Jeste li znali da plastika čini 85 posto otpada na plažama? Ili da svaki Hrvat u prosjeku proizvede 403 kilograma smeća godišnje, a da od toga samo 78 posto komunalnog otpada završi na odlagalištu?
Europska unija godišnje proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada, uključujući 25,8 milijuna tona plastičnog otpada, a manje od 30 posto te količine se reciklira.
Teško je razmišljati o smeću kojeg sami proizvodimo, pogotovo kada nam misli lete na početak školske godine, godišnji odmor, mirovinsku reformu ili, primjerice, na smanjenje poreza o hrani.
Govoreći o hrani, jeste li znali da građanin Hrvatske na dan baci oko pola kilogramahrane, što je ukupno 380 tisuća tona na godinu ili gotovo 16 tisuća nakrcanih šlepera?
Zato je Odbor Europskog parlamenta za okoliš donio uredbu po kojoj svaka zemlja članica treba povećati udio komunalnog otpada koji se reciklira. Prema prijedlogu uredbe o kružnom gospodarstvu, taj udio treba biti povećan sa 44 na 55 posto do 2025. godine, do 2030. bi se taj broj trebao popeti na 60 posto, a 2035. bi trebao iznositi 65 posto.
To bi bilo krasno da Hrvatska nije jedna od 14 zemalja članica kojoj prijeti opasnost da neće ispuniti cilj recikliranja 50 posto komunalnog otpada do 2020. godine.
- Dok vi bacate hranu, drugi gladuju: Godišnje bacimo vrtoglavih 380 tisuća tona
- Hrvatskoj prijeti opasnost da do 2020. neće ispuniti cilj EU o recikliranju komunalnog otpada
- Rat plastici: Evo 10 drastičnih mjera za 10 proizvoda koji najviše zagađuju more
Na tragu promjene
No, jedna djevojka odlučila je stati tome na kraj krenuvši od sebe same. Razgovarali smo s 26-godišnjom Anamarijom Prgomet koja stoji iza pokreta Zero Waste Croatia.
A tko može bolje objasniti što je to zero waste nego osoba koja ga prakticira već nešto više od godinu dana. Zero waste je, kako objašnjava Anamarija, novi nivo veganskog aktivizma koji je ujedno i pokret i životni stil. To je filozofija koja podrazumijeva da se ništa ne odlaže na odlagališta niti na spaljivalište. Cilj je da se što više otpada ponovno iskoristi, reciklirati. Također se trude manje kupovati, a sami proizvode kozmetičke proizvode i hranu.
Do ideje za waste free život došla je prije godinu i pol preko veganstva i odmah ju je oduševila. Jedna od stvari koja ju je potakla na takav život su životinje koje se, ni krive ni dužne, guše i pate zbog našeg nemarnog bacanja plastike.
"Ništa ne kupujem u plastici. Eventualno nešto kupim u staklenci ako nemam drugog izbora, tj. ako ne mogu kupiti u rinfuzi. Također ne koristim nikakve kozmetičke proizvode pakirane u plastici. Ne kupujem, na primjer, vegansko mlijeko u tetrapaku nego ga pravim sama doma. Jedino što kupujem je WC papir", objasnila je Anamarija načine na koje je smanjila vlastitu proizvodnju smeća.
Dodaje da se dosta hrane može kupiti u tržnici ili dućanima u rinfuzi. Sama radi vegansko vrhnje od sjemenki suncokreta ili mlijeko od lješnjaka, a biootpad najprije zamrzne pa ga kompostira na kompotnoj hrpi.
"Nije mi bilo teško priviknuti se. Trebalo mije četiri mjeseca da pronađem alternative plastici. Samo što čovjek treba izaći iz komfort zone i odlučiti se na takav korak", zaključila je.
Životni stil koji je dostupan svima
Pola limenke. To je njezin jedini otpad i ono što Anamarija nije uspjela ponovno upotrijebiti u ovih godinu dana.
Sve se može reciklirati i kreativno iskoristiti. Ako i koristite plastiku, možete je ponovno upotrijebiti. Primjerice, možete napraviti torbicu od ispeglanih plastičnih vrećica ili, kao što je Anamarija na radionici pokazala djeci, koš za smeće od limenki.
"Ovaj način života uopće nije skuplji. Baš suprotno. Na početku možda uložite u neki proizvod poput metalne britvice koja je skuplja nego plastična. No, kada izračunate koliko novca dajete svaki mjesec na plastične, metalna britvica ispadne jeftinija jer traje cijeli život. Kupnja u rinfuzi je također jeftinija jer se ne plaća ambalaža", poručila je.
Anamarija je podijelila par savjeta za naše čitatelje koji se trude smanjiti smeće.
Kako kaže, treba se krenuti malim koracima jer se ne može preko noći prestati stvarati otpad. Ali svatko može u kupnju ponijeti platnene torbe ili par teglica. Umjesto plastičnih boca mogu se koristiti metalne ili staklene. Također bi trebalo izbjegavati objedovanje u restoranima brze prehrane jer koriste plastične posude i pribor za jelo. Pogotovo bi trebalo izbjegavati 'kavu za van' jer je ona poslužena u šalici koja je načinjena od mješavine plastike i papira pa se ne može reciklirati.
Zamijenite kozmetičke proizvode iz trgovine s onim prirodnim. Točnije, probajte sami napraviti dezodorans ili pastu za zube jer je za to, tvrdi Anamarija, potrebno samo par sastojaka. Zamijenite plastičnu četkicu s onom od bambusa, a ako vam je ta prečvrsta i tvrda, probajte onu od kukuruznog škroba. Koristite metalnu britvicu umjesto plastične, a umjesto plastičnih pelena i uložaka koristite platnene ili menstrualnu čašicu.
I za kraj, Anamarija poručuje da svakako kompostirate jer stvarno nije teško, a puno pomažete Planeti.
(Fotografije: Zero Waste Croatia)
