Vijeće Europe, kojim će rukovoditi hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, nema previše veze s EU-om, već je organizacija koja se bavi - ljudskim pravima.
Kompleksan politički sustav sjedinjene Europe u Hrvatskoj se, kao najmlađoj članici Europske unije, poznaje najmanje. Dok u drugim državama, postoje i svjesne poznavanje i povjerenje ili kritičnost prema EU-u, kod nas bi se većina građana, nažalost, izgubila u nazivima i funkcijama institucija čiji su centri smješteni u Bruxellesu, Strasbourgu...
U manjim državama s duljim europskim stažem građani koji su odrastali uz članstvo u Uniji znatno više poznaju procese koje koristi briselska vlast - koju mladi i obrazovani počesto smatraju pravom, stvarnom vlašću, dok Uniju prepoznaju kao svojevrsnu drugu ili čak i prvu domovinu.
Novu razinu zbunjenosti u Hrvatskoj unijeli su izbor Marije Pejčinović Burić za glavnu tajnicu Vijeća Europe i pregovori za čelnike europskih institucija koji dan kasnije, među ostalim za predsjednika Europskog vijeća, potpuno različite institucije od Vijeća Europe. Da EU bude još kompliciraniji, jedna od ključnih institucija je Vijeće Europske unije. Kada tomu pridodamo te Komisiju te Parlament, prosječnom građaninu bez previše europskih iskustava teško je razumjeti briselsku vlast, zato smo pripremili kratka pojašnjenja i ključna pitanja koja se otvaraju nakon pregovora za nove čelnike europskih institucija.
Što je Vijeće Europe?
Međunarodna organizacija čije su članice sve europske države (ukupno 47), a bavi se zaštitom ljudskih prava. Sudska institucija Vijeća je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.
Što izbor Marije Pejčinović Burić znači za Hrvatsku: Sam njezin izbor direktno ne znači ništa previše. Na drugoj strani, može biti dobar poticaj za povećanje utjecaja hrvatske diplomacije.
Europska unija
Institucije EU-a
Što je Europsko vijeće?
U zgradi Justus Lipsius zasjedaju premijeri ili predsjednici država članica. Europsko vijeće donosi dugoročne i strateške politike Unije, određuje financijsku perspektive te donosi odluke u krizama (grčki bankrot, migrantska kriza).
Što je Vijeće Europske unije: Na najvišoj razini čine ga ministri država članica po područjima. Vijeće donosi proračun i zakonodavstvo uz sudjelovanje Parlamenta. Glasuje se kvalificiranom većinom (potrebno je 55% glasova država članica koje imaju barem 65% stanovništva Unije) te rjeđe konsenzusom.
Što je Europska komisija?
Svojevrsna europska vlada. Na pola puta od klasičnog sekretarijata do vlade. Kolegij se sastoji od 28 komisara (po jedan iz svake države). Komisija ima predsjednika, prvog potpredsjednika, još pet potpredjednika te Visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Ključno, Komisija upravlja proračunom, predlaže novo zakonodavstvo, izvršava politike i zastupa EU u međunarodnim odnosima. Glasuje se apsolutnom većinom, u pravilu konsenzusom.
Ostale važnije institucije EU-a: Europski parlament, Sud Europske unije, Europska središnja banka, Europski revizorski sud...
Pregovori o novim čelnicima EU-a
Što je bilo na stolu: Ključne funkcije u najvažnijim institucijama Europske unije, odnosno raspodjela političke moći između stranačkih federacija koje su dobile mandate u Europskom parlamentu, koji mora potvrditi predložene kandidate.
Tko je predložen: Nijemica Ursula von der Leyen predložena je za predsjednicu Europske komisije, Belgijac Charles Michel predložen je za predsjednika Europskog vijeća, Španjolac Josep Borrell za šefa vanjske politike EU-a, Francuskinja Christine Lagarde za šeficu Europske središnje banke. Predsjednik Europskog parlamenta postao je Talijan David Sassoli.
Spitzekandikati kao demokratska kulisa? Koncept spitzenkandidata ili vodećih kandidata stranačkih federacija (Pučani, Socijalisti...) pao je u vodu jer niti jedan predloženi kandidat za ključna mjesta nije bio spitzenkandidat uoči izbora za Parlament. Teško da će koncept biti upotrebljiv za idući mandat.
Šira slika briselskih pregovora: Maratonska odlučivanja personifikacija su sve teže upravljivosti Europske unije, zaključuju kritičari.