Nova studija sa Sveučilišta u Zürichu pokazala je da se iskreno ponašanje kod ljudi može utjecati na jednostavan način, i to neinvazivnom stimulacijom mozga, što navodi ljude da što manje pomišljaju na mogućnost kako nekoga prevariti.

Studija, objavljena u časopisu National Academy of Sciences , pokazala je da jače aktiviranje stanica mozga u desnom dorzolateralnom prefrontalnom korteksu (rDLPFC) može pozitivno utjecati na proces razlikovanja poštenja i vlastitog interesa.

Za potrebe studije, istraživači su zamolili 145 sudionika da sudjeluju u eksperimentu u u kojem su koristili kocku za bacanje. 

Sudionicima je bilo dopušteno varati i netočno prikazati svoje rezultate, kako bi si povećali zaradu. 

Istraživači su zapazili da je većina cijelo vrijeme varala. Međutim, i dalje je bilo onih koji su svoje rezultate prikazali iskreno, i to je ovisilo o njihovoj zaradi.

"Većina ljudi će vagati motive vlastitog interesa sa poštenjem, od slučaja do slučaja, oni varaju malo, ali ne i na svaki mogući prigodu", rekao je Michel Marécha, profesor za eksperimentalnu ekonomije na Sveučilištu u Zürichu.

Istraživači su potom ponovno zamolili sudionike da urade eksperiment. No, ovaj put, istraživači su primijenili  stimulaciju kroz istosmjernu struju i učinili moždane stanice osjetljivijima. 

Kada je simulacija primijenjena tijekom zadatka, sudionici su manje varali, no oni koji varali i tijekom prvog eksperimenta nisu pokazali nikakve promjene u svom poštenom ponašanju i još su više varali kako bi povećali svoju zaradu.

Istraživači su zaključili da su otkrili da je pozitivan učinak stimulacije mozga primjenjiv samo kad im nepošteno ponašanje koristi samim sudionicima, a ne drugim osobama. To sugerira da je stimulirani neuronski proces konkretno rješava sukobe između iskrenosti i materijalnog interesa.

Ipak, rezultat eksperimenata pokazuje da se taj nagon za varanjem može ojačati neinvazivnim zahvatima.