Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Šahtar iz Donjecka ostvario je najneočekivaniji transfer ove zime. Doveli su Brazilca Tetea za 15 milijuna eura iz Gremija. Ono što je sporno je što taj 19-godišnjak nema niti jednu minutu u seniorskom nogometu.</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/FCShakhtar/status/1101104032469401600"/>
<heading2>Imali i Dudua</heading2>
<para>
Igrao za je mladu i B momčad Gremija gdje su ga i zapazili skauti ukrajinskog prvaka poznatog po dovođenju talentiranih nogometaša iz Brazila, a jedan od njih, koji je doduše stigao kao stariji, bio je i Eduardo Da Silva.</para>
<para>Šahtar je poznat po tome što dovodi manje poznate Brazilce i onda ih pretvara u svjetske klase poput Williana i Douglasa Coste. Potpisao je na pet godina, a u ugovor mu je stavljena otkupna klauzula od 150 milijuna eura čime su Ukrajinci jasno pokazali što od njega očekuju.</para>

Evo koliko je Šahtar platio mladića bez minute za prvu momčad Ako ste mislili da samo PSG i City troše kao pijani milijunaši - prevarili ste se 

Šahtar iz Donjecka ostvario je najneočekivaniji transfer ove zime. Doveli su Brazilca Tetea za 15 milijuna eura iz Gremija. Ono što je sporno je što taj 19-godišnjak nema niti jednu minutu u seniorskom nogometu.

Imali i Dudua

Igrao za je mladu i B momčad Gremija gdje su ga i zapazili skauti ukrajinskog prvaka poznatog po dovođenju talentiranih nogometaša iz Brazila, a jedan od njih, koji je doduše stigao kao stariji, bio je i Eduardo Da Silva.
Šahtar je poznat po tome što dovodi manje poznate Brazilce i onda ih pretvara u svjetske klase poput Williana i Douglasa Coste. Potpisao je na pet godina, a u ugovor mu je stavljena otkupna klauzula od 150 milijuna eura čime su Ukrajinci jasno pokazali što od njega očekuju. TEŠKO JE POVJEROVATI DA SE OVAJ TRANSFER DOGODIO: 

TEŠKO JE POVJEROVATI DA SE OVAJ TRANSFER DOGODIO:

Evo koliko je Šahtar platio mladića bez minute za prvu momčad

<para>
Europski socijalni fond će s oko 300 milijuna kuna tijekom iduće dvije godine financirati plaće dodatnih odgajatelja, kuhara i čistača u vrtićima, kao i trošak dječje prehrane, opreme i edukacije, sve kako bi vrtići u Hrvatskoj od rujna mogli početi raditi i u poslijepodnevnoj smjeni.
</para>
<heading4>Radno vrijeme do 21 ili 22, stiže dodatno osoblje</heading4>
<para>
Radno vrijeme bit će im najvjerojatnije do 21 sat, a oni roditelji čija će djeca u vrtiće dolaziti poslijepodne, plaćat će istu cijenu kao i oni čija djeca u vrtić idu ujutro, javlja <ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/slijedi-radikalan-zaokret-djecji-vrtici-uvode-potpuno-novi-nacin-rada-promjene-nastupaju-pocetkom-rujna-evo-kako-bi-sve-trebalo-funkcionirati/7011261/">Jutarnji list</ulink>. Za sada se čini da će popodnevno radno vrijeme vrtića biti do 21 sat, iako se još uvijek raspravlja bi li to možda trebalo biti i do 22 sata. To ipak ne znači da će neka djeca moći u vrtiću biti od jutra pa do kraja popodnevne smjene. Dijete, prema pedagoškom standardu, u vrtiću ne bi smjelo boraviti dulje od 10 sati, piše Jutarnji list. 'Ako roditelju treba usluga do 21 sat, dijete može najranije doći u 11 sati', ističe se iz Ministarstva.</para>
<para>'Za svaku popodnevnu grupu djece koja će se formirati pri vrtiću zaposlit će se dvije dodatne tete te kuharica i čistačica na pola radnog vremena. Većini roditelja kojima treba smjenski rad ne treba samo popodnevna vrtićka smjena, već im jedan tjedan vrtić treba ujutro, a drugi tjedan popodne. Očekujemo da bi na ovaj način tijekom jutarnje smjene tete mogle biti jednim dijelom rasterećene, jer će dio djece, umjesto ujutro, dolaziti u vrtić popodne', poručuju iz Ministarstva rada.
</para>
<heading2>Predviđa se problem s prostorom i ritmom rada</heading2>
<para>
Na natječaj će se od početka ožujka moći javiti općine i gradovi u partnerstvu s vrtićima koji imaju potrebu za popodnevnom smjenom, poručili su iz Ministarstva rada. Natječaj će trajati 45 dana, a plan je da u srpnju bude poznato koji su se vrtići javili i prošli na natječaju kako bi već od 1. rujna mogli raditi i u popodnevnim smjenama s novozaposlenim osobljem. Još se ne zna koliko bi vrtića od jeseni moglo raditi na taj način, a sve će ovisiti o iskazanom interesu i potrebama roditelja, no bit će ih u cijeloj zemlji. Predviđa se da će u nekom trenutku, primjerice između 13 i 16 sati, u vrtiću biti većina djece, i oni iz jutarnje i oni iz popodnevne smjene, pa je tako moguće da se dogodi problem s nedostatkom prostora, ali i da se poremeti ustaljeni ritam aktivnosti djece u vrtiću, kao što su jelo, spavanje i igranje.</para>

Uvodi se novo radno vrijeme, mnogim roditeljima će ovo uvelike pomoći 'Za svaku popodnevnu grupu djece koja će se formirati pri vrtiću zaposlit će se dvije dodatne tete te kuharica i čistačica na pola radnog vremena. 

Europski socijalni fond će s oko 300 milijuna kuna tijekom iduće dvije godine financirati plaće dodatnih odgajatelja, kuhara i čistača u vrtićima, kao i trošak dječje prehrane, opreme i edukacije, sve kako bi vrtići u Hrvatskoj od rujna mogli početi raditi i u poslijepodnevnoj smjeni.

Radno vrijeme do 21 ili 22, stiže dodatno osoblje

Radno vrijeme bit će im najvjerojatnije do 21 sat, a oni roditelji čija će djeca u vrtiće dolaziti poslijepodne, plaćat će istu cijenu kao i oni čija djeca u vrtić idu ujutro, javlja Jutarnji list. Za sada se čini da će popodnevno radno vrijeme vrtića biti do 21 sat, iako se još uvijek raspravlja bi li to možda trebalo biti i do 22 sata. To ipak ne znači da će neka djeca moći u vrtiću biti od jutra pa do kraja popodnevne smjene. Dijete, prema pedagoškom standardu, u vrtiću ne bi smjelo boraviti dulje od 10 sati, piše Jutarnji list. 'Ako roditelju treba usluga do 21 sat, dijete može najranije doći u 11 sati', ističe se iz Ministarstva.
'Za svaku popodnevnu grupu djece koja će se formirati pri vrtiću zaposlit će se dvije dodatne tete te kuharica i čistačica na pola radnog vremena. Većini roditelja kojima treba smjenski rad ne treba samo popodnevna vrtićka smjena, već im jedan tjedan vrtić treba ujutro, a drugi tjedan popodne. Očekujemo da bi na ovaj način tijekom jutarnje smjene tete mogle biti jednim dijelom rasterećene, jer će dio djece, umjesto ujutro, dolaziti u vrtić popodne', poručuju iz Ministarstva rada.

