Nedavno je objavljeno kako su temperature na Arktiku u lanjskoj godini bile značajno više od uobičajenih. Izmjeren je maksimum od 12,6 stupnjeva Celzijusa, a rekordne temperature zabilježene su čak i u ruskim arktičkim dijelovima.
I te kako zabrinjavajući je značajan rast prosječne temperature, koja upravo na Arktiku raste strelovito više od drugih dijelova svijeta, pokazuju podaci Instituta za klimatske promjene američkog Sveučilišta Maine.
Znanstvenici smatraju da treba reagirati brzo. Zbog toga je fizičar Steven Desch u časopisu Earth’s Future iznio plan za 'ponovno smrzavanje' Arktika.
Njegov plan se temelji na 10 milijuna vjetrom pogonjenih pumpi, koje će dovoditi vodu i stvoriti deblji sloj leda na Arktiku.
"Deblji led znači dugotrajniji led, što bi značilo značajno smanjenje opasnosti od potpunog otapljanja leda", rekao je Desch za The Guardian, nastavivši iznositi tezu kako se po pitanju Arktika ni izbliza ne čini dovoljno.
"Jedina strategija koja se u ovom trenutku provodi je preporuka za manjim trošenjem fosilnih goriva. Dobra je to ideja, ali potrebno je puno više kako bismo spriječili nestajanje leda na Arktiku".
Deschov projekt temelji se na pumpama koje će dovoditi vodu i stvarati deblji sloj leda.
"Da bi se pokrio najvažniji dio potrebno je 10 milijuna pumpi, a za cijeli Arktički ocean potrebno je 100 milijuna pumpi, od kojih će svaka biti pogonjena turbinom čija će lopatica imati promjer od 6 metara, a težit će 4 tone. Uz to bit će potrebne ogromne količine čelika, i to 100 milijuna tona godišnje, što je 20 milijuna tona više nego što SAD proizvede tijekom jedne godine", neke su od nevjerojatnih potreba dotičnog projekta, koji bi stajao 500 milijardi američkih dolara.
Jedan je to u nizu programa za sprječavanje otapanja Arktika. Iznešeni su i projekti o stvaranju oblaka koji će ograničiti utjecaj sunčeve svjetlosti, kao i posebni načini kojim bi se sunčeva svjetlost vraćala u svemir.
Svi dotični projekti su, ističe Guardian, zahtjevni za izvesti i ekstremno skupi.
"Situacija na Arktiku uzrokuje ozbiljnu zabrinutost", misao je Julienne Stroeve, profesorice s londonskog Sveučilišta, s kojom se slažu - svi. No, potrebno je i djelovati.
