Za mnoge se pacijente u državi Kongo sa simptomima sličnim eboli doktori pitaju - što ako nije riječ o eboli ili koronavirusu, što ako je riječ o nultom pacijentu "X bolesti"?
Što ako ta bolest "piše" smrtnost i do 90 posto kao što je to bio slučaj s ebolom? Liječnik Dadin Bonkole radi u crvenoj zoni bolnice Ingende Ebola. Ovo nije stvar znanstvene fantastike. To je strah znanstvenika, zasnovan na znanstvenim činjenicama. "Ebola je bila nepoznata. Covid je bio nepoznat. Moramo se bojati novih bolesti", rekao je.
Čovječanstvo se suočava s nepoznatim brojem novih i potencijalno fatalnih virusa koji nastaju u afričkim tropskim kišnim šumama, prema profesoru Jean-Jacquesu Muyembeu Tamfumu, koji je 1976. pomogao u otkrivanju virusa ebole i od tada je na prvoj liniji lova na nove patogene.
Moramo se bojati novih virusa kojih je sve više
"Sad smo u svijetu u kojem će izaći novi patogeni", rekao je za CNN. "I to je ono što predstavlja prijetnju čovječanstvu." Kao mladi znanstvenik, Muyembe je uzeo prve uzorke krvi od žrtava misteriozne bolesti koja je uzrokovala krvarenje i usmrtila oko 88% pacijenata i 80% osoblja koje je radilo u Yambuku, kada je bolest prvi put otkrivena. Bočice s krvlju poslane su u Belgiju i SAD, gdje su znanstvenici pronašli virus u obliku crva. Nazvali su je "ebola", prema rijeci blizu izbijanja epidemije, u zemlji koja je tada bila poznata kao Zair. Identifikacija ebole oslanjala se na lanac koji je povezivao najudaljenije dijelove afričkih prašuma s visokotehnološkim laboratorijima na zapadu. Sad se Zapad mora osloniti na afričke znanstvenike u Kongu i drugdje da djeluju kao stražari koji će upozoriti protiv budućih bolesti.
U Ingendeu su strahovi od susreta s novim, smrtonosnim virusom ostali vrlo stvarni čak i nakon oporavka pacijenta koji je pokazivao simptome koji su izgledali poput ebole. Njeni su uzorci testirani na licu mjesta i poslani Nacionalnom institutu za biomedicinska istraživanja (INRB) u Kongu u Kinshasi, gdje su dalje testirani na druge bolesti sa sličnim simptomima. Sve se vratilo negativno, bolest koja ju je pogodila ostaje tajna. Govoreći ekskluzivno za CNN u glavnom gradu Demokratske Republike Kongo, Kinshasi, Muyembe je upozorio na mnoge druge zoonotske bolesti - one koje sa životinja prelaze na ljude - koje dolaze. Žuta groznica, razni oblici gripe, bjesnoće, bruceloze i Lajmske bolesti među onima su koji prelaze sa životinja na ljude, često putem kukaca i glodavaca. Prije su uzrokovali epidemije i pandemije.
HIV se pojavio od čimpanze i mutirao u svjetsku modernu kugu. SARS, MERS i virus Covid-19 poznatiji kao SARS-CoV-2, svi su koronavirusi koji su na ljude skočili iz nepoznatih "rezervoara" - termin koji virolozi koriste za prirodne domaćine virusa - u životinjskom carstvu. Smatra se da Covid-19 potječe iz Kine, možda nađen kod šišmiša, iako i dalje sumnjaju da je proizveden u laboratoriju. Muyembe smatra da bi novi virusi mogli imati apokaliptične scene, gore od Covida.
Otkako je 1901. identificirana prva infekcija životinja čovjekom, žuta groznica, znanstvenici su pronašli najmanje još 200 virusa za koje je poznato da uzrokuju bolesti kod ljudi. Prema istraživanju Marka Woolhousea, profesora epidemiologije zaraznih bolesti sa Sveučilišta u Edinburghu, nove vrste virusa otkrivaju se tri do četiri puta godišnje. Većina ih potječe od životinja. To je rezultat ekološkog uništenja i trgovinom divljih životinja - kako njihova prirodna staništa nestaju, životinje poput štakora, šišmiša i insekata opstaju tamo gdje inače ne bi. Sposobni su živjeti zajedno s ljudskim bićima, stoga im mogu prenijeti raznorazne bolesti. Primjerice, izbijanje ebole između 2001. i 2014. godine u Africi bilo je na mjestima koja su najviše pogođena uništavanjem drveća.
Prijenos s divljih životinja na ljude
"Ako se patogen pojavio iz Afrike, trebat će vremena da se proširi po cijelom svijetu", rekao je Muyembe. "Dakle, ako se ovaj virus otkrije rano - kao u mojoj instituciji ovdje - bit će prilika za cijeli svijet da nađu lijek", rekao je. Liječnici, virolozi i istraživači rade duboko u unutrašnjosti Demokratske Republike Kongo, tražeći poznate i nepoznate viruse prije nego što mogu izazvati nove pandemije. Simon Pierre Ndimbo i Guy Midingi ekolozi su i lovci na viruse u sjeverozapadnoj provinciji Ekvator u Demokratskoj republici Kongo, gdje se nalazi Ingende.
Na nedavnoj ekspediciji par je prikupio 84 šišmiša, mukotrpno ih vadeći iz mreža. "Morate biti oprezni - ako ne, grizu", ujed jednog šišmiša mogao bi biti trenutak kada nova bolest preskoči sa životinja na ljude. Ndimbo kaže da im je prioritet tražiti znakove infekcije ebolom kod šišmiša.
Uzorci krvi kod šišmiša uzimaju se kako bi se testirali na ebolu prije slanja u INRB na daljnja ispitivanja. Zatim se šišmiši puštaju. Tijekom posljednjih godina kod šišmiša su pronađeni deseci novih sojeva koronavirusa. Nitko ne zna koliko opasni mogu biti za ljude.Točno kako je ebola prvi put zarazila ljude i dalje ostaje misterij, ali znanstvenici vjeruju da zoonotske bolesti poput ebole i Covid-19 čine iskorak kada se divlje životinje kolju i kad se s njima trguje.
"Bolest X" možda otkucava unutar bilo koje od divljih životinja, koje su siromašni ljudi odlučili prodavati bogatašima i stavljati na jelovnik - mladih krokodila, puževa, kornjača, pitona...Točno podrijetlo koronavirusa koji uzrokuje Covid-19 nije potvrđeno. No, najveća sumnja u njegov izvor pala je na "mokre" tržnice na kojima se prodaju i kolju žive meso šišmiša.
U većini znanstvenih publikacija postoji pretpostavka da će biti
više zaraza dok ljudi nastavljaju uništavati staništa divljine.
To nije "AKO" to je "KADA". Rješenje je jasno. Zaštitite šume
kako biste zaštitili čovječanstvo - jer majka priroda ima
smrtonosno oružje.