Predviđa se problem s prostorom i ritmom rada

Na natječaj će se od početka ožujka moći javiti općine i gradovi u partnerstvu s vrtićima koji imaju potrebu za popodnevnom smjenom, poručili su iz Ministarstva rada. Natječaj će trajati 45 dana, a plan je da u srpnju bude poznato koji su se vrtići javili i prošli na natječaju kako bi već od 1. rujna mogli raditi i u popodnevnim smjenama s novozaposlenim osobljem. Još se ne zna koliko bi vrtića od jeseni moglo raditi na taj način, a sve će ovisiti o iskazanom interesu i potrebama roditelja, no bit će ih u cijeloj zemlji. Predviđa se da će u nekom trenutku, primjerice između 13 i 16 sati, u vrtiću biti većina djece, i oni iz jutarnje i oni iz popodnevne smjene, pa je tako moguće da se dogodi problem s nedostatkom prostora, ali i da se poremeti ustaljeni ritam aktivnosti djece u vrtiću, kao što su jelo, spavanje i igranje. VELIKA PROMJENA U RADU VRTIĆA: 

VELIKA PROMJENA U RADU VRTIĆA:

Uvodi se novo radno vrijeme, mnogim roditeljima će ovo uvelike pomoći

<para>
Grad Zagreb je nedavno smanjio izdvajanja za prehranu djece na svega devet kuna po djetetu na dan ( za tri obroka), a najnoviji je potez udar na odgajateljice u vrtićima - Grad je donio zaključak da će im se po cijeni od sedam kuna naplaćivati vrtićka hrana koju smiju jesti nakon što djeca završe s obrokom, no ujedno im je zabranjeno da hranu koju eventualno ponesu od kuće konzumiraju u prostoru s djecom - moraju otići u zasebnu prostoriju. Međutim, kako teta ima premalo, a djece previše, često su same u smjeni te ne mogu ostaviti djecu da bi otišle jesti.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="215d7902-92a9-11eb-91e4-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Ujedno, odgajateljice same kupuju materijal za edukaciju djece, a svi roditelji mogu potvrditi da sami donose potrošni materijal kao što su maramice, papirnati ručnici i slično.
</para>
<heading2>Što traži sindikat</heading2>
<para>
Prosvjed organizira Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske, koji je manjinski sindikat među zaposlenima u vrtićima. Traže neodgodivu primjenu Državnog pedagoškog standarda, dovođenje broja djece u grupama u zakonske okvire, donošenje plana i razvoja mreže dječjih vrtića, bržu izgradnju i otvaranje novih smještajnih kapaciteta, vraćanje uvjeta koji su bili na snazi do 31. prosinca 2015. voditeljima posebnih i kraćih programa i povećanje sredstava za kupnju igračaka i potrošnog materijala.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="20a51632-92a9-11eb-a5ce-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Što kaže Bandić?</heading2>
<para>
Zagrebački je gradonačelnik Milan Bandić žestoko prozvan proteklih dana zbog odluke o nabavi novih skupocjenih službenih automobila dok se istodobno krešu sredstva za vrtiće.</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b7cb27c8-b1ca-11eb-838d-0242ac14004b"/>
<para>Na pitanje je li istina da je kapacitet vrtića premašen za oko 10.000 djece, Bandić je rekao kako ne želi komentirati takve "dimne bombe". Najlakše je ispustiti parolu pa komentirati, kazao je dodajući kako će Grad Zagreb nastaviti graditi nove vrtiće i škole - u ovoj i idućoj godini pet do sedam vrtića i škola.</para>
<para>"Sve može biti bolje, ali odgovorno tvrdim da 65 dječjih vrtića s više od 35.000 djece u Zagrebu imaju najbolje uvjete u Hrvatskoj. Pozivam stoga sindikat da sjednemo za stol kako bismo riješili problem, da vidim što ih muči, jer se prosvjedom ništa neće riješiti", rekao je Bandić novinarima ujedno rekavši da manjinski sindikat prosvjedom pokušava svratiti pozornost na sebe.</para>
<para> </para>

Sramotan odnos Bandića prema dječjim vrtićima koje pohađaju naša djeca 

Grad Zagreb je nedavno smanjio izdvajanja za prehranu djece na svega devet kuna po djetetu na dan ( za tri obroka), a najnoviji je potez udar na odgajateljice u vrtićima - Grad je donio zaključak da će im se po cijeni od sedam kuna naplaćivati vrtićka hrana koju smiju jesti nakon što djeca završe s obrokom, no ujedno im je zabranjeno da hranu koju eventualno ponesu od kuće konzumiraju u prostoru s djecom - moraju otići u zasebnu prostoriju. Međutim, kako teta ima premalo, a djece previše, često su same u smjeni te ne mogu ostaviti djecu da bi otišle jesti.

   

Ujedno, odgajateljice same kupuju materijal za edukaciju djece, a svi roditelji mogu potvrditi da sami donose potrošni materijal kao što su maramice, papirnati ručnici i slično.

Što traži sindikat

Prosvjed organizira Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske, koji je manjinski sindikat među zaposlenima u vrtićima. Traže neodgodivu primjenu Državnog pedagoškog standarda, dovođenje broja djece u grupama u zakonske okvire, donošenje plana i razvoja mreže dječjih vrtića, bržu izgradnju i otvaranje novih smještajnih kapaciteta, vraćanje uvjeta koji su bili na snazi do 31. prosinca 2015. voditeljima posebnih i kraćih programa i povećanje sredstava za kupnju igračaka i potrošnog materijala.

   

Što kaže Bandić?

Zagrebački je gradonačelnik Milan Bandić žestoko prozvan proteklih dana zbog odluke o nabavi novih skupocjenih službenih automobila dok se istodobno krešu sredstva za vrtiće.

Na pitanje je li istina da je kapacitet vrtića premašen za oko 10.000 djece, Bandić je rekao kako ne želi komentirati takve "dimne bombe". Najlakše je ispustiti parolu pa komentirati, kazao je dodajući kako će Grad Zagreb nastaviti graditi nove vrtiće i škole - u ovoj i idućoj godini pet do sedam vrtića i škola.
"Sve može biti bolje, ali odgovorno tvrdim da 65 dječjih vrtića s više od 35.000 djece u Zagrebu imaju najbolje uvjete u Hrvatskoj. Pozivam stoga sindikat da sjednemo za stol kako bismo riješili problem, da vidim što ih muči, jer se prosvjedom ništa neće riješiti", rekao je Bandić novinarima ujedno rekavši da manjinski sindikat prosvjedom pokušava svratiti pozornost na sebe.
  TETAMA NE DAJU NI JESTI: 

TETAMA NE DAJU NI JESTI:

