Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>Akademik Stjepan Babić, jedan od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca druge polovice 20. stoljeća, umro je u petak u Zagrebu u 96. godini, izvijestili su iz kruga obitelji.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Babić se rodio 1925. u Oriovcu, maturirao je u gimnaziji u Zagrebu 1947., a na Filozofski fakultet u Zagrebu je diplomirao 1955. hrvatski, ruski i njemački jezik. Ostaje na fakultetu kao asistent, doktorat brani 1962., a redovitim profesorom postaje 1975. godine.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Stjepan Babić bio je potpredsjednik Matice hrvatske od 1989. do 1992., a zastupnikom u Županijskom domu Hrvatskog sabora od 1993. do 1997. godine.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>Lingvistički strukturalizam praške škole</heading2><para>Jedan je od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca druge polovine 20. stoljeća. Zajedno s Daliborom Brozovićem te Radoslavom Katičićem (a pod utjecajem Bulcsúa Lászla) uveo je lingvistički strukturalizam praške škole (Jakobson, Trubeckoj) kao dominantnu školu suvremenoga jezikoslovlja.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Babić je bio višegodišnjim urednikom časopisa Jezik. Uloga toga časopisa bila je važna posebno u doba komunističke represije u bivšoj Jugoslaviji, najviše u 60-tim i 70-tim godinama kada je Babić često vodio "rovovski rat" s ideološkim komesarima koji su pokušavali potisnuti izrazito hrvatske značajke u hrvatskome jeziku - sve u cilju ostvarenja unitarnog jugoslavenstva.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Kao pisac udžbenika i priručnika hrvatskog jezika (zajedno sa Stjepkom Težakom, Božidarom Finkom i Milanom Mogušem), Stjepan Babić trajno je zadužio mnoge naraštaje i obilježio hrvatsku jezičnu kulturu.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>Zabranjeni Hrvatski pravopis</heading2><para>Njegov Hrvatski pravopis iz 1971. bio je zabranjen, dok je jedan prokrijumčareni primjerak tiskan u Londonu, i bio je poznat pod imenom Londonac.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Značajni su Babićevi znanstveni doprinosi u mnogim časopisima i stručnim djelima no, prema stručnim prosidbama, jedno je od najvažnijih radova 'Tvorba riječi u hrvatskome književnom jeziku' (prvo izdanje 1986.). Babićev je glavni znanstveni interes na polju tvorbe riječi, morfologije i pravopisa.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Nije zanemariva ni Babićeva uloga jezičnoga savjetodavca i kolumnista (Vjesnik, Večernji list), neke vrste jezikoslovnoga popularizatora i borca za čistoću i samobit hrvatskoga jezika. Te su Babićeve rasprave složene u nekoliko knjiga, među kojima su Hrvatski jučer i danas, Hrvatski jezik u političkom vrtlogu i Hrvatska jezikoslovna prenja.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Kao jedan od najvažnijih hrvatskih pravopisaca 20. stoljeća, objavio je, osim Hrvatskoga pravopisa, u suautorstvu s Milanom Mogušem i Sandom Ham, Hrvatski školski pravopis, 2005. godine.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>Plodonosan jezikoslovac</heading2><para>Babić je i jedan od najplodnijih hrvatskih jezikoslovaca, s preko 600 radova (knjiga, članaka,...). Među njima Pregled gramatike hrvatskoga književnog jezika, Školska knjiga, (1973.), Hrvatski pravopis u više izdanja (London, 1972. i 1984.; ŠK, Zagreb 1990.), u suautorstvu s Milanom Mogušem i Božidarom Finkom.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Također knjige Hrvatski jezik u političkom vrtlogu (l990.). Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika (HAZU - Globus, 1991.) autori su ostalih dijelova – D. Brozović, M. Moguš, S. Pavešić, S. Težak, I. Škarić, Tisućljetni jezik naš hrvatski (1991.), Sročnost u hrvatskome književnome jeziku (MH, Zagreb 1998.),  Temelji hrvatskomu pravopisu (ŠK, 2005.).<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Nadalje Hrvatski školski pravopis usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, ŠK,2008. u više izdanja, u suautorstvu s Milanom Mogušem i Sandom Ham; Hrvatski pravopis (ŠK, 2010.) u suautorstvu s Milanom Mogušem.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Akademik Stjepan Babić dobio je niz nagrada i odličja za svoj dugogodišnji rad na području jezikoslovlja.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Među njima su Nagrada Bartola Kašića za značajnu znanstvenu djelatnost oblasti društveno-humanističkih znanosti u području proučavanja hrvatskog književnog jezika, 1991., Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanost, 1995., Spomenica Domovinskog rata 1995., Spomenica domovinske zahvalnosti za časnu i uzornu službu za razdoblje od pet godina (1995.), Red Ante Starčevića (1996.) i Državna nagrada za životno djelo (2004.).