Organizirani kriminal u arapskim, kurdskim i turskim zajednicama postao je glavna tema njemačkih serija i filmova, što zbog pljački koje su izazvale pažnju medija, što zbog ostalih nedjela. Primjerice, Njemačka se "dignula na noge" kada je prije nekoliko dana u Berlinu uhićen i peti osumnjičenik nikad viđene pljačke nakita muzeja "Zeleni trezor" i to još 2019.
Ovakvi "klanovi", za razliku od gangsterskih mafija, povezani su obiteljskim vezama i zajedničkim etničkim identitetom. Mnogi kritičari kažu kako "klanski kriminal" diskriminira članove velikih obitelji koji i sami - nisu kriminalci. Taj isti kriminal čini manje od 10 posto istraga organiziranog kriminala u Njemačkoj.
Obitelj Remmo
Obitelj Remmo je 1992. prvi put je dobila pažnju policije nakon ubojstva vlasnika jednog restorana u Berlinu. Od tada su se neki od oko 500 članova klana Remmo pretvorili u jednu od najzloglasnijih berlinskih skupina, s dugom listom kriminala - nasilje, trgovina drogom, pranje novca i prevare.
Krađa jednog ogromnog zlatnika teškog stotinu kilograma iz berlinskog muzeja Bode 2017. smatra se najspektakularnijim nedjelom klana Remmo. Policija vjeruje da je zlato, vrijedno više od tri milijuna eura, isječeno na manje komade i otopljeno. Čestice zlata, kao i fragmenti stakla iz muzeja, pronađeni su u stanovima i vozilima te na odjeći članova ove obitelji, prenosi dw.
Obitelj Remmo 80-ih je došla iz ratom pogođene Libije u Europu. Pripadaju etničkoj skupini Mhallami, Mahallami ili Mardelli podrijetlom iz (sada) jugoistočne turske pokrajine Mardin - što na armejskom znači tvrđava. Od 1925., nakon neuspjele kurdske pobune Šeika Saida, mnogo ih prebjeglo Siriju i Libanon. Oni su sunitski muslimani i njihov je jezik jedan dijalekt arapskog jezika. Povezuje ih se s Kurdima, Aramejcima i Asircima, a podrijetlo im je manje poznato. Najveća njihova zajednica u Europi nalazi se u Berlinu.
Abou-Chaker
Obitelj Abou-Chaker i njezin šef Arafat Abou-Chaker već duže vrijeme privlače pažnju kako medija tako i vlasti u Njemačkoj.
Arafat Abou-Chaker je 2008. postao menadžer Bushida, najpoznatijeg njemačkog „gangsta-repera". Taj poslovni odnos je bio tema brojnih medija, o njemu je snimljen i film koji je bio izniman hit, prije nego su se raspali nakon 10 godina suradnje. Bushido je kasnije bio umiješan u sudski spor protiv Arafata Abou-Chakera, optužujući ga za pokušaj zastrašivanja, prijetnje i uznemiravanje. Članovi Abou-Chaker obitelji optuživani su za zastrašivanje, pljačke, tjelesne povrede. Falsificirali su dokumente za prodaju stambenog bloka koji uopće nije bio njihov.
Obitelj Abou-Chaker je palestinskog podrijetla i pobjegla je iz jednog libanonskog izbjegličkog kampa u Europu kada se u Libanonu rasplamsao građanski rat. Baš kao i druge obitelji za koje se sumnja da se bave kriminalom, i za Abou-Chakerove se smatra da su vlasnici nekoliko uredskih prostora i drugih nekretnina u Njemačkoj.
Klan Miri
Klan Miri, koji se ponekad naziva i „M-klan", posebno je aktivan u njemačkoj pokrajini Donja Saska, premda to nije jedino mjesto djelovanja. Trguju drogom, ucjenjuju, svodniče prostitutkama. Vođa klana Ibrahim Miri postao je poznat širom Njemačke kada je prekršio zabranu povratka u Saveznu Republiku, i to nakon što je deportiran u Libanon 2019. U to vrijeme, njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer predložio je usvajanje "Lex Miri" kojim bi se uvelo pravilo da deportirani azilanti završe u zatvoru pri ponovnom ulasku u Njemačku, piše dw.
Al-Zein
S nekoliko tisuća članova, klan Al-Zein mogao bi biti jedna od najvećih obitelji uključenih u organizirani kriminal u Njemačkoj. Mahmud Al-Zein, koji je, kako se pretpostavlja šef klana, objavio je svoje memoare 2020. pod nazivom „Kum Berlina: Moj put, moja obitelj, moja pravila". Opisuje svijet strogih hijerarhija. Njegova su pravila od samog dolaska 80-ih kolidirala s njemačkim zakonima.