Sramotan odnos Bandića prema dječjim vrtićima koje pohađaju naša djeca

<para>Djevojčica je vrećice donijela u ruksaku koji joj je majka dala u zadnji čas prije izlaska iz kuće, jer je djetetov ruksak tijekom noći neupotrebljivim učinio nestašni kućni ljubimac.</para>
<heading2>Bilo je čak 249 vrećica s heroinom</heading2>
<para>
U ruksaku jer bilo 249 vrećica s heroinom, ukupne težine 3735 grama, koje je dijete pronašlo i počelo dijeliti vršnjacima.</para>
<heading2>Neka djeca su hospitalizirana</heading2>
<para>
Nekoliko je djece iz opreza bilo hospitalizirano pošto su rukovala vrećicama, no nijedno nije kušalo drogu jer su odgajateljice na vrijeme uočile nepoznat bijeli prah i pozvale policiju prije nego što je ijedna vrećica bila otvorena.</para>
<para>
 Ashley Tull, majka troje djece od 11, 9 i 4 godine, koja su u međuvremenu povjerena rodbini, optužena je za posjedovanje droge i izlaganje djeteta pogibli.</para>
<para>Puštena je iz pritvora uz jamčevinu i zabranjeni su joj kontakti s djecom.</para>

Dijete u vrtić donijelo ruksak pun bombona, a onda je nastala panika... 
Djevojčica je vrećice donijela u ruksaku koji joj je majka dala u zadnji čas prije izlaska iz kuće, jer je djetetov ruksak tijekom noći neupotrebljivim učinio nestašni kućni ljubimac.
Bilo je čak 249 vrećica s heroinom

U ruksaku jer bilo 249 vrećica s heroinom, ukupne težine 3735 grama, koje je dijete pronašlo i počelo dijeliti vršnjacima.
Neka djeca su hospitalizirana

Nekoliko je djece iz opreza bilo hospitalizirano pošto su rukovala vrećicama, no nijedno nije kušalo drogu jer su odgajateljice na vrijeme uočile nepoznat bijeli prah i pozvale policiju prije nego što je ijedna vrećica bila otvorena.

   Ashley Tull, majka troje djece od 11, 9 i 4 godine, koja su u međuvremenu povjerena rodbini, optužena je za posjedovanje droge i izlaganje djeteta pogibli.
Puštena je iz pritvora uz jamčevinu i zabranjeni su joj kontakti s djecom. 

Dijete u vrtić donijelo ruksak pun bombona, a onda je nastala panika...

<para>Tete iz vrtića ''Malo kraljevstvo'' u gradu Constanta u Rumunjskoj svojim su odvratnim ponašanjem prema mališanima šokirale svjetsku javnost.</para>
<para>Naime, u vrijeme od 9 do 12 sati kada su bile uključene nadzorne kamere (kako bi roditelji mogli vidjeti šti im dijete radi) tete su bile drage i obzirne, sve dok nije došlo podne kada djeca obično odlaze na spavanje, a kamere se gase. Jednom su slučajno zaboravile isključiti kameru, pa je ona snimila njihovo pravo lice i užas koji mališani svakodnevno proživljavaju.</para>
<para>//www.youtube.com/embed/BkuSik1GHgA</para>
<para>Jedan od roditelja u tom je trenutku išao pogledati putem kamere što radi njegovo dijete i ostao šokiran onime što se događa ispred njegovih očiju. Odmah je slučaj prijavio policiju.</para>
<para>Navodno su mališani bili zlostavljani svaki dan, a osim batina i udaraca, tete su ih često uspavljivale i crni vinom, a razbuđivale kavom.</para>
<para>Nažalost, vrtić i dalje radi jer postoji rupa u zakonu koja mu omogućava daljnji rad, unatoč hororu koji se odvija u njegova četiri zida. Naime, ovaj vrtić nema licencu za rad i nije prijavljen, pa prema tome policija nije u mogućnosti učiniti ništa.</para>

Horor u vrtiću: Kamera slučajno snimila užas koji mališani prolaze svaki dan Snimka iz jednog rumunjskog vrtića šokirala je svijet. 
Tete iz vrtića ''Malo kraljevstvo'' u gradu Constanta u Rumunjskoj svojim su odvratnim ponašanjem prema mališanima šokirale svjetsku javnost.
Naime, u vrijeme od 9 do 12 sati kada su bile uključene nadzorne kamere (kako bi roditelji mogli vidjeti šti im dijete radi) tete su bile drage i obzirne, sve dok nije došlo podne kada djeca obično odlaze na spavanje, a kamere se gase. Jednom su slučajno zaboravile isključiti kameru, pa je ona snimila njihovo pravo lice i užas koji mališani svakodnevno proživljavaju.
//www.youtube.com/embed/BkuSik1GHgA
Jedan od roditelja u tom je trenutku išao pogledati putem kamere što radi njegovo dijete i ostao šokiran onime što se događa ispred njegovih očiju. Odmah je slučaj prijavio policiju.
Navodno su mališani bili zlostavljani svaki dan, a osim batina i udaraca, tete su ih često uspavljivale i crni vinom, a razbuđivale kavom.
Nažalost, vrtić i dalje radi jer postoji rupa u zakonu koja mu omogućava daljnji rad, unatoč hororu koji se odvija u njegova četiri zida. Naime, ovaj vrtić nema licencu za rad i nije prijavljen, pa prema tome policija nije u mogućnosti učiniti ništa. 

Horor u vrtiću: Kamera slučajno snimila užas koji mališani prolaze svaki dan

<para>Dječak je samostalno prešao, a tragedija je izbjegnuta zahvaljujući dobrim ljudima – susjedima obližnje zgrade koji su uočili malo dijete bez nadzora. Jedna je gospođa primila zbunjeno dijete za ruku, odvela ga u obližnji dućan gdje je popio sok i pojeo malo trešanja, piše <ulink url="http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/247860/Default.aspx">Slobodna Dalmacija</ulink>. </para>
<para>Potom je obaviješten vrtić gdje su izbezumljene tete za to vrijeme tražile nestalo dijete po dvorištu i po sobama vrtića. Može se reći da je u svemu bilo dosta sreće jer je dijete samo lutalo po vrlo prometnom kvartu i moglo se svašta dogoditi.</para>
<heading2>Svi su bili u strašnom šoku</heading2>
<para>
"Dijete je oko 11 sati izišlo iz vrtićkog dvorišta, a vrijeme je izgubljeno dok su ga kolegice tražile po vrtiću. Susreli su ga srećom susjedi koji su zbrinuli dijete i obavijestili vrtić. Čim se to dogodilo, obaviještena je i policija koja je bila u vrtiću i obavila razgovore s odgojiteljima. Čim se dogodio taj incident, postupilo se prema propisanom protokolu sigurnosti koji je uveden u sve naše vrtiće. Obaviješteni su i roditelji koji su došli po dijete. 
Svi su bili u strašnom šoku. I sama kao roditelj znam kroz što su prošli mama i tata mališana kad su doznali što se dogodilo, a isto tako i teta koja je tada bila u smjeni i koja je bila zadužena za tu vrtićku skupinu. Hvala Bogu da se ništa nije dogodilo. 
Prema odgovornim djelatnicima sigurno će biti primijenjene i sankcije za ovaj propust koji se ne smije dogoditi, niti pod kakvim okolnostima. Kakve će sankcije biti, ja sad ne mogu reći, jer će o tome odlučiti Uprava i stručno vijeće vrtića", kazala je Marijana Miočić, ravnateljica Dječjeg vrtića Radost.</para>