<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>Veliki gubitak</heading2><para>Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić poručio je u petak, u povodu smrti akademika Stjepana Babića, kako je njegov odlazak veliki gubitak za hrvatsko jezikoslovlje.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>"Profesor Babić neprijeporna je veličina i stup hrvatskoga jezikoslovlja druge polovice i kraja 20. stoljeća. Svojim je radom i djelima trajno zadužio sve govornike hrvatskoga jezika, a djelo po kojem će ga pamtiti brojne generacije zasigurno je  londonac, "Hrvatski pravopis", koji je s Milanom Mogušem i Božidarom Finkom napisao 1971. godine", istaknuo je u priopćenju Jozić.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>To je djelo, nastavlja Jozić, zbog svojega imena, ali i sadržaja, uništeno, no to nije uništilo ni slomilo duh akademika Babića, koji se nastavio boriti za samostalnost hrvatskoga jezika.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>"Mi jezikoslovci i filolozi kao njegovi učenici i nasljedovatelji njegova djela trajno ćemo ga zadržati u sjećanju", poručio je Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>Jadroković uputio sućut</heading2><para>Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković uputio je u petak sućut u povodu smrti akademika Stjepana Babića poručivši da je njegovim odlaskom Hrvatska izgubila velikog intelektualca kojem ostajemo trajno zahvalni na nemjerljivom doprinosu hrvatskoj kulturi i znanosti.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>"Njegov je životni i stvaralački put obilježila briga i borba za hrvatski jezik", ističe Jandroković.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>U vremenima jugoslavenskog jezičnog unitarizma neumorno je, podsjeća, radio na stvaranju i očuvanju hrvatske jezične samobitnosti.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>"U dugoj i bogatoj biografiji brojni su značajni znanstveni i stručni radovi akademika Babića, a zasigurno će ostati zapamćen kao suautor Hrvatskog pravopisa iz 1971. godine, popularnog <emphasis>Londonca</emphasis>, kojim je postavljena čvrsta osnova hrvatske pravopisne norme. Na temelju njega nastao je i Hrvatski školski pravopis kao prvi hrvatski pravopisni priručnik usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Višestruko odlikovan i nagrađivan, akademik Babić obnašao je i dužnost saborskog zastupnika u Županijskom domu Hrvatskoga sabora, dosljedno iskazujući svoje domoljublje i u modernoj hrvatskoj državi", navodi u sućuti predsjednik Hrvatskog sabora.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca, vodio je 'rovovski rat' s ideološkim komesarima u bivšoj Jugoslaviji Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić poručio je da je Babićev odlazak veliki gubitak za hrvatsko jezikoslovlje Akademik Stjepan Babić, jedan od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca druge polovice 20. stoljeća, umro je u petak u Zagrebu u 96. godini, izvijestili su iz kruga obitelji.Babić se rodio 1925. u Oriovcu, maturirao je u gimnaziji u Zagrebu 1947., a na Filozofski fakultet u Zagrebu je diplomirao 1955. hrvatski, ruski i njemački jezik. Ostaje na fakultetu kao asistent, doktorat brani 1962., a redovitim profesorom postaje 1975. godine.Stjepan Babić bio je potpredsjednik Matice hrvatske od 1989. do 1992., a zastupnikom u Županijskom domu Hrvatskog sabora od 1993. do 1997. godine.Lingvistički strukturalizam praške školeJedan je od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca druge polovine 20. stoljeća. Zajedno s Daliborom Brozovićem te Radoslavom Katičićem (a pod utjecajem Bulcsúa Lászla) uveo je lingvistički strukturalizam praške škole (Jakobson, Trubeckoj) kao dominantnu školu suvremenoga jezikoslovlja.Babić je bio višegodišnjim urednikom časopisa Jezik. Uloga toga časopisa bila je važna posebno u doba komunističke represije u bivšoj Jugoslaviji, najviše u 60-tim i 70-tim godinama kada je Babić često vodio "rovovski rat" s ideološkim komesarima koji su pokušavali potisnuti izrazito hrvatske značajke u hrvatskome jeziku - sve u cilju ostvarenja unitarnog jugoslavenstva.Kao pisac udžbenika i priručnika hrvatskog jezika (zajedno sa Stjepkom Težakom, Božidarom Finkom i Milanom Mogušem), Stjepan Babić trajno je zadužio mnoge naraštaje i obilježio hrvatsku jezičnu kulturu.Zabranjeni Hrvatski pravopisNjegov