Perzeidi su nezaobilazna atrakcija na noćnom nebu tijekom ljetnih mjeseci, a vrhunac im je 12. kolovoza. Ovaj spektakularni događaj, poznat i kao Suze svetog Lovre, privlači tisuće ljudi željnih promatranja zvjezdanih tragova koji brzinom od 60 kilometara u sekundi, prolaze kroz atmosferu. Ipak, pitanje je koliko su Perzeidi danas vidljivi s obzirom na svjetlosno zagađenje.
Astronom Boris Štromar otkrio nam je što možemo očekivati od ovogodišnjeg nebeskog spektakla i koliko su izazovi modernog svijeta utjecali na promatranje zvijezda.
Koliko će ove godine vrijeme biti povoljno za promatranje meteorskog pljuska?
Ove godine imamo povoljnu vremensku prognozu, Mjesec neće smetati, i svakako bi bilo dobro potruditi se otići negdje u mrak i uživati u spektaklu. Naime, sljedeće godine će za vrijeme maksimuma na nebu smetati prirodno "svjetlosno onečišćenje", odnosno svjetlost Mjeseca zbog kojeg će se vidjeti samo oni najsjajniji meteori.
Kako svjetlosno zagađenje u Hrvatskoj utječe na promatranje Suza svetog Lovre?
Umjetna rasvjeta povećava svjetlinu noćnog neba pa se vidi manje zvijezda, a to znači i da će biti puno manje vidljivih meteora. Iz mnogih većih gradova više se ne vide sve zvijezde Malih kola, a ukupno je vidljivo manje od 150 zvijezda od oko 4000 koliko ih se okom teoretski može vidjeti na nebu bez svjetlosnog onečišćenja. Svjetlosno onečišćenje ne poznaje granice pa, nažalost, nije dovoljno odvesti se samo negdje na gradsku periferiju jer se svjetlosne kupole gradova vide na udaljenostima većim od 100 kilometara.
Postoje li gradovi ili regije koje su uspjele smanjiti svjetlosno onečišćenje kako bi zaštitile noćno nebo?
Nažalost ne, upravo je suprotno, s pojavom LED rasvjete imamo eksploziju svjetlosnog onečišćenja. Gradovi i općine na problem svjetlosnog onečišćenja gledaju samo kroz prizmu uštede električne energije. To je svakako poželjno, no rasvjetna industrija to iskorištava kako bi ostvarili enormne profite prodavajući puno više rasvjete sa znatno većim intenzitetom nego je realno potrebno. Imamo primjer grada Ivanca gdje se hvale uštedama, a uz postojećih 3000 svjetiljki postavljaju dodatnih 2000, što predstavlja enormno povećanje svjetlosnog onečišćenja. U Zagrebu je situacija još gora jer cijeli Zagreb proizvodi 2-3 puta veće svjetlosno onečišćenje od Beča koji ima dva puta više stanovnika. Za jedva 800.000 Zagrepčana, potrošnja električne energije na rasvjetu je jednaka Varšavi koja ima 1.8 milijuna stanovnika.
Jesu li Hrvati prijavljivali NLO-a tijekom Suza svetog Lovre i koliko su meteoriti uopće povezani s neobičnim pojavama na nebu?
Sjajan meteor se zapravo čak može zamijeniti za neki neidentificirani objekt, pogotovo kada traju meteorski potoci. Naime, kad bi produžili trag meteora unatrag, vidjeli bi da se svi sijeku u jednoj točki na nebu - to je tzv. radijant, a po zviježđu tog radijanta meteorski potok dobiva ime. Što je meteor bliže radijantu, trag mu je kraći - to je efekt perspektive jednak onome kad vozimo auto po kiši. Tako se može dogoditi da meteor prividno ide ravno prema nama, pa ne vidimo trag već točku koja naglo zasvijetli i brzo se ugasi.
Ljetne meteore obično gleda puno ljudi koji se inače ne bave astronomijom pa se može dogoditi da blještavu Veneru ili Jupiter zamjene za nepoznati objekt, a oblaci koji prolaze mogu stvoriti dojam da se njihova svjetlost giba. Na zvijezdama inače vidimo treperenje uzrokovano našom atmosferom, što je naročito potencirano kad je sjajna zvijezda ili čak planet jako blizu horizonta. Mi vidimo sjajnu točku koja brzo mijenja boje, a zapravo se radi o refrakciji, tj. lomu svjetlosti kroz atmosferu koja se konstantno giba.
Zašto baš ‘Suze sv. Lovre? Postoji li kakva poveznica između Perzeida i tog sveca?
Naziv Suze sv. Lovre povezan je s blagdanom sv. Lovre koji se obilježava 10. kolovoza. Meteori se interpretiraju kao suze mučenika sv. Lovre, no to baš i nije fer prema svecu kojeg su po legendi spržili na željeznoj rešetki te je nakon nekog vremena navodno rekao "gotov sam s ove strane, okrenite me na drugu". Realnije je da se radi o urbanoj legendi koja je nastala u 19. st. kad je tada popularni talijanski pjesnik Giovanni Pascoli napisao pjesmu posvećenu njegovom ocu. Pjesnik padajuće meteore uspoređuje s nebeskim suzama koje oplakuju smrt njegovog oca koji je ubijen baš na dan blagdana sv. Lovre. Izraz "Suze sv. Lovre" je u Hrvatskoj prvenstveno bio popularan u Dalmaciji koja je odavno bila pod kulturološkim utjecajem Italije.
Postoji li još autohtonih naziva za taj astronomski događaj?
U Hrvatskoj imamo prekrasne "domaće" nazive za meteore - nazivaju se još i proletuše, nebeske krijesnice ili feralići. Bilo bi lijepo kad bi nastavili njegovati te jedinstvene izraze, npr. u nazivima događaja za organizirana promatranja meteora na moru i slično.
Gube li mladi interes za astronomiju, i ako da, koji su glavni razlozi i kako ih možemo prevladati?
Ah, ta današnja mladež! Mi stari na njih gledamo kao na generaciju koja živote provodi pred ekranima, a mladi su zapravo jako željni ovakvih događaja. Svemir i astronomija su naročito atraktivni i potiču mlade da proučavaju i bave se znanošću. Nebo prepuno zvijezda je jedinstvena prirodna baština koja insprira umjetnike i ljubavnike, to je naš prozor u svemir u kojem živimo. Zapravo su problem starije generacije koje u svojoj borbi za brzom zaradom zatvaraju taj prozor u svemir jer mladi više ne mogu vidjeti niti približno toliko zvijezda koliko smo ih viđali prije svega 30 godina. Velika većina tehnologije koju sad koristimo potomak je tehnologije razvijene za potrebe astronautike i istraživanja svemira. I sad kad smo im zbog pohlepe i brze zarade ukinuli pogled na svemir, čudimo se što mladi odabiru cajke umjesto znanosti i kulture.
