Koronavirus uvelike je promijenio cijeli svijet. Mnogima je osim osjećaja straha i nervoze, donio i duge periode ekstremne dosade. No stručnjaci upozoravaju kako dugi period ekstremne dosade mogu biti opasni po zdravlje. Psiholog Sandi Mann kazao je kako je dosada stanje koje se javlja kada ''potraga za stimulacijom živčanog sustava nije zadovoljena''.
Na smrt dosadano
Istraživanja pokazuju da dosada zapravo može smanjiti životni vijek. Istraživanje državnih službenika u dobi od 35 do 55 godina u 1980-ima je pokazalo da oni koji su skloniji dosadi imaju 30 posto veću vjerojatnost da će umrijeti u roku od tri godine, posebno od kardiovaskularne bolesti, piše Daily Mirror.
"Ljudima doslovno može biti smrtno dosadno", kazao je dr. Mann.
''No ne znamo točno što je to što dosadu povezuje sa smrti od kardiovaskularnih bolesti. Međutim, ono što znamo jest da kada je ljudima dosadno, oni traže načine da prekinu dosadu, a mnoge stvari koje čine kako bi ih ublažili osjećaj dosade, su nezdrave, a dosada je i stresna'', pojašnjava psiholog.
Ljudi koji su najskloniji dosadi često su oni koji neprestano žude za uzbuđenjem kako bi pobjegli iz svakodnevnog života. Da to postignu koriste sredstva poput alkohola i droga. Jedno južnoafričko istraživanje pokazalo je da je dosada ključna za upotrebu alkohola, cigareta i kanabisa među tinejdžerima.
Više alkohola i hrane
Također dosada je ogroman faktor koji rehabilitirane ovisnike vrati njihovu poroku. Ovisnici u procesu oporavka s previše vremena za razmišljanje često će početi u svojim mislim uljepšavati zlouporabu opojnih droga jer se to u usporedbi činilo zabavno.
Lockdown je također utjecao na to koliko ljudi piju. Prema jednoj anketi provedenoj u Velikoj Britaniji, više od četvrtine sudionika povećalo unos alkohola u lockdownu. Jednako tako, ljudi su priznali da jedu više tijekom lockdowna jer im je dosadno.
Dosada u ljudima bude brojne negativne emocije. Može pogoršati negativno razmišljanje, što dovodi do depresije i tjeskobe. Ljudi kojima je često dosadno skloniji s riziku kada su u pitanju financije, etika, zdravlje i sigurnost. To je zato što dosada povećava vjerojatnost prepuštanja rizičnom ponašanju kao načinu traženja uzbuđenja i stvaranja onog adrenalina koji nedostaje.
"Kad nam je dosadno, tražimo neuronsku stimulaciju. Stimulaciju koju tražimo možemo dobiti istraživanjem nečeg novog ili putem dopamina, moždane kemikalije koju mozak poistovjećuje s nagradom. Dopamin izaziva ovisnost, a dobivamo ga jedući masnu i slatku hranu ili od uzbuđenja pri kupnji nečeg novog'', rekao je dr. Mann.
Unatoč negativnom utjecaju kojega dosada ima na naš život, to je nužna emocija jer može pružiti prijeko potreban predah od stalne stimulacije oko nas. Tjera nas da budemo znatiželjni i pronađemo alternativne načine za bijeg od bilo koje monotonije u svom životu. To može značiti traženje novog posla ili jednostavno uvođenje nekih pozitivnih promjena.