Hrvatski pravopis iz 1971. bio je zabranjen, dok je jedan prokrijumčareni primjerak tiskan u Londonu, i bio je poznat pod imenom Londonac.Značajni su Babićevi znanstveni doprinosi u mnogim časopisima i stručnim djelima no, prema stručnim prosidbama, jedno je od najvažnijih radova 'Tvorba riječi u hrvatskome književnom jeziku' (prvo izdanje 1986.). Babićev je glavni znanstveni interes na polju tvorbe riječi, morfologije i pravopisa.Nije zanemariva ni Babićeva uloga jezičnoga savjetodavca i kolumnista (Vjesnik, Večernji list), neke vrste jezikoslovnoga popularizatora i borca za čistoću i samobit hrvatskoga jezika. Te su Babićeve rasprave složene u nekoliko knjiga, među kojima su Hrvatski jučer i danas, Hrvatski jezik u političkom vrtlogu i Hrvatska jezikoslovna prenja.Kao jedan od najvažnijih hrvatskih pravopisaca 20. stoljeća, objavio je, osim Hrvatskoga pravopisa, u suautorstvu s Milanom Mogušem i Sandom Ham, Hrvatski školski pravopis, 2005. godine.Plodonosan jezikoslovacBabić je i jedan od najplodnijih hrvatskih jezikoslovaca, s preko 600 radova (knjiga, članaka,...). Među njima Pregled gramatike hrvatskoga književnog jezika, Školska knjiga, (1973.), Hrvatski pravopis u više izdanja (London, 1972. i 1984.; ŠK, Zagreb 1990.), u suautorstvu s Milanom Mogušem i Božidarom Finkom.Također knjige Hrvatski jezik u političkom vrtlogu (l990.). Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika (HAZU - Globus, 1991.) autori su ostalih dijelova – D. Brozović, M. Moguš, S. Pavešić, S. Težak, I. Škarić, Tisućljetni jezik naš hrvatski (1991.), Sročnost u hrvatskome književnome jeziku (MH, Zagreb 1998.),  Temelji hrvatskomu pravopisu (ŠK, 2005.).Nadalje Hrvatski školski pravopis usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, ŠK,2008. u više izdanja, u suautorstvu s Milanom Mogušem i Sandom Ham; Hrvatski pravopis (ŠK, 2010.) u suautorstvu s Milanom Mogušem.Akademik Stjepan Babić dobio je niz nagrada i odličja za svoj dugogodišnji rad na području jezikoslovlja.Među njima su Nagrada Bartola Kašića za značajnu znanstvenu djelatnost oblasti društveno-humanističkih znanosti u području proučavanja hrvatskog književnog jezika, 1991., Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanost, 1995., Spomenica Domovinskog rata 1995., Spomenica domovinske zahvalnosti za časnu i uzornu službu za razdoblje od pet godina (1995.), Red Ante Starčevića (1996.) i Državna nagrada za životno djelo (2004.).Veliki gubitakRavnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić poručio je u petak, u povodu smrti akademika Stjepana Babića, kako je njegov odlazak veliki gubitak za hrvatsko jezikoslovlje."Profesor Babić neprijeporna je veličina i stup hrvatskoga jezikoslovlja druge polovice i kraja 20. stoljeća. Svojim je radom i djelima trajno zadužio sve govornike hrvatskoga jezika, a djelo po kojem će ga pamtiti brojne generacije zasigurno je  londonac, "Hrvatski pravopis", koji je s Milanom Mogušem i Božidarom Finkom napisao 1971. godine", istaknuo je u priopćenju Jozić.To je djelo, nastavlja Jozić, zbog svojega imena, ali i sadržaja, uništeno, no to nije uništilo ni slomilo duh akademika Babića, koji se nastavio boriti za samostalnost hrvatskoga jezika."Mi jezikoslovci i filolozi kao njegovi učenici i nasljedovatelji njegova djela trajno ćemo ga zadržati u sjećanju", poručio je Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.Jadroković uputio sućutPredsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković uputio je u petak sućut u povodu smrti akademika Stjepana Babića poručivši da je njegovim odlaskom Hrvatska izgubila velikog intelektualca kojem ostajemo trajno zahvalni na nemjerljivom doprinosu hrvatskoj kulturi i znanosti."Njegov je životni i stvaralački put obilježila briga i borba za hrvatski jezik", ističe Jandroković.U vremenima jugoslavenskog jezičnog unitarizma neumorno je, podsjeća, radio na stvaranju i očuvanju hrvatske jezične samobitnosti."U dugoj i bogatoj biografiji brojni su značajni znanstveni i stručni radovi akademika Babića, a zasigurno će ostati zapamćen kao suautor Hrvatskog pravopisa iz 1971. godine, popularnog Londonca, kojim je postavljena čvrsta osnova hrvatske pravopisne norme. Na temelju njega nastao je i Hrvatski školski pravopis kao prvi hrvatski pravopisni priručnik usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Višestruko odlikovan i nagrađivan, akademik Babić obnašao je i dužnost saborskog zastupnika u Županijskom domu Hrvatskoga sabora, dosljedno iskazujući svoje domoljublje i u modernoj hrvatskoj državi", navodi u sućuti predsjednik Hrvatskog sabora. PREMINUO STJEPAN BABIĆ 

