav hlađenja ne funkcionira, zbog toga je moj prijedlog tad bio da je možda bolje popiti hladnu pivu.
Svašta smo čuli, na koje nam iduće pitanje spremate odgovor?
Vidim da ljude zanima, pa mene zanima zašto nam je hladno kad ulazimo u more, a zatim kad uđemo odmah nam je u redu, kao i zašto je ugodnije sjedit na drvenoj klupi umjesto metalnoj iako su na istoj temperaturi.
