Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nekadašnji direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Bosne i Hercegovine (BiH) Osman Mehmedagić zvan Osmica, kadar Stranke demokratske akcije (SDA), stavljen je u srijedu (15.3.) na "crnu listu" Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Na "crnu listu“ su uvršteni i Dragan Stanković, direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RS) i Edin Gačanin za kojeg se navodi da je "jedan od najvećih svjetskih trgovaca drogom", prenosi <ulink url="https://www.dw.com/hr/ameri%C4%8Dka-crna-lista-za-du%C5%BEnosnike-iz-bih-sve-du%C5%BEa/a-65035493">DW</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bivši direktor OSA-e Osman Mehmedagić našao se na "crnoj listi“ zbog toga što je, kako se navodi, zloupotrijebio telekomunikacijsku kompaniju u državnom vlasništvu u korist SDA. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mehmedagić je koristio javno poduzeće BH Telecom kako bi s mreže mobilne telefonije prikupljao podatke o aktivnostima bosanskohercegovačkih političara koji nisu povezani sa SDA-om“, navodi se, između ostalog, u obrazloženju SAD-a. U američkim obrazloženjima (priopćenje ministarstva vanjskih poslova - State Departmenta) se navodi i da "etno-nacionalističke političke stranke nastavljaju potkopavati demokratske institucije u BiH, bave se koruptivnim ponašanjem i krše Dejtonski mirovni sporazum kako bi podrivali državu BiH radi uske osobne i političke koristi". "Sankcionirali smo tri osobe u Bosni i Hercegovini koje su ugrozile vladavinu prava, podrivale institucije, opstruirale ili prijetile implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma i materijalno doprinijele međunarodnoj proliferaciji nedozvoljenih droga", napisao je na svom Twitter nalogu američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken.</para><hmn:image id="097aa0fa-7492-11ec-80b0-a27db680bb6a" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>SDA demantira optužbe i traži dokaze</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Oglasila se i najutjecajnija bošnjačka stranka. SDA je u više navrata „javno tražila da veleposlanstvo SAD-a predoči dokaze“ za tvrdnje o povezanosti ove stranke s korupcijom i ometanjem istraga o korupciji, kao i za druge „neutemeljene optužbe“. „U najnovijoj odluci kojom je bivši direktor OSA-e Osman Mehmedagić stavljen na crnu listu, paušalne optužbe protiv SDA su ponovljene i proširene“, navodi SDA.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osman Mehmedagić tvrdi da su američke optužbe „neistinite“. On je pozvao američke institucije da, ako imaju bilo kakav dokaz koji potvrđuje iznesene optužbe i dovodi u pitanje zakonitost njegovih postupaka, o tome obavijeste pravosudne institucije BiH. „Vrlo rado ću se odazvati pozivu pravosudnih institucija, potpuno siguran da ništa nezakonito nikada nisam učinio“, rekao je Mehmedagić. On je iznenađen optužbama zbog, kako je rekao, „višegodišnje uspješne suradnje s institucijama SAD-a".</para><heading2>'Crna lista' kao 'politička batina' za nepodobne?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><ulink url="https://www.dw.com/hr/bih-na-crnoj-listi-zajedno-sa-sjevernom-korejom-i-iranom/a-17675479">Dužnosnici iz BiH i ranije su dolazili na „crnoj listi" SAD-a</ulink>, ali to nije utjecalo na promjenu njihovog djelovanja, odnosno politike, podsjeća urednik „Slobodne Bosne“ Asim Metiljević, ističući da je „američka 'crna lista' devalvirala“. „To je etiketa koja je izgubila onu snagu i značaj kada je Dodik 'pocrnio' pa nastavio s istom politikom kao da se ništa nije dogodilo. Etiketa 'crna lista' postala je beznačajna nakon što je zalijepljena na čelo federalnog premijera Fadila Novalića (jedan od optuženih u predmetu „Respiratori“ - op. red.). Tad je postalo jasno da je riječ o političkoj batini kojom američka ambasada selektivno udara nepodobne stranačke dužnosnike“, kaže Metiljević za DW. On vjeruje da su Novalić i Mehmedagić „kolateralne žrtve“ u pokušaju Američkog veleposlanstva da iz političke arene izbaci SDA.