Znate li što je to zapravo fašnik? Odakle običaj i što mu je smisao? Zavirite li malo u internetske enciklopedije, otkrit ćete da ime dolazi od njemačke riječi fastnacht (noć posta) i da ga u Hrvatskoj još znamo i kao karneval, mesopust, maškare ili poklade.
Poklade su običaj smješten u razdoblje između Bogojavljenja i korizme, a vrhunac događanja odvija se u posljednju nedjelju, ponedjeljak i utorak (pokladni utorak) prije Pepelnice (Čiste srijede).
Pepelnica je, podsjetimo, kršćanski spomendan kojim započinje korizma, a slavi se četrdeset dana prije Uskrsa, ne računajući nedjelje.
Ipak, kako to navodi Enciklopedija.hr, korijeni poklada su pretkršćanski i u prvom redu imaju magijski, apotropejski značaj: prerušavanjem, oblačenjem odjeće s naopake strane, zaglušnom bukom i sipanjem pepela želja je otjerati zimu, demone i zle sile te odbiti njihovo djelovanje od ljudi, stoke, domova i usjeva.
Kruna običaja je spaljivanje Fašnika
Poklade se povezuju i s nizom srednjozimskih i pretproljetnih svetkovina i kultova antičkog svijeta, posebice rimskog.
Prvenstveno tu govorimo o Saturnalijama, rimskoj svečanosti u čast boga Saturna (17 do 24. prosinca), o razdoblju obrnutoga reda i nekažnjive kritike društvenog poretka.
U svaklom slučaju, karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane bučne povorke i plesove, bakljade, vatromete... a kruna tog običaja je spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije princa karnevala.
Upravo tu lutku i nazivamo Fašnikom (spominju se još i nazivi Krnjo ili Pust), a simbolizira sve ono ružno, negativno i neugodno što se dogodilo ljudima u protekloj godini.
Prema tradiciji, Fašnika fašnički sudac osuđuje za sve loše, a kažnjava ga se spaljivanjem na lomači.
Što se Hrvatske tiče, karnevali su popularni posvuda, ali se osobito ističu Riječki karneval i Samoborski fašnik. Kada su, pak, sudionici poklada u pitanju, nezaobilazno uvijek spominjemo zvončare s područja Kastavštine, najpoznatije ophodnike stočarske pokladne magije u Hrvatskoj.