Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Kinezi imaju, u najmanju ruku, bizarnu korporativnu kulturu. S jedne strane, ako radnici ne ostvare zacrtane ciljeve, tjeraju ih jesti žohare i puzati na sve četiri u javnosti.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="722a4304-b1c3-11eb-9caf-0242ac140019"/>
<para>A što ako prebace normu? Pa, nagrada nije ništa manje bizarna.</para>
<para>Dvije izvršne direktorice kozmetičke tvrtke u kineskom Jinanu tako su najboljim radnicima prale noge u znak zahvalnosti za sjajne rezultate. Video je ubrzo postao viralan, a kako prenosi <ulink url="https://www.odditycentral.com/news/chinese-bosses-wash-employees-feet-to-thank-them-for-working-hard.html">Oddity</ulink>, čitava ceremonija odvila se u sjedištu tvrtke te je trebala pokazati zahvalnost uprave, ali i podići moral djelatnika.
</para>
<heading2>'Šefovi su jako lukavi'</heading2>
<para>
Iako su mnogi hvalili potez kojim je uprava pokazala zahvalnost i u neku ruku poniznost, postoje oni koji tvrde da je sve namješteno, ali i onih koji tvrde da se uprava zapravo htjela izvući.</para>
<para>"Šefovi su jako lukavi. Pranje nogu znači da sada radnici ne mogu tražiti financijski bonus", napisao jedan od komentatora na kineskom Weibu.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=NZp81BDbU38"/>

Postrojile ih, kleknule pred njih pa krenule redom Neki hvale potez, drugi ističu kako je to lukav potez uprave jer sad ne mogu tražiti bonuse 

Kinezi imaju, u najmanju ruku, bizarnu korporativnu kulturu. S jedne strane, ako radnici  ne ostvare zacrtane ciljeve, tjeraju ih jesti žohare i puzati na sve četiri u javnosti.


A što ako prebace normu? Pa, nagrada nije ništa manje bizarna.
Dvije  izvršne direktorice kozmetičke tvrtke u kineskom Jinanu tako su najboljim radnicima prale noge u znak zahvalnosti za sjajne rezultate. Video je ubrzo postao viralan, a kako prenosi Oddity, čitava ceremonija odvila se u sjedištu tvrtke te je trebala pokazati zahvalnost uprave, ali i podići moral djelatnika.

'Šefovi su jako lukavi'

Iako su mnogi hvalili potez kojim je uprava pokazala zahvalnost i u neku ruku poniznost, postoje oni koji tvrde da je sve namješteno, ali i onih koji tvrde da se uprava zapravo htjela izvući.
"Šefovi su jako lukavi. Pranje nogu znači da sada radnici ne mogu tražiti financijski bonus", napisao jedan od komentatora na kineskom Weibu.
 ŠEFICE ORIGINALNO NAGRADILE NAJMARLJIVIJE: 

ŠEFICE ORIGINALNO NAGRADILE NAJMARLJIVIJE:

Postrojile ih, kleknule pred njih pa krenule redom

<para>Optužbe za utaju poreza iznijele su europske i američke sindikalne središnjice EPSU, SEIU i EFFAT, zajedno s War on Want, skupinom koja se bori protiv siromaštva. Oni tvrde da McDonald's pokušava izbjeći plaćanje poreza selidbom svoje europske središnjice u Švicarsku i prebacivanjem autorskih honorara u podružnicu u Luksemburgu. Obje zemlje na meti su kritika kao porezne oaze.</para>
<para>''McDonald's se bavi agresivnom i potencijalno uvredljivom optimizacijom svoje strukture, koja dovodi do izbjegavanja plaćanja znatnih iznosa poreza na cijelome kontinentu", optužili su sindikati u svome izvješću.</para>
<para>"Ta optimizacijska strategija mogla bi stajati europske vlade više od jednu milijardu eura u neprikupljenim porezima u pet godina, od 2009. do 2013.", dodaje se u izvješću sindikata.</para>
<heading2>Ocjena zakonitosti prakse</heading2>
<para>
Sindikati pozivaju vlasti, uključujući i Europsku komisiju, da ocijene zakonitost takve prakse.</para>
<para>McDonald's, čije je sjedište u Ilinoisu u SAD-u, na optužbe je odgovorio tvrdnjom da postupa "u skladu s važećim zakonima, uključujući i plaćenje poreza u svakoj zemlji u kojoj posluje".</para>
<para>"Uz plaćanje poreza na dobit, plaćamo značajne iznose doprinosa za socijalno osiguranje zaposlenika, porez na nekretnine i druge poreze u skladu sa zakonom", tvrdi McDonald's.</para>
<para>McDonald's ima u Europi više od 7.850 restorana, opslužuje dnevno oko 15,7 milijuna gostiju i zapošljava oko 425.000 ljudi, objavljeno je na internetskoj stranici tvrtke, koja u Europi ima najrašireniju mrežu u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj.</para>
<para>Europska je komisija već pokrenula istragu porezne prakse Applea u Irskoj, Starbucksa u Nizozemskoj i Amazona i financijskog ogranka Fiata u Luksemburgu.</para>
<para>Komisija je također zatražila od zemalja članica da joj podastru popis tvrtki koje su imale poseban tretman poreznih vlasti između 2010. i 2013., nakon optužbi da je Luksemburg pomogao stotinama poduzeća da izbjegnu porezne obveze u milijardama eura.</para>

