Domovinski pokret (DP) je nastao kao kritika na političke elite koje od osnivanja nezavisne RH nisu vršile vlast „sukladno njezinim povijesnim, gospodarskim, geostrateškim i demografskim potrebama, nego u interesu stranih sjedišta moći koja ne uvažavaju nacionalni interes suverene Republike Hrvatske.“ (Izvor: DP)
Prvi značajan pothvat stranke jest bio sporazum s Hrvatskim suverenistima i Blokom za izlazak na parlamentarne izbore 2020. godine. Navodno, trebao se pridružiti i Most, ali je zatim odlučio samostalno izaći na izbore. Domovinski pokret je izašao u svih 10 izbornih jedinica, dok sâm predsjednik Miroslav Škoro je bio na vodećem mjestu u 2. izbornoj jedinici. Do službenog ujedinjenja s Blokom ipak ne dolazi, dok Hrvatski suverenisti će se razići s Domovinskim pokretom 15. rujna 2020. godine.
Kasnije, Škoro će se kandidirati i za gradonačelnika Zagreba 2021., no u drugom krugu izgubit će od Tomislava Tomaševića (Možemo!). Ipak, Domovinski pokret nosi pobjedu te iste godine u Vukovaru na čelu s Ivanom Penava koji postaje novi gradonačelnik Vukovara.
U srpnju 2021. ujedno dolazi do većih unutarstranačkih sukoba te sâm osnivač Miroslav Škoro najavljuje svoj odlazak iz stranke 19. kolovoza. Usprkos posljedicama mogućeg sloma, Domovinski pokret opstaje na čelu s novim predsjednikom Ivanom Penava.
Gdje je sjedište Domovinskog pokreta?
Sjedište Domovinskog pokreta nalazi se u Zagrebu na adresi Vlaška ulica 81F.
Koliko članova ima Domovinski pokret?
Trenutno, Domovinski pokret broji oko 12 tisuća članova.
Kada je nastao Domovinski pokret?
Prvenstveno nazvan „Domovinski pokret Miroslava Škore“ osnovan je 29. veljače 2020. u zagrebačkom hotelu Panorama u prisustvu 175 članova na čelu s Miroslavom Škorom. Kasnije, 06. veljače 2021. naziv je skraćen u „Domovinski pokret“.
Koje je načelo Domovinskog pokreta?
Prema Statutu stranke: „Domovinski pokret je politička stranka osnovana radi promicanja i ostvarivanja temeljnih vrijednosti, ciljeva i politika izraženih u programima, deklaracijama i drugim aktima Stranke, osobito promicanja i zaštite demokratskog uređenja Republike Hrvatske, osiguranja ravnopravnosti, sloboda i prava, gospodarskog i kulturnog napretka i socijalnog blagostanja“.
Tko su sve bili predsjednici Domovinskog pokreta?
Miroslav Škoro (29. veljače 2020. – 20. srpnja 2021.)
Mario Radić, privremeni V.D (20. srpnja 2021. – 09 listopada 2021.)
Ivan Penava (09. listopada 2021. – danas)
Koja su središnja tijela Domovinskog pokreta?
Središnja tijela Domovinskog pokreta su:
- Sabor
Sabor je najviše tijelo upravljanja Domovinskim pokretom, koje među glavnim dužnostima donosi Statut i Program, bira Predsjednika Stranke i članove te obavlja ostale poslove određene Statutom.
- Domovinski odbor
Domovinski odbor je najviše tijelo upravljanja Strankom između dva saziva Sabora. Ono osigurava provedbu odluka Sabora, utvrđuje prijedlog Statuta i Programa, donosi Pravilnik o članstvu na prijedlog Predsjedništva i obavlja ostale poslove određene Statutom.
- Predsjednik Stranke
Predsjednik Stranke predstavlja i zastupa Stranku, upravlja njezinim radom, vodi politiku Stranke u skladu sa Statutom, Programom i aktima tijela Stranke te ima pravo i dužnost osigurati suradnju i odgovornost svih tijela i dužnosnika Stranke u provedbi utvrđene politike.
- Predsjedništvo
Predsjedništvo je najviše tijelo upravljanja Strankom između dviju sjednica Domovinskog odbora i koje čine Predsjednik Stranke, Zamjenik predsjednika stranke, Glavni tajnik, Politički tajnik te do 25 članova (koje na prijedlog Predsjednika Stranke bira Domovinski odbor).
Neovisna i nadzorna tijela Domovinskog pokreta su:
- Sud časti
Sud časti odlučuje o pojedinačnim povredama prava i obveza članova Stranke u stegovnom postupku u prvom stupnju, a Predsjedništvo u drugom stupnju. Ujedno tumači odredbe Statuta. Sud časti čine predsjednik i dva člana koje iz redova članova Stranke bira Domovinski odbor na prijedlog Predsjedništva.
- Nadzorni odbor
Nadzorni odbor ima pravo i dužnost nadzirati zakonitost materijalnog i financijskog poslovanja Stranke, uključujući sva tijela i ustrojstvene oblike Stranke u cilju pravilnog planiranja i ostvarivanja prihoda te racionalnog upravljanja rashodima radi ostvarivanja političkih ciljeva Stranke. Nadzorni odbor čine predsjednik i dva člana koje iz redova članova Stranke bira Domovinski odbor na prijedlog Predsjedništva.