Trogodišnjak odlutao iz vrtića te sat vremena lutao po kvartu Trogodišnji dječak u ponedjeljak ujutro izišao je bez nadzora iz dječjeg vrtića u Zadru, te gotovo sat vremena lutao uokolo po kvartu. 
Dječak je samostalno prešao, a tragedija je izbjegnuta zahvaljujući dobrim ljudima – susjedima obližnje zgrade koji su uočili malo dijete bez nadzora. Jedna je gospođa primila zbunjeno dijete za ruku, odvela ga u obližnji dućan gdje je popio sok i pojeo malo trešanja, piše Slobodna Dalmacija. 
Potom je obaviješten vrtić gdje su izbezumljene tete za to vrijeme tražile nestalo dijete po dvorištu i po sobama vrtića. Može se reći da je u svemu bilo dosta sreće jer je dijete samo lutalo po vrlo prometnom kvartu i moglo se svašta dogoditi.
Svi su bili u strašnom šoku

"Dijete je oko 11 sati izišlo iz vrtićkog dvorišta, a vrijeme je izgubljeno dok su ga kolegice tražile po vrtiću. Susreli su ga srećom susjedi koji su zbrinuli dijete i obavijestili vrtić. Čim se to dogodilo, obaviještena je i policija koja je bila u vrtiću i obavila razgovore s odgojiteljima. Čim se dogodio taj incident, postupilo se prema propisanom protokolu sigurnosti koji je uveden u sve naše vrtiće. Obaviješteni su i roditelji koji su došli po dijete. 
Svi su bili u strašnom šoku. I sama kao roditelj znam kroz što su prošli mama i tata mališana kad su doznali što se dogodilo, a isto tako i teta koja je tada bila u smjeni i koja je bila zadužena za tu vrtićku skupinu. Hvala Bogu da se ništa nije dogodilo. 
Prema odgovornim djelatnicima sigurno će biti primijenjene i sankcije za ovaj propust koji se ne smije dogoditi, niti pod kakvim okolnostima. Kakve će sankcije biti, ja sad ne mogu reći, jer će o tome odlučiti Uprava i stručno vijeće vrtića", kazala je Marijana Miočić, ravnateljica Dječjeg vrtića Radost. 

Trogodišnjak odlutao iz vrtića te sat vremena lutao po kvartu

<para>"Na trzistu rada trenutno nije moguce naci odgajatelje", zali se sefica vrtica u Munchenu. Situacija je takva da se djeca svakih par tjedana moraju privikavati na nova lica: Eleni iz Grcke, Ivan iz Rusije ili Florence iz Francuske.</para>
<para>U meduvremenu u vrticu ne radi niti jedna odgajateljica kojoj je materinji jezik njemacki. Minhenski vrtic nije iznimka. U Njemackoj, prema svim sluzbenim podacima, vlada akutni manjak odgajatelja.</para>
<heading2>Nedostaje 15 do 30 tisuca odgajatelja</heading2>
<para>
"Krivicu" za ovakvu situaciju izmedu ostalog snosi i sredinom prosle godine uvedeni zakon koji roditeljima jamci mjesto u jaslicama i vrticu za dijete mlade od tri godine. To je gradove i opcine prisililo na otvaranje novih vrtica i jaslica s tom posljedicom da se trenutno diljem Njemacke biljezi manjak od 15 do 30 tisuca odgajatelja. Ovakvo stanje na trzistu uzrokuje i neke druge negativne popratne pojave.</para>
<para>"Mi danas primamo osoblje koje jos prije nekoliko godina ne bi imalo nikakvog izgleda za radno mjesto", kaze Joachim Feichtel iz socijalne udruge Arbeiterwohlfahrt koja izmedu ostalog drzi vrtice diljem zemlje. U meduvremenu se primaju i priuceni odgajatelji, uglavnom majke s radnim iskustvom.</para>
<para>
No novonastala situacija na trzistu otvorila je mogucnost zaposljavanja i odgajatelja iz clanica Europske unije u kojima vlada daleko visa nezaposlenost nego u Njemackoj. U mnogim istocnim i juznim clanicama EU-a bi se mnogi odgajatelji i odgajateljice rado uputili na rad u Njemacku. Tamo ih osim sigurnog radnog mjesta u mnogim sredinama koje si to mogu priustiti cekaju intenzivni tecajevi njemackog i pripreme na svakodnevicu u novoj domovini, pise <emphasis>
 <ulink url="http://www.dw.de/njema%C4%8Dkoj-trebaju-i-odgajatelji/a-17609037">Deutsche Welle</ulink>
 </emphasis>.</para>
<para>Odgajateljica Irina, koja je htjela ostati anonimna, prije sest mjeseci u Njemacku je dosla iz Poljske. Pocetak je bio tezak.</para>
<para>"Na prvom radnom mjestu sam dala otkaz nakon nekoliko dana. Radna atmosfera je bila neugodna, radilo se previse", svjedoci poljska odgajateljica.</para>
<para>U meduvremenu se bolje snalazi, ima novo radno mjesto i intenzivno radi na svom njemackom koji je jos uvijek manjkav.</para>
<heading2>Solidno znanje njemackog jezika</heading2>
<para>
Iz ovog razloga Fabienne Becker-Stoll iz Drzavnog instituta za predskolski odgoj zahtijeva da barem jednoj odgajateljici u grupi njemacki bude materinski jezik. U principu i poslodavci prilikom uposljavanja osoblja iz inozemstva nastoje zaposliti osobe sa solidnom razinom poznavanja njemackog jezika.</para>
<para>No iako je, i za gradane Hrvatske, useljavanje olaksano, uvjeti poput poznavanja jezika, posebice u onim strucnim zanimanjima za koje gradani Hrvatske mogu konkurirati usprkos trenutnim ogranicenjima za useljavanje od strane Njemacke, i dalje je neophodno.</para>

Njemacka trazi ljude iz jugoistocne Europe U jednom privatnom vrticu u Munchenu ovih dana vlada izvanredno stanje. Troje odgajatelja je vec dulje vrijeme na bolovanju, od toga dvoje zbog kronicne iscrpljenosti. Zamjenu nije tako lako pronaci. 
"Na trzistu rada trenutno nije moguce naci odgajatelje", zali se sefica vrtica u Munchenu. Situacija je takva da se djeca svakih par tjedana moraju privikavati na nova lica: Eleni iz Grcke, Ivan iz Rusije ili Florence iz Francuske.
U meduvremenu u vrticu ne radi niti jedna odgajateljica kojoj je materinji jezik njemacki. Minhenski vrtic nije iznimka. U Njemackoj, prema svim sluzbenim podacima, vlada akutni manjak odgajatelja.
Nedostaje 15 do 30 tisuca odgajatelja

"Krivicu" za ovakvu situaciju izmedu ostalog snosi i sredinom prosle godine uvedeni zakon koji roditeljima jamci mjesto u jaslicama i vrticu za dijete mlade od tri godine. To je gradove i opcine prisililo na otvaranje novih vrtica i jaslica s tom posljedicom da se trenutno diljem Njemacke biljezi manjak od 15 do 30 tisuca odgajatelja. Ovakvo stanje na trzistu uzrokuje i neke druge negativne popratne pojave.
"Mi danas primamo osoblje koje jos prije nekoliko godina ne bi imalo nikakvog izgleda za radno mjesto", kaze Joachim Feichtel iz socijalne udruge Arbeiterwohlfahrt koja izmedu ostalog drzi vrtice diljem zemlje. U meduvremenu se primaju i priuceni odgajatelji, uglavnom majke s radnim iskustvom.