McDonald's utajio više od milijardu eura poreza? 
Optužbe za utaju poreza iznijele su europske i američke sindikalne središnjice EPSU, SEIU i EFFAT, zajedno s War on Want, skupinom koja se bori protiv siromaštva. Oni tvrde da McDonald's pokušava izbjeći plaćanje poreza selidbom svoje europske središnjice u Švicarsku i prebacivanjem autorskih honorara u podružnicu u Luksemburgu. Obje zemlje na meti su kritika kao porezne oaze.
''McDonald's se bavi agresivnom i potencijalno uvredljivom optimizacijom svoje strukture, koja dovodi do izbjegavanja plaćanja znatnih iznosa poreza na cijelome kontinentu", optužili su sindikati u svome izvješću.
"Ta optimizacijska strategija mogla bi stajati europske vlade više od jednu milijardu eura u neprikupljenim porezima u pet godina, od 2009. do 2013.", dodaje se u izvješću sindikata.
Ocjena zakonitosti prakse

Sindikati pozivaju vlasti, uključujući i Europsku komisiju, da ocijene zakonitost takve prakse.
McDonald's, čije je sjedište u Ilinoisu u SAD-u, na optužbe je odgovorio tvrdnjom da postupa "u skladu s važećim zakonima, uključujući i plaćenje poreza u svakoj zemlji u kojoj posluje".
"Uz plaćanje poreza na dobit, plaćamo značajne iznose doprinosa za socijalno osiguranje zaposlenika, porez na nekretnine i druge poreze u skladu sa zakonom", tvrdi McDonald's.
McDonald's ima u Europi više od 7.850 restorana, opslužuje dnevno oko 15,7 milijuna gostiju i zapošljava oko 425.000 ljudi, objavljeno je na internetskoj stranici tvrtke, koja u Europi ima najrašireniju mrežu u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj.
Europska je komisija već pokrenula istragu porezne prakse Applea u Irskoj, Starbucksa u Nizozemskoj i Amazona i financijskog ogranka Fiata u Luksemburgu.
Komisija je također zatražila od zemalja članica da joj podastru popis tvrtki koje su imale poseban tretman poreznih vlasti između 2010. i 2013., nakon optužbi da je Luksemburg pomogao stotinama poduzeća da izbjegnu porezne obveze u milijardama eura. TEŠKE OPTUŽBE 

TEŠKE OPTUŽBE

McDonald's utajio više od milijardu eura poreza?

<para>U njoj smo okupili kreativne ideje koje će malo 'popraviti' logotipe i učiniti ih realističnijima, a istovremeno otkriti neke slabosti velikih brandova.</para>
<para>U nastavku pogledajte fotogaleriju prepunu smiješnih fotki, od kojih su neke možda i preblizu istini da bi bile puka parodija.</para>

Kada bi nam velike kompanije govorile istinu, sve bi bilo drugačije Što bi se dogodilo kada bi logotipe velikih brandova zamijenili nečim bližem istini? Napokon možete saznati u galeriji koju vam prenosimo. 
U njoj smo okupili kreativne ideje koje će malo 'popraviti' logotipe i učiniti ih realističnijima, a istovremeno otkriti neke slabosti velikih brandova.
U nastavku pogledajte fotogaleriju prepunu smiješnih fotki, od kojih su neke možda i preblizu istini da bi bile puka parodija. FOTO: 

FOTO:

