Gorile stvaraju socijalne veze na iznenađujuće sličan način kao i ljudi, uključujući proširenu obitelj i stara prijateljstva, pokazala je nova studija.
Većinu vremena u divljini provode u dubokim i gustim šumama, što znanstvenicima otežava nastojanja da ih bihevioralno proučavaju. Uglavnom se smatralo da žive u malim obiteljskim zajednicama sastavljenima od dominantnogmužjaka, nekoliko ženki i potomaka.
Nova analiza podataka, prikupljenih tijekom mnogih godina promatranjem socijalnih kontakata stotina gorila, pokazala je da su te životinje društveno mnogo kompleksnije nego što se dosad mislilo.
Skupina stručnjaka istražila je učestalost i duljinu svake interakcije među gorilama kada su se okupile na čistini i ondje jele vodene biljke.
Otkrili su da gorile, uz užu obitelj, stvaraju vezu i s "proširenom obitelji" koja se u prosjeku sastojala od 13 pojedinaca.
Bilo je i širih skupina, u prosjeku sastavljenih od 39 gorila, u kojima su se životinje družile premda nisu obiteljski povezane.
"Analogija s ranim ljudskim populacijama bila bi pleme ili čak malo naselje", kazala je Robin Morrison, biološka antropologinja s Cambridgea koja je vodila studiju.
Usto znanstvenici raspolažu podacima o širim društvenim slojevima, nalik na godišnja okupljanja ljudi na festivalima, kada se deseci gorila nađu na jednome mjestu kako bi ondje jeli voće.
Takva društvena slojevitost iznenađujuće je slična ljudskoj, tvrde autori u članku objavljenom u časopisu Proceedings of the Royal Society B.
Nekoliko drugih životinjskih vrsta iskazuje slične društvene vještine, poput babuna, kitova i slonova.
"Naše je istraživanje jošjedan dokaz da su te ugrožene životinje iznimno osjetljive i inteligentne te da mi ljudi možda i nismo tako posebni kao što mislimo", kazala je Morrison.
