Nekadašnji direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Bosne i Hercegovine (BiH) Osman Mehmedagić zvan Osmica, kadar Stranke demokratske akcije (SDA), stavljen je u srijedu (15.3.) na "crnu listu" Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Na "crnu listu“ su uvršteni i Dragan Stanković, direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RS) i Edin Gačanin za kojeg se navodi da je "jedan od najvećih svjetskih trgovaca drogom", prenosi DW.
Bivši direktor OSA-e Osman Mehmedagić našao se na "crnoj listi“ zbog toga što je, kako se navodi, zloupotrijebio telekomunikacijsku kompaniju u državnom vlasništvu u korist SDA.
"Mehmedagić je koristio javno poduzeće BH Telecom kako bi s mreže mobilne telefonije prikupljao podatke o aktivnostima bosanskohercegovačkih političara koji nisu povezani sa SDA-om“, navodi se, između ostalog, u obrazloženju SAD-a. U američkim obrazloženjima (priopćenje ministarstva vanjskih poslova - State Departmenta) se navodi i da "etno-nacionalističke političke stranke nastavljaju potkopavati demokratske institucije u BiH, bave se koruptivnim ponašanjem i krše Dejtonski mirovni sporazum kako bi podrivali državu BiH radi uske osobne i političke koristi". "Sankcionirali smo tri osobe u Bosni i Hercegovini koje su ugrozile vladavinu prava, podrivale institucije, opstruirale ili prijetile implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma i materijalno doprinijele međunarodnoj proliferaciji nedozvoljenih droga", napisao je na svom Twitter nalogu američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken.
SDA demantira optužbe i traži dokaze
Oglasila se i najutjecajnija bošnjačka stranka. SDA je u više navrata „javno tražila da veleposlanstvo SAD-a predoči dokaze“ za tvrdnje o povezanosti ove stranke s korupcijom i ometanjem istraga o korupciji, kao i za druge „neutemeljene optužbe“. „U najnovijoj odluci kojom je bivši direktor OSA-e Osman Mehmedagić stavljen na crnu listu, paušalne optužbe protiv SDA su ponovljene i proširene“, navodi SDA.
Osman Mehmedagić tvrdi da su američke optužbe „neistinite“. On je pozvao američke institucije da, ako imaju bilo kakav dokaz koji potvrđuje iznesene optužbe i dovodi u pitanje zakonitost njegovih postupaka, o tome obavijeste pravosudne institucije BiH. „Vrlo rado ću se odazvati pozivu pravosudnih institucija, potpuno siguran da ništa nezakonito nikada nisam učinio“, rekao je Mehmedagić. On je iznenađen optužbama zbog, kako je rekao, „višegodišnje uspješne suradnje s institucijama SAD-a".
'Crna lista' kao 'politička batina' za nepodobne?
Dužnosnici iz BiH i ranije su dolazili na „crnoj listi" SAD-a, ali to nije utjecalo na promjenu njihovog djelovanja, odnosno politike, podsjeća urednik „Slobodne Bosne“ Asim Metiljević, ističući da je „američka 'crna lista' devalvirala“. „To je etiketa koja je izgubila onu snagu i značaj kada je Dodik 'pocrnio' pa nastavio s istom politikom kao da se ništa nije dogodilo. Etiketa 'crna lista' postala je beznačajna nakon što je zalijepljena na čelo federalnog premijera Fadila Novalića (jedan od optuženih u predmetu „Respiratori“ - op. red.). Tad je postalo jasno da je riječ o političkoj batini kojom američka ambasada selektivno udara nepodobne stranačke dužnosnike“, kaže Metiljević za DW. On vjeruje da su Novalić i Mehmedagić „kolateralne žrtve“ u pokušaju Američkog veleposlanstva da iz političke arene izbaci SDA.
Predsjednik stranke Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković rekao je da osjeća osobnu potvrdu zbog stavljanja Mehmedagića na crnu listu, te da istražni organi imaju sasvim dovoljno dokaza "da se ova stvar procesuira". Konaković je zatražio smjenu rukovodstva BH Telecoma, preko kojeg je Osman Mehmedagić navodno prisluškivao političke protivnike SDA. „Trenutna vlast ima dovoljan broj ruku da po hitnom postupku smijeni rukovodstvo“, rekao je čelnik NiP-a. Iz BH Telecoma su, međutim priopćili kako su iznenađeni navodima američkog ministarstva, jer se izuzimanje podataka iz telekomunikacijskog sustava vrši „isključivo na osnovu zakona“. Također su, kao i SDA, pozvali Amerikance da objave dokaze o zloupotrebama.