No novonastala situacija na trzistu otvorila je mogucnost zaposljavanja i odgajatelja iz clanica Europske unije u kojima vlada daleko visa nezaposlenost nego u Njemackoj. U mnogim istocnim i juznim clanicama EU-a bi se mnogi odgajatelji i odgajateljice rado uputili na rad u Njemacku. Tamo ih osim sigurnog radnog mjesta u mnogim sredinama koje si to mogu priustiti cekaju intenzivni tecajevi njemackog i pripreme na svakodnevicu u novoj domovini, pise 
      Deutsche Welle
   .
Odgajateljica Irina, koja je htjela ostati anonimna, prije sest mjeseci u Njemacku je dosla iz Poljske. Pocetak je bio tezak.
"Na prvom radnom mjestu sam dala otkaz nakon nekoliko dana. Radna atmosfera je bila neugodna, radilo se previse", svjedoci poljska odgajateljica.
U meduvremenu se bolje snalazi, ima novo radno mjesto i intenzivno radi na svom njemackom koji je jos uvijek manjkav.
Solidno znanje njemackog jezika

Iz ovog razloga Fabienne Becker-Stoll iz Drzavnog instituta za predskolski odgoj zahtijeva da barem jednoj odgajateljici u grupi njemacki bude materinski jezik. U principu i poslodavci prilikom uposljavanja osoblja iz inozemstva nastoje zaposliti osobe sa solidnom razinom poznavanja njemackog jezika.
No iako je, i za gradane Hrvatske, useljavanje olaksano, uvjeti poput poznavanja jezika, posebice u onim strucnim zanimanjima za koje gradani Hrvatske mogu konkurirati usprkos trenutnim ogranicenjima za useljavanje od strane Njemacke, i dalje je neophodno. 

Njemacka trazi ljude iz jugoistocne Europe

<para>Četverogodišnjakinja se, naime, iskrala iz Dječjeg vrtića Petrinjčica u Petrinji. Uzela je i jaknu i naprtnjaču te se uputila kući, i tamo iznenadila roditelje koji su ostali zapanjeni. To joj je bio treći dan boravka u vrtiću.</para>
<para>"Trebala je ostati sat i pol, kako smo se dogovorili s tetom, a na naše veliko zaprepaštenje dijete se nakon sat vremena samo pojavilo na kućnim vratima. Odmah smo otišli u vrtić i pitali tetu gdje je naše dijete, a dobili smo odgovor da je tu. Iznenadila se kada smo rekli da je naša kći sama došla kući. Sa suprugom sam bio i kod ravnateljice i pitali smo je zašto ne zaključavaju vrata. Odgovorila je da su ključ cijelo vrijeme držali u vratima, ali da ga je netko odnio i da se vrtić ne zaključava", prepričao je otac djevojčice.</para>
<para>Srećom, kuća obitelji nalazi se nedaleko od vrtića pa djevojčica nije prelazila cestu.</para>
<para>Iz vrtića su se roditeljima ispričali. "Ispričavam se uime vrtića, potpuno razumijem njihovu ogorčenost. Svatko od roditelja pomislit će gdje smo bili, što smo radili, da smo pazili ne bi se to dogodilo. A bili smo tu, uz djecu, ali sekunde nose svoje. Vrata su zaključana, ključ ostaje u bravi, ali često nestane. To jutro dogovorili smo s domarom nabavu ključa, a dogodilo se to što se dogodilo", kazala je ravnateljica Katica Pucović.</para>
<para>No, obitelj djevojčice je odlučila da više neće slati kćer u taj vrtić.</para>

Curica se iskrala iz vrtića, tete nisu vidjele da je nema 'Odmah smo otišli u vrtić i pitali tetu gdje je naše dijete, a dobili smo odgovor da je tu. 
Četverogodišnjakinja se, naime, iskrala iz Dječjeg vrtića Petrinjčica u Petrinji. Uzela je i jaknu i naprtnjaču te se uputila kući, i tamo iznenadila roditelje koji su ostali zapanjeni. To joj je bio treći dan boravka u vrtiću.
"Trebala je ostati sat i pol, kako smo se dogovorili s tetom, a na naše veliko zaprepaštenje dijete se nakon sat vremena samo pojavilo na kućnim vratima. Odmah smo otišli u vrtić i pitali tetu gdje je naše dijete, a dobili smo odgovor da je tu. Iznenadila se kada smo rekli da je naša kći sama došla kući. Sa suprugom sam bio i kod ravnateljice i pitali smo je zašto ne zaključavaju vrata. Odgovorila je da su ključ cijelo vrijeme držali u vratima, ali da ga je netko odnio i da se vrtić ne zaključava", prepričao je otac djevojčice.
Srećom, kuća obitelji nalazi se nedaleko od vrtića pa djevojčica nije prelazila cestu.
Iz vrtića su se roditeljima ispričali. "Ispričavam se uime vrtića, potpuno razumijem njihovu ogorčenost. Svatko od roditelja pomislit će gdje smo bili, što smo radili, da smo pazili ne bi se to dogodilo. A bili smo tu, uz djecu, ali sekunde nose svoje. Vrata su zaključana, ključ ostaje u bravi, ali često nestane. To jutro dogovorili smo s domarom nabavu ključa, a dogodilo se to što se dogodilo", kazala je ravnateljica Katica Pucović.
No, obitelj djevojčice je odlučila da više neće slati kćer u taj vrtić. 

Curica se iskrala iz vrtića, tete nisu vidjele da je nema

<para>Ako se problem nasilja već u vrtićkoj dobi ne pokuša razriješiti i djetetu pomoći, problem se ukorjenjuje</para>
<para>4,5-godišnji Arijan tjednima se mučio s tim pitanjem i na kraju se obratio mami: "Zašto me Marko uvijek udara?" Godinu dana starijem Lukši također je dozlogrdilo što mu Bartol redovito otima igračke, nagurava ga, baca mu kapu, a kad tete ne gledaju, često ga i udari. Trogodišnji Roko prošao je najgore. Vršnjak iz njegove vrtićke grupe snažno ga je raspalio po nosu, a krv mu je curila i nakon što su suze prestale teći. Ništa lakše nije bilo ni Rokovoj mami kad su tete, nemoćno slegnuvši ramenima, priznale da ne mogu obuzdati malog nasilnika: "Više ne znamo što poduzeti."</para>
<heading2>Nitko se ne rađa kao nasilnik</heading2>
<para>
Djeca sama po sebi nisu zločesta i nitko se ne rađa kao nasilnik, ali u malo kojoj vrtićkoj grupi nema sličnih priča – dječaci ili djevojčice koji se već u toj dobi ne libe biti grubi i nasilni prema vršnjacima. S tragovima bolnih ugriza, recimo, mališani se u najranijoj dobi vraćaju već iz jaslica. Kako obraniti dijete koje se našlo na meti jednako malog grubijana? Kako pomoći djetetu koje se grubostima i udarcima bori za svoje mjesto u grupi?</para>
<para>arti-201003080616006Upravo je vrtićki uzrast, poručuju stručnjaci, pravo vrijeme da se s takvim problemima uhvati u koštac. Ako se, kažu, već tada ne pokuša pomoći, problem postaje složeniji, a neželjeni model ponašanja snažno ukorjenjuje.</para>
<para>'Dijete s kojim ima problema zbog nasilničkog ponašanja u školi za sobom u pravilu vuče neke slične pretpriče iz vrtića', kaže psihologinja Tanja Sever.</para>
<para>'Nasilničko ponašanje nikada nije bez nekog prikrivenog, dubljeg razloga. U vrtićkoj dobi to je najčešće neosviještena reakcija na teškoće s prilagodbom na zajednicu, na činjenicu da prostor, igračke, tetinu pažnju... moraju dijeliti s puno druge djece. Većina na tu novu situaciju reagira puno blaže, no neka djeca imaju i žestoku emotivnu reakciju koja se onda manifestira i kao grubost prema vršnjacima. U toj najmlađoj jasličkoj dobi mališani ne znaju artikulirati da im smeta buka, gužva ili nešto treće i grizenje druge djece može značiti samo njihov način da kažu: makni se od mene, ne diraj me i slično. Osim teškoća s prilagodbom na vrtić, uzrok neprikladnog dječjeg ponašanja može biti i model koji ono preslikava od kuće ili dijete ima neke konfliktne karakterne osobine. Međutim o kakvoj god se pozadini radilo, moraju svi reagirati, i roditelji i tete, te uz pomoć vrtićkih psihologa i drugih stručnjaka potražiti rješenje', smatra T. Sever.</para>
<heading2>Poriču i previđaju</heading2>
<para>
Čak i kad se pokaže da za nasilje u vrtićkoj dobi postoji medicinsko objašnjenje, rana dijagnoza može biti samo od pomoći. Ako se previđa ili poriče da dijete maltretira vršnjake, čemu dio roditelja pribjegava rečenicama poput: "Ma, nemoguće. Pa ona je doma dobra. On tako samo traži pažnju" i sličnima, metode nasilja nad vršnjacima s vremenom postaju perfidnije, a izlaz – zamršeniji.</para>
<para>Da se primjerice malom Ivanu uspjelo pomoći kad je u jaslicama grizao vršnjake, vjerojatno se roditelji ne bi morali suočiti s time da je u petoj godini nepoznatog dječaka, u jednom novozagrebačkom parku, gurnuo s vrha tobogana.</para>
<para>Djeca često prešućuju da su na meti nasilnika, pa psiholozi savjetuju roditeljima da prate moguće signale: plačljivost, česte promjene raspoloženja, loš san, nevoljke odlaske u vrtić i sl. Ako se dijete samo potuži, treba mu – vjerovati.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201103300190006
arti-201008230163006
arti-201104060391006</para>