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednik stranke Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković rekao je da osjeća osobnu potvrdu zbog stavljanja Mehmedagića na crnu listu, te da istražni organi imaju sasvim dovoljno dokaza "da se ova stvar procesuira". Konaković je zatražio smjenu rukovodstva BH Telecoma, preko kojeg je Osman Mehmedagić navodno prisluškivao političke protivnike SDA. „Trenutna vlast ima dovoljan broj ruku da po hitnom postupku smijeni rukovodstvo“, rekao je čelnik NiP-a. Iz BH Telecoma su, međutim priopćili kako su iznenađeni navodima američkog ministarstva, jer se izuzimanje podataka iz telekomunikacijskog sustava vrši „isključivo na osnovu zakona“. Također su, kao i SDA, pozvali Amerikance da objave dokaze o zloupotrebama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan od čelnika „Trojke“, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić rekao je kako „nije primjereno“ privoditi ljude poput Osmana Mehmedagića dok su na poziciji, jer bi to bila neka vrsta „državnog udara“. "Sada nije na toj poziciji, a da imamo vladavinu prava, danas bi Tužilaštvo tražilo od veleposlanstva dokaze i na informativni razgovor bi bili pozvani ljudi”, rekao je Nikšić. „Drago mi je što su SAD prepoznale i nelegalne aktivnosti po pitanju državne imovine“, rekao je Nikšić komentirajući stavljanje na američku „crnu listu“ Dragana Stankovića, direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a.</para><hmn:image id="972fce42-c5a0-11ed-8b2b-0698ed368233" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Pokušaj uzurpacije imovine države BiH</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Američko ministarstvo vanjskih poslova je zaključilo kako je „rukovodstvo RS-a angažirano u secesionističkim akcijama kako bi oduzelo ovlasti od države i dalo ih entitetskim vladama i institucijama“. Dragan Stanković je sankcioniran zbog toga što SAD smatra da je on, kao direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a, provodio aktivnosti koje su „pokušaj uzurpiranja imovine države BiH koja se nalazi u RS-u, suprotno odlukama Ustavnog suda BiH, Ustavu BiH i zabrani raspolaganja državnom imovinom koju je nametnuo Ured visokog predstavnika".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske su odluku o stavljanju direktora ove institucije na crnu listu nazvali "drskom i bahatom". "Uprava je u skladu s Ustavom i zakonima RS-a obavljala poslove iz svoje nadležnosti, te su shodno tome uvedene sankcije u potpunosti neprimjerene", navodi se u saopćenju RUGIP-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><ulink url="https://www.dw.com/hr/michael-roth-sankcije-na-stolu-ne-samo-za-dodika/a-60011148">Predsjednik RS Milorad Dodik, koji se također nalazi na američkoj</ulink>, ali i britanskoj „crnoj listi“, rekao je da ne prihvaća sankcije, da je RS za Ameriku „lovište“ i da će vladajuća koalicija u tom entitetu preispitati odnos s SAD-om, ali i OHR-om (Office of the high Representative – Ured visokog predstavnika) „jer su nanijeli mnogo štete RS-u".</para><hmn:article id="6f23a098-a883-11ed-932c-f664de4f8dac" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ured visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini je odluku SAD-a kratko komentirao: "OHR podržava sve domaće i međunarodne napore u borbi protiv kriminala i korupcije, kao i jačanju vladavine prava. Vladavina prava u svim segmentima društva je ključna za razvoj i izgradnju prosperitetne budućnosti".</para><heading2>Više od 1000 osoba na 'crnoj listi'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stavljanje Mehmedagića i Stankovića na američku „crnu listu“ komentira se i na društvenim mrežama. Režiser i jedan od osnivača „Naše stranke“ Dino Mustafić na Twitteru piše da je izvještaj State Departmenta „zastrašujući“. „Umjesto stranačkih priopćenja treba, kako kaže, pokrenuti institucionalne istrage odgovornosti“, kaže Mustafić. Almedin Šišić, glavni i odgovorni urednik portala Inforadar, napominje da je u više navrata „iskazivao sumnju" da je jedan od novinara koje prisluškuju. „Sada nakon službenog obrazloženja Ministarstva financija SAD-a o tome zašto je (Osmica) stavljen na 'crnu listu' više sam nego u to uvjeren“, piše Šišić na Twitteru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinar Sead Numanović pak piše da sankcije SAD-a, odnosno američke „crne liste“, do sada nisu imale nikakav efekt. On kao primjer navodi Milorada Dodika, koji je već godinama pod američkim (i britanskim) sankcijama, a koji „nikada nije bio politički jači nego što je danas“. Napominje da su Amerikanci iznijeli cijeli niz optužbi za osobe iz BiH koje su sankcionirali, ali da je većina tih osoba „napredovala u političkoj karijeri“.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema podacima Slobodne Europe, na američkim „crnim listama“ je više od 1000 osoba, kompanija i organizacija iz BiH. Na „crnim listama“ su Alternativna televizija, predsjednik RS-a Milorad Dodik (SNSD – Savez nezavisnih socijaldemokrata), predsjednik Doma naroda Parlamenta BiH Nikola Špirić (SNSD), bivši predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara (Hrvatska demokratska zajednica BiH) federalni premijer Fadil Novalić (SDA), bivši ministar zdravstva RS-a Alen Šeranić (SNSD), nekadašnja glavna tužiteljica BiH Gordana Tadić, bivši član Visokog sudskog i tužiteljskog Vijeća Milan Tegeltija (SNSD), Milovan Cicko Bjelica (Srpska demokratska stranka).</para>