Kada bi nam velike kompanije govorile istinu, sve bi bilo drugačije

<para>Svi poslovi koji su se našli među deset najgorih američkih zanimanja, od njih 200, koliko ih je u ovom istraživanju ocjenjivao <emphasis>CareerCast.com</emphasis>, zahtijevaju snalaženje u stresnim situacijama, te podrazumijevaju pritisnutost rokovima i tjelesnu ugroženost, ponekad zbog <ulink url="http://magazin.net.hr/zdravlje/istrazivanja/znali-smo-da-je-gadno-ali-ne-i-da-je-ovoliko-gadno">narušavanja zdravlja koje dolazi samo po sebi ako radite stresan posao</ulink>.</para>
<heading2>10. Policajac</heading2>
<para>
Deseti najgori posao je onaj policijski. Policajci moraju rušiti vrata, iako ne znaju što ih čeka iza, što zasigurno podiže tlak, piše <emphasis>Career Cast</emphasis>. Također im prijeti i gubitak života na poslu, a dok brinu o javnoj sigurnosti, moraju se pridržavati i visokih profesionalnih standarda. Šanse za napredovanje su procijenjene na sedam posto, a prosječna plaća iznosi oko 55.010 dolara godišnje (26.267 kuna mjesečno). </para>
<heading2>9. Taksist</heading2>
<para>
Niska plaća, potencijalno nepoželjno radno vrijeme, odnosno noćne smjene i izloženost opasnosti glavni su razlozi zašto je taksiranje među najstresnijim zanimanja. To je jedno od zanimanja u kojem ima najviše žrtava pljačke. Taksisti zarađuju oko 22.440 dolara (10.600 kuna mjesečno), a šanse za napredovanje iznose 20 posto. </para>
<heading2>8. Novinar</heading2>
<para>
Redakcije diljem zemlje režu broj zaposlenih i traže od (preostalih) novinara da rade još više za manje novca, ali i da budu majstori u vladanju novim tehnologijama. To ih samo dodatno izlaže stresu na poslu, koji sam po sebi nosi veliku odgovornost rada pod rokovima i koji je već pod povećalom javnosti. Zarađuju oko 36 tisuća dolara godišnje (17 tisuća kuna mjesečno), a šanse za napredovanje su minus šest posto.</para>
<heading2>7. Fotoreporteri</heading2>
<para>
Prizori prirodnih katastrofa i ratova dolaze do nas zahvaljujući neustrašivim fotoreporterima. Ovo su opasne situacije, a bijeg ne dolazi u obzir budući da je fotografiranje najgoreg u opasnim trenucima njihov glavni zadatak. Odabrana manjina uspijeva na tome zaraditi puno novca, ali prosječne plaće su niske. Zarađuju 29.130 dolara godišnje (13.830 kuna mjesečno), a šanse za napredovanje iznose 13 posto.</para>
<heading2>6. Viši izvršni direktor u korporaciji</heading2>
<para>
Nepredvidivost tržišta izaziva korporacije i ljude koji ih vode u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji. Direktori u korporacijama su javna lica tih kompanija i odgovaraju investitorima, članovima uprava, zaposlenicima i javnosti. Zarađuju oko 101 tisuću dolara (48 tisuća kuna mjesečno), a šanse za napredovanje su 14 posto.</para>
<heading2>5. Menadžer u odnosima s javnošću</heading2>
<para>
Oni su majstori kontrole štete i prisiljeni su razmišljati i djelovati brzo dok su pod stresom. Zanimanje je izloženo očima javnosti i također je jedno od onih koje najviše privlači studente, što otežava pronalazak i zadržavanje dobrog i stabilnog posla. U prosjeku su plaćeni 57.550 dolara godišnje (oko 27 tisuća kuna mjesečno), a šanse za napredovanje su 21 posto.</para>
<heading2>4. Pilot u privatnoj zračnoj kompaniji</heading2>
<para>
Strah od letenja jedna je od najčešćih fobija, unatoč svim naporima da se letenje učini sigurnijim, jer tu postoji realna opasnost od smrti. A sva sigurnost je u rukama pilota, jer jedino iskusan i smiren letač je sposoban pružiti putnicima osjećaj da su zaštićeni. Pritom piloti <ulink url="http://magazin.net.hr/zdravlje/psiha/kako-uspjesno-balansirati-posao-i-privatni-zivot">jako puno vremena borave daleko od obitelji</ulink>. Zarada – 92 tisuće dolara godišnje (44 tisuće kuna mjesečno), a šanse za napredovanje su 11 posto. </para>
<heading2>3. Vatrogasac</heading2>
<para>
Tijekom 2011. godine stradao je 81 američki vatrogasac, a u 2012. njih 77, što znači da je ovo jedno od najopasnijih zanimanja. Vatrogasci često rade u smjenama od 48 sati, što pridonosi njihovog pogibelji i može teško opteretiti njihov obiteljski život te emocionalno stanje. Šanse za napredovanje su su devet posto, a godišnje zarađuju u prosjeku 45 tisuća dolara (oko 21.500 kuna mjesečno).</para>
<heading2>2. General</heading2>
<para>
General određuje taktičku strategiju u borbi koja direktno utječe na uspjeh vojne misije i sigurnost podređenih. S obzirom na kaos u svijetu i dugogodišnji vojni angažman SAD-a u Afganistanu, generali koji donose odluke su pod velikim stresom jer su u njihovim rukama životi vojnika. Njihovo napredovanje uvelike ovisi o njihovom trenutačnom rangu, a prosječna plaća im je oko 196 tisuća dolara godišnje (oko 93 tisuće kuna mjesečno).</para>
<heading2>1. Vojnik</heading2>
<para>
Opasnosti kojima je vojnik izložen u vrijeme sukoba podrazumijevaju se same po sebi, navodi <emphasis>Career Cast</emphasis>. Ali čak i u vrijeme mira, njihov je zadatak sudjelovanje u brojnim iscrpljujućim akcijama, kao što je pružanje pomoći za vrijeme prirodnih katastrofa. Oni također moraju razmišljati i o prebacivanju u civilno zaposlenje, što može biti iznimno teško, iako im u pronalasku novog posla pomažu organizacije diljem SAD-a. Mogućnost napredovanja ovisi o brojnim faktorima, pa ju je nemoguće generalizirati, a godišnja plaća kreće se oko 42 tisuće dolara (20-ak tisuća kuna mjesečno).</para>

