Razlika između ljudi i biljaka osim što je fizička, razlikujemo se i u kromosomima.
Ljudi su diploidi, što znači da imaju po dvije kopije od svakog od svoja 23 kromosoma, za razliku od biljaka koje su poliploidi, što znači da mogu imati i po tri do pet kopija svakog svojeg kromosoma, što biljke čini sklonijima „proizvodnji“ hibrida prilikom oprašivanja.
Biljni hibridi za razliku od životinjskih hibrida, kao mula na primjer, su plodni.
Iako se od hibrida očekuje da budu kombinacija gena svojih roditelja, znanstvenici su otkrili da hibridi imaju manje ali šire cvjetne otvore što u konačnici znači da ih može oprašiti više oprašitelja.
Zbog ovakve prilagodbe, hibridi su pogodniji preživljavanju, te time će teže izumrijeti.
Neke su biljke evoluirale zajedno s nekim životinjama, a kao klasični primjer toga je Madagaskarska orhideja koja ima produženi ogranak za nektar kojim privlači moljca koji ima produženo rilo za skupljanje nektara.
Ovakva način zajedničke evolucije može biti zamka, jer kada jedna jedinka izumre, izumrijet će i druga.