Amerikanci sastavili 'crnu listu' naših susjeda: Na njoj je više od 1000 osoba, kompanija i organizacija Ministarstvo financija SAD-a stavilo je na &apos;crnu listu&apos; nekoliko poznatih javnih imena BiH. State Department navodi da etno-nacionalističke stranke nastavljaju potkopavati institucije u BiH Nekadašnji direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Bosne i Hercegovine (BiH) Osman Mehmedagić zvan Osmica, kadar Stranke demokratske akcije (SDA), stavljen je u srijedu (15.3.) na "crnu listu" Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Na "crnu listu“ su uvršteni i Dragan Stanković, direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RS) i Edin Gačanin za kojeg se navodi da je "jedan od najvećih svjetskih trgovaca drogom", prenosi DW.Bivši direktor OSA-e Osman Mehmedagić našao se na "crnoj listi“ zbog toga što je, kako se navodi, zloupotrijebio telekomunikacijsku kompaniju u državnom vlasništvu u korist SDA. "Mehmedagić je koristio javno poduzeće BH Telecom kako bi s mreže mobilne telefonije prikupljao podatke o aktivnostima bosanskohercegovačkih političara koji nisu povezani sa SDA-om“, navodi se, između ostalog, u obrazloženju SAD-a. U američkim obrazloženjima (priopćenje ministarstva vanjskih poslova - State Departmenta) se navodi i da "etno-nacionalističke političke stranke nastavljaju potkopavati demokratske institucije u BiH, bave se koruptivnim ponašanjem i krše Dejtonski mirovni sporazum kako bi podrivali državu BiH radi uske osobne i političke koristi". "Sankcionirali smo tri osobe u Bosni i Hercegovini koje su ugrozile vladavinu prava, podrivale institucije, opstruirale ili prijetile implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma i materijalno doprinijele međunarodnoj proliferaciji nedozvoljenih droga", napisao je na svom Twitter nalogu američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken.SDA demantira optužbe i traži dokazeOglasila se i najutjecajnija bošnjačka stranka. SDA je u više navrata „javno tražila da veleposlanstvo SAD-a predoči dokaze“ za tvrdnje o povezanosti ove stranke s korupcijom i ometanjem istraga o korupciji, kao i za druge „neutemeljene optužbe“. „U najnovijoj odluci kojom je bivši direktor OSA-e Osman Mehmedagić stavljen na crnu listu, paušalne optužbe protiv SDA su ponovljene i proširene“, navodi SDA.Osman Mehmedagić tvrdi da su američke optužbe „neistinite“. On je pozvao američke institucije da, ako imaju bilo kakav dokaz koji potvrđuje iznesene optužbe i dovodi u pitanje zakonitost njegovih postupaka, o tome obavijeste pravosudne institucije BiH. „Vrlo rado ću se odazvati pozivu pravosudnih institucija, potpuno siguran da ništa nezakonito nikada nisam učinio“, rekao je Mehmedagić. On je iznenađen optužbama zbog, kako je rekao, „višegodišnje uspješne suradnje s institucijama SAD-a".'Crna lista' kao 'politička batina' za nepodobne?Dužnosnici iz BiH i ranije su dolazili na „crnoj listi" SAD-a, ali to nije utjecalo na promjenu njihovog djelovanja, odnosno politike, podsjeća urednik „Slobodne Bosne“ Asim Metiljević, ističući da je „američka 'crna lista' devalvirala“. „To je etiketa koja je izgubila onu snagu i značaj kada je Dodik 'pocrnio' pa nastavio s istom politikom kao da se ništa nije dogodilo. Etiketa 'crna lista' postala je beznačajna nakon što je zalijepljena na čelo federalnog premijera Fadila Novalića (jedan od optuženih u predmetu „Respiratori“ - op. red.). Tad je postalo jasno da je riječ o političkoj batini kojom američka ambasada selektivno udara nepodobne stranačke dužnosnike“, kaže Metiljević za DW. On vjeruje da su Novalić i Mehmedagić „kolateralne žrtve“ u pokušaju Američkog veleposlanstva da iz političke arene izbaci SDA.Predsjednik stranke Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković rekao je da osjeća osobnu potvrdu zbog stavljanja Mehmedagića na crnu listu, te da istražni organi imaju sasvim dovoljno dokaza "da se ova stvar procesuira". Konaković je zatražio smjenu rukovodstva BH Telecoma, preko kojeg je Osman Mehmedagić navodno prisluškivao političke protivnike SDA. „Trenutna vlast ima dovoljan broj ruku da po hitnom postupku smijeni rukovodstvo“, rekao je čelnik NiP-a. Iz BH Telecoma su, međutim priopćili kako su iznenađeni navodima američkog ministarstva, jer se izuzimanje podataka iz telekomunikacijskog sustava vrši „isključivo na osnovu zakona“. Također su, kao i SDA, pozvali Amerikance da objave dokaze o zloupotrebama.Jedan od čelnika „Trojke“, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić rekao je kako „nije primjereno“ privoditi ljude poput Osmana Mehmedagića dok su na poziciji, jer bi to bila neka vrsta „državnog udara“. "Sada nije na toj poziciji, a da imamo vladavinu prava, danas bi Tužilaštvo tražilo od veleposlanstva dokaze i na informativni razgovor bi bili pozvani ljudi”, rekao je Nikšić. „Drago mi je što su SAD prepoznale i nelegalne aktivnosti po pitanju državne imovine“, rekao je Nikšić komentirajući stavljanje na američku „crnu listu“ Dragana Stankovića, direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a.Pokušaj uzurpacije imovine države BiHAmeričko ministarstvo vanjskih poslova je zaključilo kako je „rukovodstvo RS-a angažirano u secesionističkim akcijama kako bi oduzelo ovlasti od države i dalo ih entitetskim vladama i institucijama“. Dragan Stanković je sankcioniran zbog toga što SAD smatra da je on, kao direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a, provodio aktivnosti koje su „pokušaj uzurpiranja imovine države BiH koja se nalazi u RS-u, suprotno odlukama Ustavnog suda BiH, Ustavu BiH i zabrani raspolaganja državnom imovinom koju je nametnuo Ured visokog predstavnika".U Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske su odluku o stavljanju direktora ove institucije na crnu listu nazvali "drskom i bahatom". "Uprava je u skladu s Ustavom i zakonima RS-a obavljala poslove iz svoje nadležnosti, te su shodno tome uvedene sankcije u potpunosti neprimjerene", navodi se u saopćenju RUGIP-a.Predsjednik RS Milorad Dodik, koji se također nalazi na američkoj, ali i britanskoj „crnoj listi“, rekao je da ne prihvaća sankcije, da je RS za Ameriku „lovište“ i da će vladajuća koalicija u tom entitetu preispitati odnos s SAD-om, ali i OHR-om (Office of the high Representative – Ured visokog predstavnika) „jer su nanijeli mnogo štete RS-u".Ured visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini je odluku SAD-a kratko komentirao: "OHR podržava sve domaće i međunarodne napore u borbi protiv kriminala i korupcije, kao i jačanju vladavine prava. Vladavina prava u svim segmentima društva je ključna za razvoj i izgradnju prosperitetne budućnosti".Više od 1000 osoba na 'crnoj listi'Stavljanje Mehmedagića i Stankovića na američku „crnu listu“ komentira se i na društvenim mrežama. Režiser i jedan od osnivača „Naše stranke“ Dino Mustafić na Twitteru piše da je izvještaj State Departmenta „zastrašujući“. „Umjesto stranačkih priopćenja treba, kako kaže, pokrenuti institucionalne istrage odgovornosti“, kaže Mustafić. Almedin Šišić, glavni i odgovorni urednik portala Inforadar, napominje da je u više navrata „iskazivao sumnju" da je jedan od novinara koje prisluškuju. „Sada nakon službenog obrazloženja Ministarstva financija SAD-a o tome zašto je (Osmica) stavljen na 'crnu listu' više sam nego u to uvjeren“, piše Šišić na Twitteru.Novinar Sead Numanović pak piše da sankcije SAD-a, odnosno američke „crne liste“, do sada nisu imale nikakav efekt. On kao primjer navodi Milorada Dodika, koji je već godinama pod američkim (i britanskim) sankcijama, a koji „nikada nije bio politički jači nego što je danas“. Napominje da su Amerikanci iznijeli cijeli niz optužbi za osobe iz BiH koje su sankcionirali, ali da je većina tih osoba „napredovala u političkoj karijeri“.Prema podacima Slobodne Europe, na američkim „crnim listama“ je više od 1000 osoba, kompanija i organizacija iz BiH. Na „crnim listama“ su Alternativna televizija, predsjednik RS-a Milorad Dodik (SNSD – Savez nezavisnih socijaldemokrata), predsjednik Doma naroda Parlamenta BiH Nikola Špirić (SNSD), bivši predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara (Hrvatska demokratska zajednica BiH) federalni premijer Fadil Novalić (SDA), bivši ministar zdravstva RS-a Alen Šeranić (SNSD), nekadašnja glavna tužiteljica BiH Gordana Tadić, bivši član Visokog sudskog i tužiteljskog Vijeća Milan Tegeltija (SNSD), Milovan Cicko Bjelica (Srpska demokratska stranka). 'IZVJEŠTAJ JE ZASTRAŠUJUĆI' 

