Oko pitanja tko bi želio, a tko bi radije izbjegao saznati točan trenutak i način svoje smrti, vode se brojne rasprave i polemike, pri čemu se mišljenja značajno razlikuju – dok neki smatraju da bi im takva informacija pomogla u planiranju života, drugi vjeruju da bi im to stvorilo nepotreban stres i tjeskobu.
Za one koji su znatiželjni i hrabri dovoljno da zavire u neizvjesnost vlastite sudbine, pojavila se besplatna intrigantna inovacija – "sat smrti", koji je pokrenut umjetnom inteligencijom.
Stranica koja tvrdi da može predvidjeti točan trenutak vaše smrti dostupna je potpuno besplatno, a svoju sudbinu možete istražiti klikom na poveznicu i isprobati je sami.
Što nudi sat smrti?
Ova stranica traži unos osnovnih osobnih podataka, poput datuma rođenja, spola i države u kojoj žive, ali ide i korak dalje – uzima u obzir i životne navike, uključujući konzumaciju alkohola, pušenje, prehrambene navike i razinu fizičke aktivnosti.
Na temelju tih podataka, umjetna inteligencija potom izrađuje predikciju o očekivanom životnom vijeku i mogućem uzroku smrti. Također, omogućuje i usporedbu vaše dugovječnosti s drugim osobama istog spola i BMI-a.
Osim što ovaj AI kalkulator zatim izračunava točnu dob do koje ćete živjeti, on odbrojava i dane, sate, minute i sekunde do vašeg navodnog kraja.
Koliko je zapravo precizan?
Nije jasno kako točno AI predviđa vrijeme smrti. Slični programi, poput aplikacije Death Clock, koriste studije o očekivanom životnom vijeku iz izvora poput CDC-a (Centra za kontrolu i prevenciju bolesti).
Predviđanja se temelje na vodećim uzrocima smrti prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ali korisnici mogu vidjeti samo jedan uzrok smrti po testu, bez ikakvog objašnjenja zašto bi netko umro od srčanih bolesti umjesto, recimo, dijabetesa ili nesreće.
Nije sve tako crno... ili ipak jest?
Unatoč morbidnoj premisi, stranica nudi i savjete za dulji život. Preporučuje barem 30 minuta tjelovježbe dnevno, što može smanjiti rizik od bolesti srca, dijabetesa i raka.
Također, savjetuju izbjegavanje pušenja (glavnog uzroka raka pluća) i umjerenu konzumaciju alkohola. Osim fizičkog zdravlja, naglašavaju važnost društvenih kontakata, budući da je dokazano kako usamljenost može povećati rizik od neuroloških bolesti poput demencije.