Objavljena nova lista deset poslova ubojica Lista najstresnijih poslova ovisi o više faktora. 
Svi poslovi koji su se našli među deset najgorih američkih zanimanja, od njih 200, koliko ih je u ovom istraživanju ocjenjivao CareerCast.com, zahtijevaju snalaženje u stresnim situacijama, te podrazumijevaju pritisnutost rokovima i tjelesnu ugroženost, ponekad zbog narušavanja zdravlja koje dolazi samo po sebi ako radite stresan posao.
10. Policajac

Deseti najgori posao je onaj policijski. Policajci moraju rušiti vrata, iako ne znaju što ih čeka iza, što zasigurno podiže tlak, piše Career Cast. Također im prijeti i gubitak života na poslu, a dok brinu o javnoj sigurnosti, moraju se pridržavati i visokih profesionalnih standarda. Šanse za napredovanje su procijenjene na sedam posto, a prosječna plaća iznosi oko 55.010 dolara godišnje (26.267 kuna mjesečno). 
9. Taksist

Niska plaća, potencijalno nepoželjno radno vrijeme, odnosno noćne smjene i izloženost opasnosti glavni su razlozi zašto je taksiranje među najstresnijim zanimanja. To je jedno od zanimanja u kojem ima najviše žrtava pljačke. Taksisti zarađuju oko 22.440 dolara (10.600 kuna mjesečno), a šanse za napredovanje iznose 20 posto. 
8. Novinar

Redakcije diljem zemlje režu broj zaposlenih i traže od (preostalih) novinara da rade još više za manje novca, ali i da budu majstori u vladanju novim tehnologijama. To ih samo dodatno izlaže stresu na poslu, koji sam po sebi nosi veliku odgovornost rada pod rokovima i koji je već pod povećalom javnosti. Zarađuju oko 36 tisuća dolara godišnje (17 tisuća kuna mjesečno), a šanse za napredovanje su minus šest posto.
7. Fotoreporteri

Prizori prirodnih katastrofa i ratova dolaze do nas zahvaljujući neustrašivim fotoreporterima. Ovo su opasne situacije, a bijeg ne dolazi u obzir budući da je fotografiranje najgoreg u opasnim trenucima njihov glavni zadatak. Odabrana manjina uspijeva na tome zaraditi puno novca, ali prosječne plaće su niske. Zarađuju 29.130 dolara godišnje (13.830 kuna mjesečno), a šanse za napredovanje iznose 13 posto.
6. Viši izvršni direktor u korporaciji

Nepredvidivost tržišta izaziva korporacije i ljude koji ih vode u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji. Direktori u korporacijama su javna lica tih kompanija i odgovaraju investitorima, članovima uprava, zaposlenicima i javnosti. Zarađuju oko 101 tisuću dolara (48 tisuća kuna mjesečno), a šanse za napredovanje su 14 posto.
5. Menadžer u odnosima s javnošću

Oni su majstori kontrole štete i prisiljeni su razmišljati i djelovati brzo dok su pod stresom. Zanimanje je izloženo očima javnosti i također je jedno od onih koje najviše privlači studente, što otežava pronalazak i zadržavanje dobrog i stabilnog posla. U prosjeku su plaćeni 57.550 dolara godišnje (oko 27 tisuća kuna mjesečno), a šanse za napredovanje su 21 posto.
4. Pilot u privatnoj zračnoj kompaniji

Strah od letenja jedna je od najčešćih fobija, unatoč svim naporima da se letenje učini sigurnijim, jer tu postoji realna opasnost od smrti. A sva sigurnost je u rukama pilota, jer jedino iskusan i smiren letač je sposoban pružiti putnicima osjećaj da su zaštićeni. Pritom piloti jako puno vremena borave daleko od obitelji. Zarada – 92 tisuće dolara godišnje (44 tisuće kuna mjesečno), a šanse za napredovanje su 11 posto. 
3. Vatrogasac

Tijekom 2011. godine stradao je 81 američki vatrogasac, a u 2012. njih 77, što znači da je ovo jedno od najopasnijih zanimanja. Vatrogasci često rade u smjenama od 48 sati, što pridonosi njihovog pogibelji i može teško opteretiti njihov obiteljski život te emocionalno stanje. Šanse za napredovanje su su devet posto, a godišnje zarađuju u prosjeku 45 tisuća dolara (oko 21.500 kuna mjesečno).
2. General

General određuje taktičku strategiju u borbi koja direktno utječe na uspjeh vojne misije i sigurnost podređenih. S obzirom na kaos u svijetu i dugogodišnji vojni angažman SAD-a u Afganistanu, generali koji donose odluke su pod velikim stresom jer su u njihovim rukama životi vojnika. Njihovo napredovanje uvelike ovisi o njihovom trenutačnom rangu, a prosječna plaća im je oko 196 tisuća dolara godišnje (oko 93 tisuće kuna mjesečno).
1. Vojnik

Opasnosti kojima je vojnik izložen u vrijeme sukoba podrazumijevaju se same po sebi, navodi Career Cast. Ali čak i u vrijeme mira, njihov je zadatak sudjelovanje u brojnim iscrpljujućim akcijama, kao što je pružanje pomoći za vrijeme prirodnih katastrofa. Oni također moraju razmišljati i o prebacivanju u civilno zaposlenje, što može biti iznimno teško, iako im u pronalasku novog posla pomažu organizacije diljem SAD-a. Mogućnost napredovanja ovisi o brojnim faktorima, pa ju je nemoguće generalizirati, a godišnja plaća kreće se oko 42 tisuće dolara (20-ak tisuća kuna mjesečno). 