'IZVJEŠTAJ JE ZASTRAŠUJUĆI'

Amerikanci sastavili 'crnu listu' naših susjeda: Na njoj je više od 1000 osoba, kompanija i organizacija

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je već, kako piše Klix, doveo odnose s Njemačkom na najniži nivo odbijanjem davanja agremana novom ambasadoru te zemlje, danas je nastavio vrijeđati Njemačku i njene predstavnike.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodik je danas izjavio da Njemačka nema pravo miješati se u unutrašnje uređenje BiH i istaknuo da Njemačka zagovara da BiH bude organizirana kao građanska zemlja, što je, kako je rekao, antiustavno i značilo bi da nema ni entiteta ni konstitutivnih naroda.</para><heading2>'Njihov ambasador dolazi sa zlim namjerama'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je antiustavno i nitko od tih velikih demokrata i zagovornika pravne države nije rekao da se Njemačka miješa u unutrašnje uređenje BiH. Ima ustavna procedura kako to treba biti, a Njemačka kaže da se to treba urediti na potpuno drugi način", rekao je Dodik novinarima u Istočnom Sarajevu i dodao da u tom slučaju BiH neće ni biti.</para><hmn:article id="dec11132-0d84-11ed-be51-8e19cfbaf23b" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naveo je da novom njemačkom ambasadoru nije dao suglasnost jer smatra da "dolazi sa zlim namjerama i realizira rigidnu njemačku politiku, što je neprihvatljivo".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam glup da ne razumijem da novi ambasador dolazi da realizira njihove politike, a njihova politika je rezolucija Bundestaga. Pa zato su poslali Christiana Schmidta da to korigira i dva člana Ustavnog suda BiH, koji radi na tome da zagorča život Republici Srpskoj. Poslali su i vojnike", rekao je Dodik, prenosi Srna.</para><hmn:article id="1c0d811c-0dc4-11ed-8650-564b5b369e20" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je ocijenio da "Njemačka vodi politiku satanizacije Srba" i konstatirao da "stanje okupacije nije dobro". Istakao je da nema namjeru baviti se pitanjima Njemačke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam ja otišao voditi političke ratove po Njemačkoj, nego oni dolaze ovdje", kaže Dodik.</para><heading2>'Mi ne želimo biti porobljeni'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je naveo i da je vidljiva aspiracija aktualne vlasti u Njemačkoj za dominacijom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dok je bila Angela Merkel, to je bilo korektno. Mi ne želimo biti porobljeni. Oni su nas pobili u prošlom stoljeću. E nećete nas sada na ovaj način pobiti", rekao je Dodik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njemačka, šokirana činjenicom da Dodik nije dao suglasnost njenom ambasadoru, zaprijetila je odmazdom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, Dodik je odbio dati odobrenje za novog ambasadora Njemačke u Bosni i Hercegovini, a Berlin je zauzvrat zaprijetio odmazdom BiH, čak i blokiranjem dobivanja kandidatskog statusa za EU.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odbijanje suglasnosti za ambasadora je samo još jedna u nizu uvreda i poniženja koje je Milorad Dodik priredio za Njemačku a da nije pretrpio ozbiljnije posljedice, zaključuje Klix.</para>

Dodik sasuo salve uvreda: 'Nijemci su nas pobili u prošlom stoljeću. E sada neće' Milorad Dodik danas je izjavio da Njemačka nema pravo miješati se u unutrašnje uređenje BiH Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je već, kako piše Klix, doveo odnose s Njemačkom na najniži nivo odbijanjem davanja agremana novom ambasadoru te zemlje, danas je nastavio vrijeđati Njemačku i njene predstavnike.Dodik je danas izjavio da Njemačka nema pravo miješati se u unutrašnje uređenje BiH i istaknuo da Njemačka zagovara da BiH bude organizirana kao građanska zemlja, što je, kako je rekao, antiustavno i značilo bi da nema ni entiteta ni konstitutivnih naroda.'Njihov ambasador dolazi sa zlim namjerama'"To je antiustavno i nitko od tih velikih demokrata i zagovornika pravne države nije rekao da se Njemačka miješa u unutrašnje uređenje BiH. Ima ustavna procedura kako to treba biti, a Njemačka kaže da se to treba urediti na potpuno drugi način", rekao je Dodik novinarima u Istočnom Sarajevu i dodao da u tom slučaju BiH neće ni biti.Naveo je da novom njemačkom ambasadoru nije dao suglasnost jer smatra da "dolazi sa zlim namjerama i realizira rigidnu njemačku politiku, što je neprihvatljivo"."Nisam glup da ne razumijem da novi ambasador dolazi da realizira njihove politike, a njihova politika je rezolucija Bundestaga. Pa zato su poslali Christiana Schmidta da to korigira i dva člana Ustavnog suda BiH, koji radi na tome da zagorča život Republici Srpskoj. Poslali su i vojnike", rekao je Dodik, prenosi Srna.On je ocijenio da "Njemačka vodi politiku satanizacije Srba" i konstatirao da "stanje okupacije nije dobro". Istakao je da nema namjeru baviti se pitanjima Njemačke."Nisam ja otišao voditi političke ratove po Njemačkoj, nego oni dolaze ovdje", kaže Dodik.'Mi ne želimo biti porobljeni'On je naveo i da je vidljiva aspiracija aktualne vlasti u Njemačkoj za dominacijom."Dok je bila Angela Merkel, to je bilo korektno. Mi ne želimo biti porobljeni. Oni su nas pobili u prošlom stoljeću. E nećete nas sada na ovaj način pobiti", rekao je Dodik.Njemačka, šokirana činjenicom da Dodik nije dao suglasnost njenom ambasadoru, zaprijetila je odmazdom.Podsjetimo, Dodik je odbio dati odobrenje za novog ambasadora Njemačke u Bosni i Hercegovini, a Berlin je zauzvrat zaprijetio odmazdom BiH, čak i blokiranjem dobivanja kandidatskog statusa za EU.Odbijanje suglasnosti za ambasadora je samo još jedna u nizu uvreda i poniženja koje je Milorad Dodik priredio za Njemačku a da nije pretrpio ozbiljnije posljedice, zaključuje Klix. 'MI NE ŽELIMO BITI POROBLJENI' 

'MI NE ŽELIMO BITI POROBLJENI'