Jedan od čelnika „Trojke“, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić rekao je kako „nije primjereno“ privoditi ljude poput Osmana Mehmedagića dok su na poziciji, jer bi to bila neka vrsta „državnog udara“. "Sada nije na toj poziciji, a da imamo vladavinu prava, danas bi Tužilaštvo tražilo od veleposlanstva dokaze i na informativni razgovor bi bili pozvani ljudi”, rekao je Nikšić. „Drago mi je što su SAD prepoznale i nelegalne aktivnosti po pitanju državne imovine“, rekao je Nikšić komentirajući stavljanje na američku „crnu listu“ Dragana Stankovića, direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a.
Pokušaj uzurpacije imovine države BiH
Američko ministarstvo vanjskih poslova je zaključilo kako je „rukovodstvo RS-a angažirano u secesionističkim akcijama kako bi oduzelo ovlasti od države i dalo ih entitetskim vladama i institucijama“. Dragan Stanković je sankcioniran zbog toga što SAD smatra da je on, kao direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a, provodio aktivnosti koje su „pokušaj uzurpiranja imovine države BiH koja se nalazi u RS-u, suprotno odlukama Ustavnog suda BiH, Ustavu BiH i zabrani raspolaganja državnom imovinom koju je nametnuo Ured visokog predstavnika".
U Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske su odluku o stavljanju direktora ove institucije na crnu listu nazvali "drskom i bahatom". "Uprava je u skladu s Ustavom i zakonima RS-a obavljala poslove iz svoje nadležnosti, te su shodno tome uvedene sankcije u potpunosti neprimjerene", navodi se u saopćenju RUGIP-a.
Predsjednik RS Milorad Dodik, koji se također nalazi na američkoj, ali i britanskoj „crnoj listi“, rekao je da ne prihvaća sankcije, da je RS za Ameriku „lovište“ i da će vladajuća koalicija u tom entitetu preispitati odnos s SAD-om, ali i OHR-om (Office of the high Representative – Ured visokog predstavnika) „jer su nanijeli mnogo štete RS-u".
Ured visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini je odluku SAD-a kratko komentirao: "OHR podržava sve domaće i međunarodne napore u borbi protiv kriminala i korupcije, kao i jačanju vladavine prava. Vladavina prava u svim segmentima društva je ključna za razvoj i izgradnju prosperitetne budućnosti".
Više od 1000 osoba na 'crnoj listi'
Stavljanje Mehmedagića i Stankovića na američku „crnu listu“ komentira se i na društvenim mrežama. Režiser i jedan od osnivača „Naše stranke“ Dino Mustafić na Twitteru piše da je izvještaj State Departmenta „zastrašujući“. „Umjesto stranačkih priopćenja treba, kako kaže, pokrenuti institucionalne istrage odgovornosti“, kaže Mustafić. Almedin Šišić, glavni i odgovorni urednik portala Inforadar, napominje da je u više navrata „iskazivao sumnju" da je jedan od novinara koje prisluškuju. „Sada nakon službenog obrazloženja Ministarstva financija SAD-a o tome zašto je (Osmica) stavljen na 'crnu listu' više sam nego u to uvjeren“, piše Šišić na Twitteru.
Novinar Sead Numanović pak piše da sankcije SAD-a, odnosno američke „crne liste“, do sada nisu imale nikakav efekt. On kao primjer navodi Milorada Dodika, koji je već godinama pod američkim (i britanskim) sankcijama, a koji „nikada nije bio politički jači nego što je danas“. Napominje da su Amerikanci iznijeli cijeli niz optužbi za osobe iz BiH koje su sankcionirali, ali da je većina tih osoba „napredovala u političkoj karijeri“.
Prema podacima Slobodne Europe, na američkim „crnim listama“ je više od 1000 osoba, kompanija i organizacija iz BiH. Na „crnim listama“ su Alternativna televizija, predsjednik RS-a Milorad Dodik (SNSD – Savez nezavisnih socijaldemokrata), predsjednik Doma naroda Parlamenta BiH Nikola Špirić (SNSD), bivši predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara (Hrvatska demokratska zajednica BiH) federalni premijer Fadil Novalić (SDA), bivši ministar zdravstva RS-a Alen Šeranić (SNSD), nekadašnja glavna tužiteljica BiH Gordana Tadić, bivši član Visokog sudskog i tužiteljskog Vijeća Milan Tegeltija (SNSD), Milovan Cicko Bjelica (Srpska demokratska stranka).