Objavljena nova lista deset poslova ubojica

<para>Navedenu rečenicu izgovora Maude Barlow, donedavno glavna savjetnica UN-a za pitanja vode, u dokumentarcu <emphasis>Bottled Life</emphasis> (<emphasis>Flaširani život</emphasis>) švicarskog dokumentarista Ursa Schnella i novinara Resa Gehringera, koji je prikazan na Split Film Festivalu.</para>
<para>Dokumentarac donosi priču o praksi flaširanja vode koju je Nestle, svjetski prehrambeni div iz Švicarske, provodio u maloj pakistanskoj zajednici Bhati Dilwan, proizvodeći brendirani flaširani proizvod poznat pod imenom <emphasis>Pure Life</emphasis> (<emphasis>Čisti život</emphasis>).</para>
<heading2>Ukopali crpilišta, lokalcima voda zamućena</heading2>
<para>
U filmu bivši seoski poglavar svjedoči da je Nestle svoje crpilište zakopao preduboko, tako da njegovim seljanima ostaje samo zamućena i pitka voda. Istodobno, tvrdi isti svjedok, Nestle je odbijao ispumpavanje svježe vode za lokalno stanovništvo. U filmu o tome govori i Maude Barlow, donedavno glavna savjetnica UN-a za pitanja vode, koja kaže se tvrtka tu "zapravo ponaša kriminalno".</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="http://www.youtube.com/embed/czfSwjx4yYA?rel=0"/>
<para>Autori filma su za <emphasis>
 <ulink url="http://slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/187859/Default.aspx">Slobodnu Dalmaciju</ulink>
 </emphasis> otkrili što su sve prošli dok su snimali dokumentarac, te su otkrili da im je lokalno osiguranje u Maineu prijetilo kad su htjeli snimati blizu postrojenja tvrtke Nestle. U Nigeriji i Pakistanu zbog općenito nesigurne situacije nisu imali šanse posjetiti tvornice tvrtke, a u Nigeriji, kraj postrojenja tvrtke u gradu Agbari, osiguranje ih je držalo na nišanu. </para>
<para>"Pokraj distribucijskog centra tvrtke u Lahoreu, u Pakistanu, zaustavio nas je automobil bez registracije iz kojega su izišli ljudi koji su se htjeli dočepati snimljenog materijala. To je bilo prilično čupavo", kazao je Schnell.</para>
<heading2>'Vjerovat ćemo im kad nam lokalci to potvrde'</heading2>
<para>
Koliko je njihov dokumentarac pomogao stanovnicima pakistanskog sela Bhati Dilwan, autori filma ne znaju sa sigurnošću. Naime, Nestle je objavio priopćenje u kojem se tvrdi da je tvrtka izgradila dva postrojenja za filtriranje vode u Pakistanu, koja opskrbljuju 10 tisuća ljudi u pokrajini Sheikhupura pitkom vodom, te da ove godine namjerava izgraditi još jedno takvo postrojenje.</para>
<para>"Vjerovat ćemo u to tek kad nam tamošnji stanovnici to potvrde. Nestle tvrdi da je izgradio dva postrojenja za vodu, ali mi ne znamo za to – naša istraživanja to ne potvrđuju", kazali su autori filma.</para>

Što se desi kad raskrinkate međunarodni koncern? 
Navedenu rečenicu izgovora Maude Barlow, donedavno glavna savjetnica UN-a za pitanja vode, u dokumentarcu Bottled Life (Flaširani život) švicarskog dokumentarista Ursa Schnella i novinara Resa Gehringera, koji je prikazan na Split Film Festivalu.
Dokumentarac donosi priču o praksi flaširanja vode koju je Nestle, svjetski prehrambeni div iz Švicarske, provodio u maloj pakistanskoj zajednici Bhati Dilwan, proizvodeći brendirani flaširani proizvod poznat pod imenom Pure Life (Čisti život).
Ukopali crpilišta, lokalcima voda zamućena

U filmu bivši seoski poglavar svjedoči da je Nestle svoje crpilište zakopao preduboko, tako da njegovim seljanima ostaje samo zamućena i pitka voda. Istodobno, tvrdi isti svjedok, Nestle je odbijao ispumpavanje svježe vode za lokalno stanovništvo. U filmu o tome govori i Maude Barlow, donedavno glavna savjetnica UN-a za pitanja vode, koja kaže se tvrtka tu "zapravo ponaša kriminalno".