Dodik sasuo salve uvreda: 'Nijemci su nas pobili u prošlom stoljeću. E sada neće'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teško da neki političar ima toliki spektar djelovanja i prilagođavanja političkom stanju od Milorada Dodika. Od miljenika zapada, u samo par godina postao je osoba koju treba skloniti s političke scene, iako ozbiljni analitičari vjeruju da podrška Dodiku ne dolazi samo od Rusije, kako se to ovih dana voli isticati, nego i od istog tog Zapada, koji zadnjih 30 godina također balansira na Balkanu, prenosi <ulink url="https://www.dw.com/hr/sva-lica-milorada-dodika/a-61101266">DW.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"BiH je napravljena nefunkcionalna u Daytonu, jer je to bio cilj”, nerijetko se može čuti, uz opasku da je stanje držanja napetosti, uvijek dobro za korištenje od treće strane.</para><hmn:image id="6692dbf8-751f-11ec-9759-22fcf2928e58" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Na sceni i pored radikalnih zaokreta</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Miloradu Dodiku se već 20 godina, koliko je u vrhu političke scene u BiH, prebacuje da je na vlast došao na “tenkovima NATO-a”, prihvaćajući sve zahtjeve koji su traženi. Međutim, u tih 20 godina koliko je u samom vrhu vlasti, zaokreti u njegovim političkim stavovima i promjena smjerova, potvrđuju pravilo da je u politici sve moguće.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To najbolje pokazuje njegova posljednja izjava da BiH nema alternativu i da je predložio ministrici vanjskih poslova Njemačke, Annaleni Baerbock, ulazak BiH u EU.</para><hmn:article id="ff98be1e-9665-11ec-8d90-cafa67b28a36" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Mislim da imamo neku suglasnost o tome da se evo, pod pokroviteljstvom Njemačke, napravi jedna potpuno neutralna pravna analiza o stanju, bez političkih primjesa i da se jedna pravna analiza napravi o tome što je rađeno i kakva je situacija u BiH. Čini mi se da je to ministrica shvatila i da bi se to moglo dogoditi u budućnosti”, rekao je Dodik, nakon sastanka sa šeficom njemačke diplomacije, navodeći kako secesija Republike Srpske nikada nije bila opcija. Naprotiv.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Moje pitanje je bilo postoji li njena spremnost da u ovako novim okolnostima, izazvanim sukobom u Ukrajini, utiče na briselsku administraciju, da omekša procedure za BiH, kako bi ona dobila kandidatski status. Objasnio sam da u BiH nema pokreta vezanih za secesiju”, rekao je Dodik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Samo nekoliko dana ranije, Dodik se obrušio na njemačku šeficu diplomacije, koja već neko vrijeme zagovara sankcije Miloradu Dodiku a koje su bile tema nedavnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a.</para><heading2>Opčinjena je i laže</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Mislimo da je ministrica vanjskih poslova Njemačke opčinjena i potpuno izvan realnog stanja stvari. I da je ona u orbiti nekih imaginacija, koje pokušava prodati čitavoj Europi. To je ozbiljna greška i takvi neartikulirani likovi su vrlo opasni za globalnu politiku", rekao je tada Dodik, naglasivši da će joj upravo takve stavove prenijeti na sastanku u Sarajevu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Mislim da iznosi laži na javnu scenu i da bez skrupula pokušava samo nametnuti svoju mržnju prema Srbima, RS i nama nekim pojedincima", rekao je tada Dodik, za razliku od sastanka u četvrtak (10.3.22.), na kojem je zatražio lobiranje za kandidatski status BiH - uvjeravajući da nema secesionističke politike u RS.</para><heading2>Strukturalni dijalog i referendumi 4.0</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ozbiljne prijetnje referendumom u RS počele su 2011. godine, kada je početkom godine u Narodnoj skupštini RS, usvojena inicijativa Milorada Dodika o održavanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Referendumsko pitanje je bilo, "Podržavate li nametnute zakone od strane Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno o Sudu i Tužiteljstvu BiH i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH”.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inicijativa je uslijedila nakon učestalih presuda Srbima pred pravosudnim organima BiH, u mnogo većem broju u odnosu na druga dva naroda, što je ocijenjeno kao hajka protiv Srba.</para><hmn:image id="9b1cc97a-203c-11ec-b794-52cfba309cdc" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi imamo neki plan. Vi možete nagađati što je poslije. Ono što vam ja mogu reći je da je referendum, kao demokratsko sredstvo, snažna politička podloga za mnoga ponašanja”, rekao je Dodik tada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Suština ovog referenduma, ni tada nije bila problem za međunarodnu zajednicu, nego njegov čin mogućeg održavanja, koji bi otvorio put nekim drugim referendumima, pa i onom o odvajanju. Tadašnja visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost, Catherine Ashton, doputovala je u Banja Luku kako bi spriječila održavanje referenduma.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najveći rezultat tog sastanka, kako ocjenjuju analitičari, nije bio odbacivanje odluke o referendumu, nego ustupak Ashton i međunarodne zajednice s jedne i politička pobjeda Dodika s druge strane.</para><hmn:image id="f43bf9ee-9294-11eb-a885-0242ac120010" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovim su stvorene sve pretpostavke pa referendum sada i nije neophodan”, rekao je Dodik tada, nakon dogovora da se krene u strukturalni dijalog o reformi pravosuđa, koji je propao prije nego što je počeo.</para><heading2>Prelazak crvene linije</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U otkrivenim diplomatskim porukama iz Wikileaksa iz 2009. godine,  navodi se da se Milorad Dodik smatra opasnim za stabilnost Balkana, zbog sve većih zahtjeva za autonomijom RS-a. U depeši tadašnjeg američkog ambasadora u BiH, Charlesa Englisha Washingtonu, navodi se da Dodikova retorika stvara klimu u kojoj je nemoguće napraviti kompromis.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dodik postaje sve opasniji i prkosniji u sjeni odsustva jasnog odgovora visokog predstavnika”, navodi se u jednoj od depeša Englisha iz 2009. godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I za Dodika je s njegove točke gledišta "crvena linija" prijeđena nekoliko puta. Od odluke suda kojom poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj pripada Bosni i Hercegovini, do nametnutih izmjena Kaznenog zakona o zabrani negiranja genocida. Posljednja je, kako je rekao Dodik, bila kap koja je prelila čašu i predstavila trenutak nakon kojeg više „nema povratka".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je posljednji čavao u mrtvačkom kovčegu BiH. Ovdje nemamo više što čekati, poruka je svim Srbima. BiH ne može nakon ovog funkcionirati”, rekao je između ostalog Dodik nakon odluke Valentina Inzka.</para><hmn:article id="93c15d60-9b0e-11ec-9cb0-0ee5e7f05ec9" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skupština je nakon toga zasjedala a odluka o blokadi bosanskohercegovačkih institucija dok se zakon ne poništi, donesena. Osam mjeseci kasnije, Parlament BiH usvaja zakone s potrebnom entitetskom većinom, a Dodik traži od njemačkog šefa diplomacije, da ubrza kandidatski status BiH.