PREMINUO STJEPAN BABIĆ

Bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca, vodio je 'rovovski rat' s ideološkim komesarima u bivšoj Jugoslaviji

<para>Zatipak Šandora Dembitza prvonagrađena je riječ na ovogodišnjem izboru Nove hrvatske riječi i osvajač nagrade Dr. Ivan Šreter.</para>
<para>Dembitz je kao pobjednik sa "zatipnikom" (tipfeler) osvojio 5.000 kuna, dok je drugonagrađeni Eduard Beg s riječju "nekapnica" (napravica koja se utakne u grlić vinske boce radi spriječavanja kapanja vina pri nalijevanju) osvojio 3.000, a trećenagradjena Martina Kobaš s riječju "dodirnik" (touch screen) 1.500 kuna.</para>
<para>Natječaj je još 1993. godine pokrenuo akademik i jezikoslovac Stjepan Babić. No, natječaj od tada nije organiziran baš svake godine i ustalio se tek posljednjih godina. Njegov je cilj stvaranje novih riječi koje se mogu upotrijebiti umjesto nepotrebnih tuđica, napose rasprostranjenih anglizama. Pri tome je važno da te riječi do sada nisu zapisane u rječnicima hrvatskoga jezika.</para>
<para>Za ovogodišnju nagradu natjecale su se i riječi ponovak (repriza), bocar (skupljač boca), rječarenje (rafting), biciklati (voziti bicikl), zapozorje, odobrenica, jušnjača, brojomat, daroteka, rasprodajnica...</para>

Ovo je najbolja nova hrvatska riječ! Čak 1.600 riječi od 1.200 natjecatelja pristiglo je na ovogodišnji natječaj za nove hrvatske riječi koji zajednički organiziraju znanstveni časopis Jezik i Zaklada dr. Ivana Šretera. 
Zatipak Šandora Dembitza prvonagrađena je riječ na ovogodišnjem izboru Nove hrvatske riječi i osvajač nagrade Dr. Ivan Šreter.
Dembitz je kao pobjednik sa "zatipnikom" (tipfeler) osvojio 5.000 kuna, dok je drugonagrađeni Eduard Beg s riječju "nekapnica" (napravica koja se utakne u grlić vinske boce radi spriječavanja kapanja vina pri nalijevanju) osvojio 3.000, a trećenagradjena Martina Kobaš s riječju "dodirnik" (touch screen) 1.500 kuna.
Natječaj je još 1993. godine pokrenuo akademik i jezikoslovac Stjepan Babić. No, natječaj od tada nije organiziran baš svake godine i ustalio se tek posljednjih godina. Njegov je cilj stvaranje novih riječi koje se mogu upotrijebiti umjesto nepotrebnih tuđica, napose rasprostranjenih anglizama. Pri tome je važno da te riječi do sada nisu zapisane u rječnicima hrvatskoga jezika.
Za ovogodišnju nagradu natjecale su se i riječi ponovak (repriza), bocar (skupljač boca), rječarenje (rafting), biciklati (voziti bicikl), zapozorje, odobrenica, jušnjača, brojomat, daroteka, rasprodajnica... 