Autori filma su za 
      Slobodnu Dalmaciju
    otkrili što su sve prošli dok su snimali dokumentarac, te su otkrili da im je lokalno osiguranje u Maineu prijetilo kad su htjeli snimati blizu postrojenja tvrtke Nestle. U Nigeriji i Pakistanu zbog općenito nesigurne situacije nisu imali šanse posjetiti tvornice tvrtke, a u Nigeriji, kraj postrojenja tvrtke u gradu Agbari, osiguranje ih je držalo na nišanu. 
"Pokraj distribucijskog centra tvrtke u Lahoreu, u Pakistanu, zaustavio nas je automobil bez registracije iz kojega su izišli ljudi koji su se htjeli dočepati snimljenog materijala. To je bilo prilično čupavo", kazao je Schnell.
'Vjerovat ćemo im kad nam lokalci to potvrde'

Koliko je njihov dokumentarac pomogao stanovnicima pakistanskog sela Bhati Dilwan, autori filma ne znaju sa sigurnošću. Naime, Nestle je objavio priopćenje u kojem se tvrdi da je tvrtka izgradila dva postrojenja za filtriranje vode u Pakistanu, koja opskrbljuju 10 tisuća ljudi u pokrajini Sheikhupura pitkom vodom, te da ove godine namjerava izgraditi još jedno takvo postrojenje.
"Vjerovat ćemo u to tek kad nam tamošnji stanovnici to potvrde. Nestle tvrdi da je izgradio dva postrojenja za vodu, ali mi ne znamo za to – naša istraživanja to ne potvrđuju", kazali su autori filma. 

Što se desi kad raskrinkate međunarodni koncern?

<para>Hennes &amp; Mauritz, kako nam je potvrdilo više izvora, na neobičan način stimulira radnike. Dužni su doći prije početka radnog vremena, ne samo da bi poslagali odjeću na police i pripremili trgovinu za početak radnog vremena, nego i da bi sudjelovali u raznim motivacijskim igrama i pjesmama.</para>
<para>Kako doznajemo, vrijeme provedeno na ovaj način plaćeno je i spada u osmosatni radni dan. </para>
<para>No, zanimalo nas je i je li to praksa kakva se provodi i u Švedskoj, gdje je sjedište te velike tekstilne tvrtke, te daje li to kakve rezultate, ukoliko se radi o uobičajenoj praksi H&amp;M-a. </para>
<para>"To nije nešto za što smo mi čuli da se radi i to nije uobičajena praksa u H&amp;M-u. Većina trgovina ima <emphasis>startup</emphasis> sastanke prije otvaranja prodajnog mjesta i na njima se govori o prodaji prethodnog dana i informira se trgovce o drugim aktivnostima, poput kampanja, rasprodaja ili lansiranja kolekcija", navodi u odgovoru na upit Maja Nizamov iz odjela za odnose s javnošću i komunikacije H&amp;M-a, stacioniranog u Beču i nadležnog za područje Hrvatske.</para>
<heading2>Snažna korporativna kultura</heading2>
<para>
Iz odgovora H&amp;M-a nije razvidno jesu li u <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/za-posao-u-h-m-u-prijavilo-se-4-500-ljudi">Hrvatskoj pripreme za rad</ulink> te vrste pomogle poboljšanju poslovnih rezultata, povećanoj prodaji odjeće ili većem zadovoljstvu radnika i/ili kupaca.</para>
<para>"Cilj H&amp;M-a je da bude dobar poslodavac u svim zemljama u kojima posluje. Predanost naših zaposlenika igra veliku ulogu u uspjehu H&amp;M-a. Imamo snažnu korporativnu kulturu utemeljenu na brojnim vrijednostima koje opisuju način na koji želimo raditi. Naše vrijednosti su, među ostalima, držanje stvari jednostavnim, poduzetnički duh i stalno poboljšavanje", nabraja Nizamov.</para>
<heading2>Pregršt slobode</heading2>
<para>
Zauzvrat, navodi ona, "kolegama u H&amp;M-u dano je pregršt slobode da bi sami donosili svoje odluke i da bi preuzimali odgovornost".</para>
<para>Ističe da na globalnoj razini H&amp;M svojim politikama nastoji pridonijeti raznolikosti, jednakim šansama za sve, te da se bori se protiv diskriminacije. </para>
<heading2>'Treba motivirati plaćom i uvjetima rada'</heading2>
<para>
Upitali smo predsjednicu Sindikata trgovine Dragicu Mišeljić za mišljenje o ovakvoj vrsti motiviranja radnika, odnosno je li čula da se takvo što provodi. Navodi da nije čula za ovu vrstu motiviranja, pa njenu pojavu tumači s aspekta djelatnosti. </para>
<para>"To je sigurno nova metoda motiviranja radnika u hrvatskoj trgovini. Smatram da bi poslodavci trebali prije svega prići radnicima s najuobičajenijom i najefektnijom metodom – poboljšanim<ulink url="http://danas.net.hr/intervju-tjedna/intervju-tjedna-dragica-miseljic"> uvjetima rada i većom plaćom</ulink>. Onda bi svi pjevali. No, s obzirom na manjak broja zaposlenih u trgovini i ogroman broj zadataka koji su povjereni trgovcima, mislim da prostora i vremena za pjesmu nema. Oni bi prije trebali ridati od plača", komentira Mišeljić.</para>
<para>Što se konkretno H&amp;M-a tiče, Mišeljić nam kaže da ne može reći koliko su dobri poslodavci, jer u njihovim poslovnicama nemaju članove sindikata, time i informacije iz prve ruke.</para>