</para><heading2>Nikada objavljeni</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedini referendum koji je održan u RS, bio je onaj o obilježavanju 9. siječnja kao Dana ovog entiteta 2016, kojeg je Ustavni sud BiH godinu dana ranije, u Zakonu o praznicima u dijelu koji se odnosi na datum, proglasio neustavnim. Nakon što je referendum raspisan, Ustavni sud je zabranio njegovo održavanje, ali je i pored toga, i upozorenja međunarodne zajednice u BiH, održan. Međutim, Ustavni sud neustavnim je proglasio rezultate referenduma, koji nikada nisu objavljeni u Službenom glasniku RS, iako je bilo najavljeno da će se to dogoditi, bez obzira na odluku suda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Milorad Dodik je i za secesiju i za put BiH u Europskoj uniji, stav je dobrog dijela javnosti. On je i za napredak zemlje ali i za blokadu. Pitanje je samo, što se u datom trenutku nudi kao bolja opcija u pragmatičnom obliku, za opstanak na političkoj sceni.</para><hmn:article id="c0005624-9eba-11ec-9789-3274a409c3e8" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Sva lica Milorada Dodika: Ovako se u posljednjih 20 godina mijenjala politika nekadašnjeg miljenika Zapada Od miljenika zapada preko odbacivanja NATO-a i prijetnji odcjepljenjem pa sve do izjava kako odvajanje RS-a nikad nije bila opcija. Kako se u posljednjih 20 godina mijenjala politika Milorada Dodika? Teško da neki političar ima toliki spektar djelovanja i prilagođavanja političkom stanju od Milorada Dodika. Od miljenika zapada, u samo par godina postao je osoba koju treba skloniti s političke scene, iako ozbiljni analitičari vjeruju da podrška Dodiku ne dolazi samo od Rusije, kako se to ovih dana voli isticati, nego i od istog tog Zapada, koji zadnjih 30 godina također balansira na Balkanu, prenosi DW."BiH je napravljena nefunkcionalna u Daytonu, jer je to bio cilj”, nerijetko se može čuti, uz opasku da je stanje držanja napetosti, uvijek dobro za korištenje od treće strane.Na sceni i pored radikalnih zaokretaMiloradu Dodiku se već 20 godina, koliko je u vrhu političke scene u BiH, prebacuje da je na vlast došao na “tenkovima NATO-a”, prihvaćajući sve zahtjeve koji su traženi. Međutim, u tih 20 godina koliko je u samom vrhu vlasti, zaokreti u njegovim političkim stavovima i promjena smjerova, potvrđuju pravilo da je u politici sve moguće.To najbolje pokazuje njegova posljednja izjava da BiH nema alternativu i da je predložio ministrici vanjskih poslova Njemačke, Annaleni Baerbock, ulazak BiH u EU.„Mislim da imamo neku suglasnost o tome da se evo, pod pokroviteljstvom Njemačke, napravi jedna potpuno neutralna pravna analiza o stanju, bez političkih primjesa i da se jedna pravna analiza napravi o tome što je rađeno i kakva je situacija u BiH. Čini mi se da je to ministrica shvatila i da bi se to moglo dogoditi u budućnosti”, rekao je Dodik, nakon sastanka sa šeficom njemačke diplomacije, navodeći kako secesija Republike Srpske nikada nije bila opcija. Naprotiv.„Moje pitanje je bilo postoji li njena spremnost da u ovako novim okolnostima, izazvanim sukobom u Ukrajini, utiče na briselsku administraciju, da omekša procedure za BiH, kako bi ona dobila kandidatski status. Objasnio sam da u BiH nema pokreta vezanih za secesiju”, rekao je Dodik.Samo nekoliko dana ranije, Dodik se obrušio na njemačku šeficu diplomacije, koja već neko vrijeme zagovara sankcije Miloradu Dodiku a koje su bile tema nedavnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a.Opčinjena je i laže„Mislimo da je ministrica vanjskih poslova Njemačke opčinjena i potpuno izvan realnog stanja stvari. I da je ona u orbiti nekih imaginacija, koje pokušava prodati čitavoj Europi. To je ozbiljna greška i takvi neartikulirani likovi su vrlo opasni za globalnu politiku", rekao je tada Dodik, naglasivši da će joj upravo takve stavove prenijeti na sastanku u Sarajevu.„Mislim da iznosi laži na javnu scenu i da bez skrupula pokušava samo nametnuti svoju mržnju prema Srbima, RS i nama nekim pojedincima", rekao je tada Dodik, za razliku od sastanka u četvrtak (10.3.22.), na kojem je zatražio lobiranje za kandidatski status BiH - uvjeravajući da nema secesionističke politike u RS.Strukturalni dijalog i referendumi 4.0Ozbiljne prijetnje referendumom u RS počele su 2011. godine, kada je početkom godine u Narodnoj skupštini RS, usvojena inicijativa Milorada Dodika o održavanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Referendumsko pitanje je bilo, "Podržavate li nametnute zakone od strane Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno o Sudu i Tužiteljstvu BiH i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH”.Inicijativa je uslijedila nakon učestalih presuda Srbima pred pravosudnim organima BiH, u mnogo većem broju u odnosu na druga dva naroda, što je ocijenjeno kao hajka protiv Srba."Mi imamo neki plan. Vi možete nagađati što je poslije. Ono što vam ja mogu reći je da je referendum, kao demokratsko sredstvo, snažna politička podloga za mnoga ponašanja”, rekao je Dodik tada.Suština ovog referenduma, ni tada nije bila problem za međunarodnu zajednicu, nego njegov čin mogućeg održavanja, koji bi otvorio put nekim drugim referendumima, pa i onom o odvajanju. Tadašnja visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost, Catherine Ashton, doputovala je u Banja Luku kako bi spriječila održavanje referenduma.Najveći rezultat tog sastanka, kako ocjenjuju analitičari, nije bio odbacivanje odluke o referendumu, nego ustupak Ashton i međunarodne zajednice s jedne i politička pobjeda Dodika s druge strane."Ovim su stvorene sve pretpostavke pa referendum sada i nije neophodan”, rekao je Dodik tada, nakon dogovora da se krene u strukturalni dijalog o reformi pravosuđa, koji je propao prije nego što je počeo.Prelazak crvene linijeU otkrivenim diplomatskim porukama iz Wikileaksa iz 2009. godine,  navodi se da se Milorad Dodik smatra opasnim za stabilnost Balkana, zbog sve većih zahtjeva za autonomijom RS-a. U depeši tadašnjeg američkog ambasadora u BiH, Charlesa Englisha Washingtonu, navodi se da Dodikova retorika stvara klimu u kojoj je nemoguće napraviti kompromis."Dodik postaje sve opasniji i prkosniji u sjeni odsustva jasnog odgovora visokog predstavnika”, navodi se u jednoj od depeša Englisha iz 2009. godine.I za Dodika je s njegove točke gledišta "crvena linija" prijeđena nekoliko puta. Od odluke suda kojom poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj pripada Bosni i Hercegovini, do nametnutih izmjena Kaznenog zakona o zabrani negiranja genocida. Posljednja je, kako je rekao Dodik, bila kap koja je prelila čašu i predstavila trenutak nakon kojeg više „nema povratka"."Ovo je posljednji čavao u mrtvačkom kovčegu BiH. Ovdje nemamo više što čekati, poruka je svim Srbima. BiH ne može nakon ovog funkcionirati”, rekao je između ostalog Dodik nakon odluke Valentina Inzka.Skupština je nakon toga zasjedala a odluka o blokadi bosanskohercegovačkih institucija dok se zakon ne poništi, donesena. Osam mjeseci kasnije, Parlament BiH usvaja zakone s potrebnom entitetskom većinom, a Dodik traži od njemačkog šefa diplomacije, da ubrza kandidatski status BiH.Nikada objavljeniJedini referendum koji je održan u RS, bio je onaj o obilježavanju 9. siječnja kao Dana ovog entiteta 2016, kojeg je Ustavni sud BiH godinu dana ranije, u Zakonu o praznicima u dijelu koji se odnosi na datum, proglasio neustavnim. Nakon što je referendum raspisan, Ustavni sud je zabranio njegovo održavanje, ali je i pored toga, i upozorenja međunarodne zajednice u BiH, održan. Međutim, Ustavni sud neustavnim je proglasio rezultate referenduma, koji nikada nisu objavljeni u Službenom glasniku RS, iako je bilo najavljeno da će se to dogoditi, bez obzira na odluku suda.Milorad Dodik je i za secesiju i za put BiH u Europskoj uniji, stav je dobrog dijela javnosti. On je i za napredak zemlje ali i za blokadu. Pitanje je samo, što se u datom trenutku nudi kao bolja opcija u pragmatičnom obliku, za opstanak na političkoj sceni. U POLITICI JE SVE MOGUĆE 