Copy of  Kako prepoznati da vam je dijete zlostavljano?NE Psiholozi savjetuju roditeljima da prate moguće signale: plačljivost, česte promjene raspoloženja, loš san, nevoljke odlaske u vrtić i sl. Ako se dijete samo potuži, treba mu – vjerovati.
 
Ako se problem nasilja već u vrtićkoj dobi ne pokuša razriješiti i djetetu pomoći, problem se ukorjenjuje
4,5-godišnji Arijan tjednima se mučio s tim pitanjem i na kraju se obratio mami: "Zašto me Marko uvijek udara?" Godinu dana starijem Lukši također je dozlogrdilo što mu Bartol redovito otima igračke, nagurava ga, baca mu kapu, a kad tete ne gledaju, često ga i udari. Trogodišnji Roko prošao je najgore. Vršnjak iz njegove vrtićke grupe snažno ga je raspalio po nosu, a krv mu je curila i nakon što su suze prestale teći. Ništa lakše nije bilo ni Rokovoj mami kad su tete, nemoćno slegnuvši ramenima, priznale da ne mogu obuzdati malog nasilnika: "Više ne znamo što poduzeti."
Nitko se ne rađa kao nasilnik

Djeca sama po sebi nisu zločesta i nitko se ne rađa kao nasilnik, ali u malo kojoj vrtićkoj grupi nema sličnih priča – dječaci ili djevojčice koji se već u toj dobi ne libe biti grubi i nasilni prema vršnjacima. S tragovima bolnih ugriza, recimo, mališani se u najranijoj dobi vraćaju već iz jaslica. Kako obraniti dijete koje se našlo na meti jednako malog grubijana? Kako pomoći djetetu koje se grubostima i udarcima bori za svoje mjesto u grupi?
arti-201003080616006Upravo je vrtićki uzrast, poručuju stručnjaci, pravo vrijeme da se s takvim problemima uhvati u koštac. Ako se, kažu, već tada ne pokuša pomoći, problem postaje složeniji, a neželjeni model ponašanja snažno ukorjenjuje.
'Dijete s kojim ima problema zbog nasilničkog ponašanja u školi za sobom u pravilu vuče neke slične pretpriče iz vrtića', kaže psihologinja Tanja Sever.
'Nasilničko ponašanje nikada nije bez nekog prikrivenog, dubljeg razloga. U vrtićkoj dobi to je najčešće neosviještena reakcija na teškoće s prilagodbom na zajednicu, na činjenicu da prostor, igračke, tetinu pažnju... moraju dijeliti s puno druge djece. Većina na tu novu situaciju reagira puno blaže, no neka djeca imaju i žestoku emotivnu reakciju koja se onda manifestira i kao grubost prema vršnjacima. U toj najmlađoj jasličkoj dobi mališani ne znaju artikulirati da im smeta buka, gužva ili nešto treće i grizenje druge djece može značiti samo njihov način da kažu: makni se od mene, ne diraj me i slično. Osim teškoća s prilagodbom na vrtić, uzrok neprikladnog dječjeg ponašanja može biti i model koji ono preslikava od kuće ili dijete ima neke konfliktne karakterne osobine. Međutim o kakvoj god se pozadini radilo, moraju svi reagirati, i roditelji i tete, te uz pomoć vrtićkih psihologa i drugih stručnjaka potražiti rješenje', smatra T. Sever.
Poriču i previđaju

Čak i kad se pokaže da za nasilje u vrtićkoj dobi postoji medicinsko objašnjenje, rana dijagnoza može biti samo od pomoći. Ako se previđa ili poriče da dijete maltretira vršnjake, čemu dio roditelja pribjegava rečenicama poput: "Ma, nemoguće. Pa ona je doma dobra. On tako samo traži pažnju" i sličnima, metode nasilja nad vršnjacima s vremenom postaju perfidnije, a izlaz – zamršeniji.
Da se primjerice malom Ivanu uspjelo pomoći kad je u jaslicama grizao vršnjake, vjerojatno se roditelji ne bi morali suočiti s time da je u petoj godini nepoznatog dječaka, u jednom novozagrebačkom parku, gurnuo s vrha tobogana.
Djeca često prešućuju da su na meti nasilnika, pa psiholozi savjetuju roditeljima da prate moguće signale: plačljivost, česte promjene raspoloženja, loš san, nevoljke odlaske u vrtić i sl. Ako se dijete samo potuži, treba mu – vjerovati.
Vezani članci:

arti-201103300190006
arti-201008230163006
arti-201104060391006 

Copy of  Kako prepoznati da vam je dijete zlostavljano?NE

Kako prepoznati da vam je dijete zlostavljano? Psiholozi savjetuju roditeljima da prate moguće signale: plačljivost, česte promjene raspoloženja, loš san, nevoljke odlaske u vrtić i sl. Ako se dijete samo potuži, treba mu – vjerovati.
 