Prije smjene trgovci H&M-a se igraju i pjevaju pjesme 
Hennes &amp; Mauritz, kako nam je potvrdilo više izvora, na neobičan način stimulira radnike. Dužni su doći prije početka radnog vremena, ne samo da bi poslagali odjeću na police i pripremili trgovinu za početak radnog vremena, nego i da bi sudjelovali u raznim motivacijskim igrama i pjesmama.
Kako doznajemo, vrijeme provedeno na ovaj način plaćeno je i spada u osmosatni radni dan. 
No, zanimalo nas je i je li to praksa kakva se provodi i u Švedskoj, gdje je sjedište te velike tekstilne tvrtke, te daje li to kakve rezultate, ukoliko se radi o uobičajenoj praksi H&amp;M-a. 
"To nije nešto za što smo mi čuli da se radi i to nije uobičajena praksa u H&amp;M-u. Većina trgovina ima startup sastanke prije otvaranja prodajnog mjesta i na njima se govori o prodaji prethodnog dana i informira se trgovce o drugim aktivnostima, poput kampanja, rasprodaja ili lansiranja kolekcija", navodi u odgovoru na upit Maja Nizamov iz odjela za odnose s javnošću i komunikacije H&amp;M-a, stacioniranog u Beču i nadležnog za područje Hrvatske.
Snažna korporativna kultura

Iz odgovora H&amp;M-a nije razvidno jesu li u Hrvatskoj pripreme za rad te vrste pomogle poboljšanju poslovnih rezultata, povećanoj prodaji odjeće ili većem zadovoljstvu radnika i/ili kupaca.
"Cilj H&amp;M-a je da bude dobar poslodavac u svim zemljama u kojima posluje. Predanost naših zaposlenika igra veliku ulogu u uspjehu H&amp;M-a. Imamo snažnu korporativnu kulturu utemeljenu na brojnim vrijednostima koje opisuju način na koji želimo raditi. Naše vrijednosti su, među ostalima, držanje stvari jednostavnim, poduzetnički duh i stalno poboljšavanje", nabraja Nizamov.
Pregršt slobode

Zauzvrat, navodi ona, "kolegama u H&amp;M-u dano je pregršt slobode da bi sami donosili svoje odluke i da bi preuzimali odgovornost".
Ističe da na globalnoj razini H&amp;M svojim politikama nastoji pridonijeti raznolikosti, jednakim šansama za sve, te da se bori se protiv diskriminacije. 
'Treba motivirati plaćom i uvjetima rada'

Upitali smo predsjednicu Sindikata trgovine Dragicu Mišeljić za mišljenje o ovakvoj vrsti motiviranja radnika, odnosno je li čula da se takvo što provodi. Navodi da nije čula za ovu vrstu motiviranja, pa njenu pojavu tumači s aspekta djelatnosti. 
"To je sigurno nova metoda motiviranja radnika u hrvatskoj trgovini. Smatram da bi poslodavci trebali prije svega prići radnicima s najuobičajenijom i najefektnijom metodom – poboljšanim uvjetima rada i većom plaćom. Onda bi svi pjevali. No, s obzirom na manjak broja zaposlenih u trgovini i ogroman broj zadataka koji su povjereni trgovcima, mislim da prostora i vremena za pjesmu nema. Oni bi prije trebali ridati od plača", komentira Mišeljić.
Što se konkretno H&amp;M-a tiče, Mišeljić nam kaže da ne može reći koliko su dobri poslodavci, jer u njihovim poslovnicama nemaju članove sindikata, time i informacije iz prve ruke. 

Prije smjene trgovci H&M-a se igraju i pjevaju pjesme

<para>Otok je veličine 140 kvadratnih milja i smješten je sredini Havaja te je 98 posto u privatnom vlasništvu. Havajski guverner Neil Abercrombie samo je potvrdio da je vlasnik prenio imovinu na suosnivača Oraclea i njegova izvršnog direktora. Guverner je objavio ovu izjavu:</para>
<para>"Prema mojem shvaćanju, gospodin Ellison je imao dugogodišnju interes za Lanai. Njegova strast za prirodu, posebice za ocean je poznata posebno u području America’s Cup jedrenja. On je također poduzetnik čiji je svjedočanstvo o uključenosti zajednice u medicinska istraživanja i obrazovanje jednako značajno. Veselimo se pozdraviti gospodina Ellisona u bliskoj budućnosti. "</para>
<para>Portal <emphasis>Maui News</emphasis>, koji je neko vrijeme pratio prodaju, izvijestio je da se tražena cijena za otok kretala između 500 do 600 milijuna dolara za cijeli otok ... što, prema pisanju tehnološkog portala <emphasis>The Verge</emphasis> "iskreno zvuči kao krađa".</para>
<para>Otok Lanai je poznat zbog Dole Foods, američke poljoprivredne multinacionalne korporacije koja ga je kupila 1922. godine i pretvorila ga u najveću svjetsku plantažu ananasa. Dole Foods je podružnica tvrtke Castle &amp; Cooke, čiji je sadašnji vlasnik i predsjednik multimilijuner David Murdock jedan od onih koji prodaje otok. </para>
<para>Na otoku živi oko 2.000 stanovnika. Larry Ellison je šesti na Forbesovoj listi najbogatijih ljudi svijeta čija se imovina procjenjuje na 36 milijardi dolara.</para>