U POLITICI JE SVE MOGUĆE

Sva lica Milorada Dodika: Ovako se u posljednjih 20 godina mijenjala politika nekadašnjeg miljenika Zapada

<para>
"Milanović prekršio protokole i Dodiku dopustio da helikopterom sleti na Pantovčak!", glasi naslov teksta koji je danas, 17. rujna, objavio <ulink url="https://inforadar.ba/inforadar-otkriva-milanovic-prekrsio-protokole-i-dodiku-dopustio-da-helikopterom-sleti-na-pantovcak">
 Inforadar.ba
 </ulink>, portal iz Bosne i Hercegovine. U tekstu je objavljeno da je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, u službeni posjet predsjedniku RH, Zoranu Milanoviću, u srijedu, 16. rujna, stigao helikopterom Vlade Republike Srpske – te je sletio u područje Ureda predsjednika na Pantovčaku.</para>
<para>U tekstu je navedeno kako im je potvrđeno da je Dodik "prvi visoki političar, i to predstavnik jednog naroda kojem je dopušteno da sleti na travnjak Pantovčaka", te se pri tome pozivaju na izvor blizak Uredu predsjednika. Opisali su da je dosadašnja praksa za političare bila – dolazak vozilima, te potom prijam predsjednikova protokola i predsjednika osobno.</para>
<mediaobject>
 <videoobject>
 <videodata fileref="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/embed/video/vijesti/408294/dodik-za-rtl-nakon-sastanka-s-milanovicem-vucic-ima-dobre-namjere-mislim-da-je-greska-ne-komunicirati/"/>
 </videoobject>
</mediaobject>
<para>Iz Ureda predsjednika Zorana Milanovića nije nam ni potvrđeno niti demantirano da je Milorad Dodik sletio na područje Pantovčaka helikopterom, ali neslužbeno saznajemo da je ta činjenica točna. No, u odgovoru na upit Net.hr-a iz Ureda predsjednika naglašavaju da nije bilo nikakvog kršenja protokola.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="eae7bb44-b1c5-11eb-9e48-0242ac14002c"/>
<para>"Nikakvog kršenja protokola nije bilo prilikom dolaska Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, u Ured PRH. Za sve tehničke pojedinosti vezane uz njegov dolazak u Zagreb molim vas da se obratite Uredu g. Dodika", stoji u pisanom odgovoru koji potpisuje glasnogovornik Nikola Jelić.
</para>
<heading2>Koliko često gosti na Pantovčak dolaze helikopterom?</heading2>
<para>
Iz pregleda medijskih objava o Miloradu Dodiku evidentno je da on često koristi helikopter na svojim putovanjima unutar BiH, a po svemu sudeći i na put u Zagreb uputio se tom letjelicom, prošao sve kontrole i sretno sletio upravo u krug Ureda predsjednika na Pantovčaku. Nema sumnje da je ta vrsta dolaska morala biti ranije najavljena i da su obavljene sve kontrole, no, sam čin slijetanja helikoptera s visokim političkim gostom, sudeći po pretrazi javno dostupnih podataka - jest prilično neuobičajen u povijesti aktivnosti hrvatskih predsjednika.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2de30952-929b-11eb-aa82-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Inforadar.ba je ovo Dodikovo slijetanje nazvao "kaubojskim", a u tekstu pišu i o tome da mnogi u Hrvatskoj nisu blagonaklono gledali na iznenadan Dodikov posjet predsjedniku i premijeru, te da se predsjedniku zamjeralo što se sastanak pripremao u tajnosti i što je i hrvatska javnost saznala za njega tek nekoliko sati prije sastanka. Dodika se predstavlja kao političara koji "glorificira ratne zločince".</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="eb6a63aa-b1c5-11eb-955f-0242ac140022"/>
<para>S obzirom na to da je u svim izvještajima o posjetu Dodika naglašeno da je došao na poziv predsjednika Milanovića, pitali smo Ured predsjednika koja je točno bila namjera sastanka, a u pisanom odgovoru upućeni smo na izjavu predsjednika Milanovića koju je on dao u Beču, nakon sudjelovanja na Austrian Word Summitu. No, Milanović ni tu nije najpreciznije objasnio zašto je baš pozvao Milorada Dodika prvog od svih članova Predsjedništva BiH. Rekao je da "razgovara s onima koji nekoga predstavljaju i koji su izabrani u priznatom demokratskom procesu".
</para>
<heading2>'Tu sam da razgovaramo...'</heading2>
<para>
"Gospodin Dodik je sugovornik, kao što je sugovornik i gospodin Bakir Izetbegović, on je predsjednik najveće bošnjačke stranke i to je činjenica. Tu sam da razgovaramo, a ne da politiku Bosne i Hercegovine protivno nesavršenim odredbama Daytona provode činovnici i diplomati srednjeg ranga. To se događa u Bosni i Hercegovini", izjavio je Milanović u Beču.</para>
<para>Nastojali smo također provjeriti je li doista prvi put neki političar visokog ranga sletio u područje Ureda predsjednika helikopterom radi službenog posjeta predsjedniku države, no do zaključenja teksta nismo dobili podatak je li to već uobičajena praksa ili se ipak dogodila iznimka. U svakom slučaju, iz Ureda predsjednika su decidirani: nije bilo nikakvog kršenja protokola.</para>