Ako se problem nasilja već u vrtićkoj dobi ne pokuša razriješiti i djetetu pomoći, problem se ukorjenjuje
4,5-godišnji Arijan tjednima se mučio s tim pitanjem i na kraju se obratio mami: "Zašto me Marko uvijek udara?" Godinu dana starijem Lukši također je dozlogrdilo što mu Bartol redovito otima igračke, nagurava ga, baca mu kapu, a kad tete ne gledaju, često ga i udari. Trogodišnji Roko prošao je najgore. Vršnjak iz njegove vrtićke grupe snažno ga je raspalio po nosu, a krv mu je curila i nakon što su suze prestale teći. Ništa lakše nije bilo ni Rokovoj mami kad su tete, nemoćno slegnuvši ramenima, priznale da ne mogu obuzdati malog nasilnika: "Više ne znamo što poduzeti."
Nitko se ne rađa kao nasilnik

Djeca sama po sebi nisu zločesta i nitko se ne rađa kao nasilnik, ali u malo kojoj vrtićkoj grupi nema sličnih priča – dječaci ili djevojčice koji se već u toj dobi ne libe biti grubi i nasilni prema vršnjacima. S tragovima bolnih ugriza, recimo, mališani se u najranijoj dobi vraćaju već iz jaslica. Kako obraniti dijete koje se našlo na meti jednako malog grubijana? Kako pomoći djetetu koje se grubostima i udarcima bori za svoje mjesto u grupi?
arti-201003080616006Upravo je vrtićki uzrast, poručuju stručnjaci, pravo vrijeme da se s takvim problemima uhvati u koštac. Ako se, kažu, već tada ne pokuša pomoći, problem postaje složeniji, a neželjeni model ponašanja snažno ukorjenjuje.
'Dijete s kojim ima problema zbog nasilničkog ponašanja u školi za sobom u pravilu vuče neke slične pretpriče iz vrtića', kaže psihologinja Tanja Sever.
'Nasilničko ponašanje nikada nije bez nekog prikrivenog, dubljeg razloga. U vrtićkoj dobi to je najčešće neosviještena reakcija na teškoće s prilagodbom na zajednicu, na činjenicu da prostor, igračke, tetinu pažnju... moraju dijeliti s puno druge djece. Većina na tu novu situaciju reagira puno blaže, no neka djeca imaju i žestoku emotivnu reakciju koja se onda manifestira i kao grubost prema vršnjacima. U toj najmlađoj jasličkoj dobi mališani ne znaju artikulirati da im smeta buka, gužva ili nešto treće i grizenje druge djece može značiti samo njihov način da kažu: makni se od mene, ne diraj me i slično. Osim teškoća s prilagodbom na vrtić, uzrok neprikladnog dječjeg ponašanja može biti i model koji ono preslikava od kuće ili dijete ima neke konfliktne karakterne osobine. Međutim o kakvoj god se pozadini radilo, moraju svi reagirati, i roditelji i tete, te uz pomoć vrtićkih psihologa i drugih stručnjaka potražiti rješenje', smatra T. Sever.
Poriču i previđaju

Čak i kad se pokaže da za nasilje u vrtićkoj dobi postoji medicinsko objašnjenje, rana dijagnoza može biti samo od pomoći. Ako se previđa ili poriče da dijete maltretira vršnjake, čemu dio roditelja pribjegava rečenicama poput: "Ma, nemoguće. Pa ona je doma dobra. On tako samo traži pažnju" i sličnima, metode nasilja nad vršnjacima s vremenom postaju perfidnije, a izlaz – zamršeniji.
Da se primjerice malom Ivanu uspjelo pomoći kad je u jaslicama grizao vršnjake, vjerojatno se roditelji ne bi morali suočiti s time da je u petoj godini nepoznatog dječaka, u jednom novozagrebačkom parku, gurnuo s vrha tobogana.
Djeca često prešućuju da su na meti nasilnika, pa psiholozi savjetuju roditeljima da prate moguće signale: plačljivost, česte promjene raspoloženja, loš san, nevoljke odlaske u vrtić i sl. Ako se dijete samo potuži, treba mu – vjerovati.
Vezani članci:

arti-201103300190006
arti-201008230163006
arti-201104060391006 

Kako prepoznati da vam je dijete zlostavljano?

<para>Ako se problem nasilja već u vrtićkoj dobi ne pokuša razriješiti i djetetu pomoći, problem se ukorjenjuje</para>
<para>4,5-godišnji Arijan tjednima se mučio s tim pitanjem i na kraju se obratio mami: "Zašto me Marko uvijek udara?" Godinu dana starijem Lukši također je dozlogrdilo što mu Bartol redovito otima igračke, nagurava ga, baca mu kapu, a kad tete ne gledaju, često ga i udari. Trogodišnji Roko prošao je najgore. Vršnjak iz njegove vrtićke grupe snažno ga je raspalio po nosu, a krv mu je curila i nakon što su suze prestale teći. Ništa lakše nije bilo ni Rokovoj mami kad su tete, nemoćno slegnuvši ramenima, priznale da ne mogu obuzdati malog nasilnika: "Više ne znamo što poduzeti."</para>
<heading2>Nitko se ne rađa kao nasilnik</heading2>
<para>
Djeca sama po sebi nisu zločesta i nitko se ne rađa kao nasilnik, ali u malo kojoj vrtićkoj grupi nema sličnih priča – dječaci ili djevojčice koji se već u toj dobi ne libe biti grubi i nasilni prema vršnjacima. S tragovima bolnih ugriza, recimo, mališani se u najranijoj dobi vraćaju već iz jaslica. Kako obraniti dijete koje se našlo na meti jednako malog grubijana? Kako pomoći djetetu koje se grubostima i udarcima bori za svoje mjesto u grupi?</para>
<para>Upravo je vrtićki uzrast, poručuju stručnjaci, pravo vrijeme da se s takvim problemima uhvati u koštac. Ako se, kažu, već tada ne pokuša pomoći, problem postaje složeniji, a neželjeni model ponašanja snažno ukorjenjuje.</para>
<para>'Dijete s kojim ima problema zbog nasilničkog ponašanja u školi za sobom u pravilu vuče neke slične pretpriče iz vrtića', kaže psihologinja Tanja Sever.</para>
<para>'Nasilničko ponašanje nikada nije bez nekog prikrivenog, dubljeg razloga. U vrtićkoj dobi to je najčešće neosviještena reakcija na teškoće s prilagodbom na zajednicu, na činjenicu da prostor, igračke, tetinu pažnju... moraju dijeliti s puno druge djece. Većina na tu novu situaciju reagira puno blaže, no neka djeca imaju i žestoku emotivnu reakciju koja se onda manifestira i kao grubost prema vršnjacima. U toj najmlađoj jasličkoj dobi mališani ne znaju artikulirati da im smeta buka, gužva ili nešto treće i grizenje druge djece može značiti samo njihov način da kažu: makni se od mene, ne diraj me i slično. Osim teškoća s prilagodbom na vrtić, uzrok neprikladnog dječjeg ponašanja može biti i model koji ono preslikava od kuće ili dijete ima neke konfliktne karakterne osobine. Međutim o kakvoj god se pozadini radilo, moraju svi reagirati, i roditelji i tete, te uz pomoć vrtićkih psihologa i drugih stručnjaka potražiti rješenje', smatra T. Sever.</para>
<heading2>Poriču i previđaju</heading2>
<para>
Čak i kad se pokaže da za nasilje u vrtićkoj dobi postoji medicinsko objašnjenje, rana dijagnoza može biti samo od pomoći. Ako se previđa ili poriče da dijete maltretira vršnjake, čemu dio roditelja pribjegava rečenicama poput: "Ma, nemoguće. Pa ona je doma dobra. On tako samo traži pažnju" i sličnima, metode nasilja nad vršnjacima s vremenom postaju perfidnije, a izlaz – zamršeniji.</para>
<para>Da se primjerice malom Ivanu uspjelo pomoći kad je u jaslicama grizao vršnjake, vjerojatno se roditelji ne bi morali suočiti s time da je u petoj godini nepoznatog dječaka, u jednom novozagrebačkom parku, gurnuo s vrha tobogana.</para>
<para>Djeca često prešućuju da su na meti nasilnika, pa psiholozi savjetuju roditeljima da prate moguće signale: plačljivost, česte promjene raspoloženja, loš san, nevoljke odlaske u vrtić i sl. Ako se dijete samo potuži, treba mu – vjerovati.</para>

Kako prepoznati da vam je dijete zlostavljano? Psiholozi savjetuju roditeljima da prate moguće signale: plačljivost, česte promjene raspoloženja, loš san, nevoljke odlaske u vrtić i sl. Ako se dijete samo potuži, treba mu – vjerovati.
 