Ovo je najbolja nova hrvatska riječ!

<para> 
Autori u predgovoru navode kako to izdanje "Hrvatskoga pravopisa" nosi naslov kao i nekoliko drugih pravopisa što su ih objavili Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš. Također ističu kako je pravopis ipak novo djelo, a posebno u dijelovima koje ranije pisao Božidar Finka.</para>
<para>Babić i Moguš napominju kako norma u ovom "Hrvatskom pravopisu" nije mijenjana nego su samo način izlaganja i pojedina rješenja usklađena sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika i s "Hrvatskim školskim pravopisom", koji je od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dobio preporuku za uporabu u školama.</para>
<para>Smatraju kako je korisno da se ta dva djela u normativnom smislu u potpunosti podudaraju te napominju kako su u tom izdanju usavršili i dopunili tekst i rječnik.</para>
<para>U uvodnom tekstu podsjećaju kako je nevolja hrvatskoga pravopisa u tom što je u obje Jugoslavije, a posebno Novosadskim dogovorom i njegovim pravopisom narušena hrvatska pravopisna tradicija kao i put kojim bi se hrvatski pravopis normalno razvijao.</para>
<para>Podsjetivši kako je većina odškolovana po novosadskom pravopisu, a njima je, kako dodaju, teško napuštati navike, autori napominju, da za pojedina rješenja nije bitno jesu li prihvaćena, nego je važnije da se u školama zna kako treba pisati.</para>
<para>U "Hrvatskom pravopisu" (453 str.) kojeg je izdala <emphasis>Školska knjiga </emphasis>obrađena su pravopisna pravila (jezik i pismo, glasovi i glasovni skupovi, jednačenje i gubljenje glasova, velika i mala početna slova, pisanje stranih riječi, sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi, kratice, razgodci te pravopisni i posebni znakovi), a u drugom dijelu objavljen je pravopisni rječnik te predgovor, u kojem se napominje koje su riječi zbog nedoumica ušle u rječnik.</para>

Hrvati će napokon 'naučiti' pravilno pisati Hrvati su napokon dobili novi pravopis, usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, kojeg potpisuju Stjepan Babić i Milan Moguš.  
 
Autori u predgovoru navode kako to izdanje "Hrvatskoga pravopisa" nosi naslov kao i nekoliko drugih pravopisa što su ih objavili Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš. Također ističu kako je pravopis ipak novo djelo, a posebno u dijelovima koje ranije pisao Božidar Finka.
Babić i Moguš napominju kako norma u ovom "Hrvatskom pravopisu" nije mijenjana nego su samo način izlaganja i pojedina rješenja usklađena sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika i s "Hrvatskim školskim pravopisom", koji je od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dobio preporuku za uporabu u školama.
Smatraju kako je korisno da se ta dva djela u normativnom smislu u potpunosti podudaraju te napominju kako su u tom izdanju usavršili i dopunili tekst i rječnik.
U uvodnom tekstu podsjećaju kako je nevolja hrvatskoga pravopisa u tom što je u obje Jugoslavije, a posebno Novosadskim dogovorom i njegovim pravopisom narušena hrvatska pravopisna tradicija kao i put kojim bi se hrvatski pravopis normalno razvijao.
Podsjetivši kako je većina odškolovana po novosadskom pravopisu, a njima je, kako dodaju, teško napuštati navike, autori napominju, da za pojedina rješenja nije bitno jesu li prihvaćena, nego je važnije da se u školama zna kako treba pisati.
U "Hrvatskom pravopisu" (453 str.) kojeg je izdala Školska knjiga obrađena su pravopisna pravila (jezik i pismo, glasovi i glasovni skupovi, jednačenje i gubljenje glasova, velika i mala početna slova, pisanje stranih riječi, sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi, kratice, razgodci te pravopisni i posebni znakovi), a u drugom dijelu objavljen je pravopisni rječnik te predgovor, u kojem se napominje koje su riječi zbog nedoumica ušle u rječnik. 

#stjepan babić

Bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca, vodio je 'rovovski rat' s ideološkim komesarima u bivšoj Jugoslaviji

Bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca, vodio je 'rovovski rat' s ideološkim komesarima u bivšoj Jugoslaviji

Ovo je najbolja nova hrvatska riječ!

Ovo je najbolja nova hrvatska riječ!

Hrvati će napokon 'naučiti' pravilno pisati

Hrvati će napokon 'naučiti' pravilno pisati