'Dopustio je Dodiku da na Pantovčak sleti kao kauboj'; stigao i brzi odgovor iz Ureda predsjednika Pitali smo u Uredu predsjednika Milanovića kako je točno stigao Milorad Dodik na Pantovčak i je li to već uobičajena praksa ili iznimka 

"Milanović prekršio protokole i Dodiku dopustio da helikopterom sleti na Pantovčak!", glasi naslov teksta koji je danas, 17. rujna, objavio 
      Inforadar.ba
   , portal iz Bosne i Hercegovine. U tekstu je objavljeno da je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, u službeni posjet predsjedniku RH, Zoranu Milanoviću, u srijedu, 16. rujna, stigao helikopterom Vlade Republike Srpske – te je sletio u područje Ureda predsjednika na Pantovčaku.
U tekstu je navedeno kako im je potvrđeno da je Dodik "prvi visoki političar, i to predstavnik jednog naroda kojem je dopušteno da sleti na travnjak Pantovčaka", te se pri tome pozivaju na izvor blizak Uredu predsjednika. Opisali su da je dosadašnja praksa za političare bila – dolazak vozilima, te potom prijam predsjednikova protokola i predsjednika osobno.

   
      
   

Iz Ureda predsjednika Zorana Milanovića nije nam ni potvrđeno niti demantirano da je Milorad Dodik sletio na područje Pantovčaka helikopterom, ali neslužbeno saznajemo da je ta činjenica točna. No, u odgovoru na upit Net.hr-a iz Ureda predsjednika naglašavaju da nije bilo nikakvog kršenja protokola.


"Nikakvog kršenja protokola nije bilo prilikom dolaska Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, u Ured PRH. Za sve tehničke pojedinosti vezane uz njegov dolazak u Zagreb molim vas da se obratite Uredu g. Dodika", stoji u pisanom odgovoru koji potpisuje glasnogovornik Nikola Jelić.

Koliko često gosti na Pantovčak dolaze helikopterom?

Iz pregleda medijskih objava o Miloradu Dodiku evidentno je da on često koristi helikopter na svojim putovanjima unutar BiH, a po svemu sudeći i na put u Zagreb uputio se tom letjelicom, prošao sve kontrole i sretno sletio upravo u krug Ureda predsjednika na Pantovčaku. Nema sumnje da je ta vrsta dolaska morala biti ranije najavljena i da su obavljene sve kontrole, no, sam čin slijetanja helikoptera s visokim političkim gostom, sudeći po pretrazi javno dostupnih podataka - jest prilično neuobičajen u povijesti aktivnosti hrvatskih predsjednika.

   

Inforadar.ba je ovo Dodikovo slijetanje nazvao "kaubojskim", a u tekstu pišu i o tome da mnogi u Hrvatskoj nisu blagonaklono gledali na iznenadan Dodikov posjet predsjedniku i premijeru, te da se predsjedniku zamjeralo što se sastanak pripremao u tajnosti i što je i hrvatska javnost saznala za njega tek nekoliko sati prije sastanka. Dodika se predstavlja kao političara koji "glorificira ratne zločince".


S obzirom na to da je u svim izvještajima o posjetu Dodika naglašeno da je došao na poziv predsjednika Milanovića, pitali smo Ured predsjednika koja je točno bila namjera sastanka, a u pisanom odgovoru upućeni smo na izjavu predsjednika Milanovića koju je on dao u Beču, nakon sudjelovanja na Austrian Word Summitu. No, Milanović ni tu nije najpreciznije objasnio zašto je baš pozvao Milorada Dodika prvog od svih članova Predsjedništva BiH. Rekao je da "razgovara s onima koji nekoga predstavljaju i koji su izabrani u priznatom demokratskom procesu".

'Tu sam da razgovaramo...'

"Gospodin Dodik je sugovornik, kao što je sugovornik i gospodin Bakir Izetbegović, on je predsjednik najveće bošnjačke stranke i to je činjenica. Tu sam da razgovaramo, a ne da politiku Bosne i Hercegovine protivno nesavršenim odredbama Daytona provode činovnici i diplomati srednjeg ranga. To se događa u Bosni i Hercegovini", izjavio je Milanović u Beču.
Nastojali smo također provjeriti je li doista prvi put neki političar visokog ranga sletio u područje Ureda predsjednika helikopterom radi službenog posjeta predsjedniku države, no do zaključenja teksta nismo dobili podatak je li to već uobičajena praksa ili se ipak dogodila iznimka. U svakom slučaju, iz Ureda predsjednika su decidirani: nije bilo nikakvog kršenja protokola. MILANOVIĆU DIJELE PACKE U BIH: 

MILANOVIĆU DIJELE PACKE U BIH:

'Dopustio je Dodiku da na Pantovčak sleti kao kauboj'; stigao i brzi odgovor iz Ureda predsjednika

Postroll

Preroll

Američka 'crna lista' za dužnosnike iz BiH sve duža: 'Izvještaj je zastrašujući'

Joe Biden

Svijet

Članak

Danas.hr

Dodik oštro protiv Njemačke: 'Nijemci su nas pobili u prošlom stoljeću. E sada neće'

Milorad Dodik

Ovako se mijenjala politika Milorada Dodika

MILANOVIĆU DIJELE PACKE U BIH: 'Dopustio je Dodiku da na Pantovčak sleti kao kauboj'; stigao i brzi odgovor iz Ureda predsjednika

#Milorad Dodik u Zagrebu

Amerikanci sastavili 'crnu listu' naših susjeda: Na njoj je više od 1000 osoba, kompanija i organizacija

Amerikanci sastavili 'crnu listu' naših susjeda: Na njoj je više od 1000 osoba, kompanija i organizacija

Dodik sasuo salve uvreda: 'Nijemci su nas pobili u prošlom stoljeću. E sada neće'

Dodik sasuo salve uvreda: 'Nijemci su nas pobili u prošlom stoljeću. E sada neće'

Sva lica Milorada Dodika: Ovako se u posljednjih 20 godina mijenjala politika nekadašnjeg miljenika Zapada

Sva lica Milorada Dodika: Ovako se u posljednjih 20 godina mijenjala politika nekadašnjeg miljenika Zapada

'Dopustio je Dodiku da na Pantovčak sleti kao kauboj'; stigao i brzi odgovor iz Ureda predsjednika

'Dopustio je Dodiku da na Pantovčak sleti kao kauboj'; stigao i brzi odgovor iz Ureda predsjednika