Ako se problem nasilja već u vrtićkoj dobi ne pokuša razriješiti i djetetu pomoći, problem se ukorjenjuje
4,5-godišnji Arijan tjednima se mučio s tim pitanjem i na kraju se obratio mami: "Zašto me Marko uvijek udara?" Godinu dana starijem Lukši također je dozlogrdilo što mu Bartol redovito otima igračke, nagurava ga, baca mu kapu, a kad tete ne gledaju, često ga i udari. Trogodišnji Roko prošao je najgore. Vršnjak iz njegove vrtićke grupe snažno ga je raspalio po nosu, a krv mu je curila i nakon što su suze prestale teći. Ništa lakše nije bilo ni Rokovoj mami kad su tete, nemoćno slegnuvši ramenima, priznale da ne mogu obuzdati malog nasilnika: "Više ne znamo što poduzeti."
Nitko se ne rađa kao nasilnik

Djeca sama po sebi nisu zločesta i nitko se ne rađa kao nasilnik, ali u malo kojoj vrtićkoj grupi nema sličnih priča – dječaci ili djevojčice koji se već u toj dobi ne libe biti grubi i nasilni prema vršnjacima. S tragovima bolnih ugriza, recimo, mališani se u najranijoj dobi vraćaju već iz jaslica. Kako obraniti dijete koje se našlo na meti jednako malog grubijana? Kako pomoći djetetu koje se grubostima i udarcima bori za svoje mjesto u grupi?
Upravo je vrtićki uzrast, poručuju stručnjaci, pravo vrijeme da se s takvim problemima uhvati u koštac. Ako se, kažu, već tada ne pokuša pomoći, problem postaje složeniji, a neželjeni model ponašanja snažno ukorjenjuje.
'Dijete s kojim ima problema zbog nasilničkog ponašanja u školi za sobom u pravilu vuče neke slične pretpriče iz vrtića', kaže psihologinja Tanja Sever.
'Nasilničko ponašanje nikada nije bez nekog prikrivenog, dubljeg razloga. U vrtićkoj dobi to je najčešće neosviještena reakcija na teškoće s prilagodbom na zajednicu, na činjenicu da prostor, igračke, tetinu pažnju... moraju dijeliti s puno druge djece. Većina na tu novu situaciju reagira puno blaže, no neka djeca imaju i žestoku emotivnu reakciju koja se onda manifestira i kao grubost prema vršnjacima. U toj najmlađoj jasličkoj dobi mališani ne znaju artikulirati da im smeta buka, gužva ili nešto treće i grizenje druge djece može značiti samo njihov način da kažu: makni se od mene, ne diraj me i slično. Osim teškoća s prilagodbom na vrtić, uzrok neprikladnog dječjeg ponašanja može biti i model koji ono preslikava od kuće ili dijete ima neke konfliktne karakterne osobine. Međutim o kakvoj god se pozadini radilo, moraju svi reagirati, i roditelji i tete, te uz pomoć vrtićkih psihologa i drugih stručnjaka potražiti rješenje', smatra T. Sever.
Poriču i previđaju

Čak i kad se pokaže da za nasilje u vrtićkoj dobi postoji medicinsko objašnjenje, rana dijagnoza može biti samo od pomoći. Ako se previđa ili poriče da dijete maltretira vršnjake, čemu dio roditelja pribjegava rečenicama poput: "Ma, nemoguće. Pa ona je doma dobra. On tako samo traži pažnju" i sličnima, metode nasilja nad vršnjacima s vremenom postaju perfidnije, a izlaz – zamršeniji.
Da se primjerice malom Ivanu uspjelo pomoći kad je u jaslicama grizao vršnjake, vjerojatno se roditelji ne bi morali suočiti s time da je u petoj godini nepoznatog dječaka, u jednom novozagrebačkom parku, gurnuo s vrha tobogana.
Djeca često prešućuju da su na meti nasilnika, pa psiholozi savjetuju roditeljima da prate moguće signale: plačljivost, česte promjene raspoloženja, loš san, nevoljke odlaske u vrtić i sl. Ako se dijete samo potuži, treba mu – vjerovati. 

Postroll

Preroll

TEŠKO JE POVJEROVATI DA SE OVAJ TRANSFER DOGODIO: Evo koliko je Šahtar platio mladića bez minute za prvu momčad

screenshot_1__25__

Nogomet

Članak

Sportski.net

VELIKA PROMJENA U RADU VRTIĆA: Uvodi se novo radno vrijeme, mnogim roditeljima će ovo uvelike pomoći

vrtić, papuče

Hrvatska

Danas.hr

TETAMA NE DAJU NI JESTI: Sramotan odnos Bandića prema dječjim vrtićima koje pohađaju naša djeca

<para>Na stranicama sindikata na Facebooku pojavile su se mnogobrojne kritike nezadovoljnih odgajateljica</para>

#tete

Evo koliko je Šahtar platio mladića bez minute za prvu momčad

Evo koliko je Šahtar platio mladića bez minute za prvu momčad

Uvodi se novo radno vrijeme, mnogim roditeljima će ovo uvelike pomoći

Uvodi se novo radno vrijeme, mnogim roditeljima će ovo uvelike pomoći

Sramotan odnos Bandića prema dječjim vrtićima koje pohađaju naša djeca

Sramotan odnos Bandića prema dječjim vrtićima koje pohađaju naša djeca

Dijete u vrtić donijelo ruksak pun bombona, a onda je nastala panika...

Dijete u vrtić donijelo ruksak pun bombona, a onda je nastala panika...

Horor u vrtiću: Kamera slučajno snimila užas koji mališani prolaze svaki dan

Horor u vrtiću: Kamera slučajno snimila užas koji mališani prolaze svaki dan

Trogodišnjak odlutao iz vrtića te sat vremena lutao po kvartu

Trogodišnjak odlutao iz vrtića te sat vremena lutao po kvartu

Njemacka trazi ljude iz jugoistocne Europe

Njemacka trazi ljude iz jugoistocne Europe

Curica se iskrala iz vrtića, tete nisu vidjele da je nema

Curica se iskrala iz vrtića, tete nisu vidjele da je nema

Copy of Kako prepoznati da vam je dijete zlostavljano?NE

Copy of Kako prepoznati da vam je dijete zlostavljano?NE

Kako prepoznati da vam je dijete zlostavljano?

Kako prepoznati da vam je dijete zlostavljano?

Kako prepoznati da vam je dijete zlostavljano?

Kako prepoznati da vam je dijete zlostavljano?