Datum i mjesto rođenja
Ivo Josipović rođen je 28. kolovoza 1957. u Zagrebu.
Školovanje
Ivo Josipović završio je Pravni fakultet u Zagrebu diplomiravši 1980., gdje je tijekom studija dobio i Rektorovu nagradu (1978.). Upisao je i Muzičku akademiju u Zagrebu te diplomirao kao akademski glazbenik 1983. Ujedno je doktor pravnih znanosti i sveučilišni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Osoban život
Ivo Josipović ima suprugu Tatjanu Josipović s kojom je u braku od 1990. i kćer Lanu Josipović. Po struci, supruga je također sveučilišna profesorica prava, dok je Lana završila Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Roditelji bivšeg predsjednika, Ante i Milica Josipović podrijetlom su iz Baške Vode.
U slobodno vrijeme, Ivo Josipović se voli baviti skladanjem glazbe te je tako napisao preko pedesetak skladbi. Ujedno se voli baviti pisanjem znanstvenih i stručnih radova te je tako autor preko osamdeset radova s područja kaznenog i međunarodnog kaznenog prava. Kao gost predavač zna prisustvovati na raznim domaćim i inozemnim visokim učilištima.
Nagrade i priznanja
Ivo Josipović dobitnik je tri Porina: prvi je dobio za skladbu „Samba da camera“ (za gudački orkestar, 1999.), dok drugi za skladbu „Hiljadu lotosa“ (za mješoviti zbor i instrumentalni ansambl, 2000.) i treći za najbolji klasični autorski album „Passo Sempio“ u izvedbi pijanistice Katarine Krpan (2012.). Za skladbu „Samba da camera“, Josipović je dobio još dvije nagrade 1985. godine: od strane Europske radijske unije (EBU) za skladbu i na Međunarodnom natjecanju Glazbene mladeži kao prvu nagradu žirija i publike. Ujedno je dobitnik dviju nagrada za skladbu „Tuba ludens“ 2002. godine, od strane Ministarstva kulture RH i dobitnik nagrade Boris Papandopulo Hrvatskog društva.
Osim glazbenih priznanja, Ivo Josipović je dobitnik nagrada i drugom području. Tako je 2010. proglašen osobom godine od strane banjalučkih Nezavisnih novina i Večernjeg lista BIH. Od strane Hrvatskog udruženja za odnose s javnošću (HUOJ) dobitnik je Grand Prix nagrade kao „Komunikator godine“ 2011. godine. Zbog različitih humanističkih i društvenih zalaganja, dobitnik je priznanja „Sloboda“ (Međunarodni centar za mir Sarajevo, 2011.), zatim za izraženu socijalnu osjetljivost i posvećenost borbi protiv diskriminacije i poniženja svih ranjivih skupina u društvu (Sindikat umirovljenika Hrvatske, 2012.), za izuzetno zalaganje u promicanju vjerskih sloboda i tolerancije u povodu Svjetskog dana vjerske slobode (Udruga Sloboda Zagreb, 2012.) te dobitnik priznanja „Paul Harris“ za izniman doprinos promicanju rotarijanstva (Rotary Distrikt 1913, 2013.).
Također, Ivo Josipović dobitnik je nagrade za mir „Galileo 2000“ zbog zalaganja za europsku viziju jugoistočne Europe, ljudska prava i međunarodnu pravdu (Fondacija Premio Galileo 2000, Firenza); Europske medalje za toleranciju (Europsko vijeće za toleranciju i pomirenje, Bruxelles 2011.); nagrade „Svetozar Pribičević“ za unaprjeđenje hrvatsko-srpskih odnosa (Srpsko narodno vijeće, 2012.); dobitnik titule „Protector“ (Europska akademija znanosti i umjetnosti, Salzburg 2013.) i dobitnik počasnog doktorata za doprinos pravu i opći doprinos društvu (Sveučilište u Istanbulu, 2015.).
Sudjelovao je i kao posebni ambasador za širenje Sportskih igara mladih u regiji 2012. godine te 2013. kao počasni član Otočnog sabora, zbog razumijevanja problema otočana i zalaganja za rješavanje konkretnih problema.
Od profesora prava do političke karijere s SDP-om
Ivo Josipović član je SDP-a još od 1980. kada se stranka nazivala Savez Komunista Hrvatske (SKH) te je zaslužan za pisanje njezinog prvog statuta. Iz stranke je otišao 1994. godine ne bi li se posvetio drugim akademskim ambicijama, no vraća se 2003. navodno na poziv Ivice Račana te postaje SDP-ov zastupnik u Hrvatskom saboru. Svoj zastupnički mandat obnašao je od 22. prosinca 2003. do 18. veljače 2010. Tijekom tog razdoblja bio je potpredsjednik Odbora za pravosuđe, član Odbora za zakonodavstvo, član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, član Odbora za međuparlamentarnu suradnju, zamjenik člana Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru Republike Hrvatske - Europske unije i član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Treći predsjednik Republike Hrvatske
Kao član SDP-a svoju kandidaturu za predsjednika RH, Ivo Josipović je službeno osvojio 12. srpnja 2009. na unutarstranačkim izborima, pobijedivši protukandidata Ljubu Jurčića. Uoči prvog kruga predsjedničkih izbora već je vodio sa 32,44 % glasova, dok je drugi krug osvojio sa 60,26 % glasova, a Milan Bandić (kao nezavisni kandidat) samo 14,83 % glasova.
Na dužnost predsjednika, Ivo Josipović je nastupio 19. veljače 2020., nakon što je dan prije položio zakletvu na Trgu sv. Marka u Zagrebu.
Pristupanje RH Europskoj uniji
Jedno od značajnijih obilježja tijekom Josipovićevog mandata jest pobjeda Kukuriku koalicije na čelu sa Zoranom Milanovićem (SDP) te potpisivanje Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji 9. prosinca 2011., zajedno s predsjednicom vlade Jadrankom Kosor i drugim čelnicima država EU. Skoro dvije godine kasnije, Hrvatska je 1. srpnja 2013. postala 28. članica Europske unije.
Također je bio značajan i trenutak održanja referenduma 1. prosinca 2013. o ustavnoj definiciji braka, kada se 65% glasača izjasnilo da u Ustav treba unijeti da je „brak zajednica žene i muškarca“. Potičući pravo na slobodu drugih, Josipović je pak zagovarao građanima da se izjasne protiv takvog postupka.
Novi početak s Naprijed Hrvatska! i kandidatura za drugi mandat
Prije isteka svog predsjedničkog mandata, 2014. godine Ivo Josipović je najavio svoju kandidaturu na novim izborima, no ovoga puta bez SDP-a, najavivši da napušta stranku. Navodno, unutarnja neslaganja i odbijanje novog premijera Zorana Milanovića vezano uz izborni program, su uvjerila Josipovića da je vrijeme za novi početak.
U prvom krugu predsjedničkih izbora, Ivo Josipović je dobio 38,46% glasova, dok u drugom 49,26% glasova. Pobjedu je odnijela Kolinda Grabar-Kitarović s razlikom od 1,48%, osvojivši 50,74% glasova.
Nakon gubitka na izborima, Ivo Josipović je osnovao vlastitu stranku Naprijed Hrvatska!, čiji je predsjednik postao 31. svibnja 2015. Ipak, od 2019. stranka se pridružila SDP-u, odnosno raspala te svi njeni članovi su postali članovi SDP-a, uključujući i Ivo Josipović.
Gdje je Ivo Josipović sada?
Nakon uloge predsjednika, Ivo Josipović se vratio natrag ulozi sveučilišnog profesora na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