Larry Ellison kupio havajski otok za 500-600 milijuna $ Izvršni direktor tvrtke Oracle Larry Ellison upravo je kupio havajski otok Lanai.  
Otok je veličine 140 kvadratnih milja i smješten je sredini Havaja te je 98 posto u privatnom vlasništvu. Havajski guverner Neil Abercrombie samo je potvrdio da je vlasnik prenio imovinu na suosnivača Oraclea i njegova izvršnog direktora. Guverner je objavio ovu izjavu:
"Prema mojem shvaćanju, gospodin Ellison je imao dugogodišnju interes za Lanai. Njegova strast za prirodu, posebice za ocean je poznata posebno u području America’s Cup jedrenja. On je također poduzetnik čiji je svjedočanstvo o uključenosti zajednice u medicinska istraživanja i obrazovanje jednako značajno. Veselimo se pozdraviti gospodina Ellisona u bliskoj budućnosti. "
Portal Maui News, koji je neko vrijeme pratio prodaju, izvijestio je da se tražena cijena za otok kretala između 500 do 600 milijuna dolara za cijeli otok ... što, prema pisanju tehnološkog portala The Verge "iskreno zvuči kao krađa".
Otok Lanai je poznat zbog Dole Foods, američke poljoprivredne multinacionalne korporacije koja ga je kupila 1922. godine i pretvorila ga u najveću svjetsku plantažu ananasa. Dole Foods je podružnica tvrtke Castle &amp; Cooke, čiji je sadašnji vlasnik i predsjednik multimilijuner David Murdock jedan od onih koji prodaje otok. 
Na otoku živi oko 2.000 stanovnika. Larry Ellison je šesti na Forbesovoj listi najbogatijih ljudi svijeta čija se imovina procjenjuje na 36 milijardi dolara. 

Larry Ellison kupio havajski otok za 500-600 milijuna $

<para> 
U vrijeme kada SOPA i PIPA ili nedavna ACTA prijete slobodi interneta, pravu na izražavanje i nastoje proširiti moć korporacija, jedna od najpoznatijih torrent stranica na svijetu priprema se da dio svoje hardverske opreme smjesti u - orbitu. </para>
<para>Nije nikakva tajna da Hollywood pokušava ugasiti Pirate Bay. Kako bi to ostvarili uskoro će morati pucati po opremi Pirate Baya koja će lebdjeti u zraku. Naime, umjesto tradicionalnih, starinskih podatkovnih centara, Pirate Bay će računala za preusmjeravanje podataka uskoro smjestiti u GPS-om kontrolirane nosače koji će se kretati u orbiti na visini od nekoliko desetaka kilometara od tla. </para>
<heading2>Gdje je Pirate Bay?</heading2>
<para>
S razvijem GPS-om kontroliranih nosača i jeftinom radio opremom velikog dosega te s minijaturnim novim računalima kao što je <ulink url="http://www.raspberrypi.org/">Raspberry Pi</ulink>, Pirate Bay namjerava eksperimentirati sa slanjem računala nekoliko desetaka kilometara u zrak. Štoviše, taj sustav u orbiti će se moći ugasiti jedino ako se ugasi cjelokupan zračni promet.</para>
<para>"Svatko zna što je Pirate Bay, ali sada će početi misliti o tome gdje je Pirate Bay?", rekli su članovi Pirate Baya za web stranicu <emphasis>TorrentFreak.com</emphasis>.</para>
<para>Ovaj pomalo bizarni plan samo je dio nastojanja Pirate Baya da spriječi cenzore koji nastoje uništiti tu švedsku stranicu koja već godinama prkosi vlastima. Prošli mjesec uveli su tzv. "magnete" odnosno magnet linkove umjesto torrent datoteka kako bi korisnici i dalje bez opasnosti da budu uhićeni mogli besplatno i uglavnom ilegalno skidati knjige, glazbu ili filmove preko interneta. </para>
<para>Vlade mnogih država pokušavaju ukloniti stranice za dijeljenje datoteka ('file-sharing') u sklopu svoje borbe protiv piratstva glazbe, filmova i knjiga. Ipak i drugi poput Pirate Baya, na svoj način pokušavaju osujetiti te pokušaje. U jeku rasprave oko ACTA-e na internetu se pojavio novi program za dijeljenje datoteka nazvan Tribler koji vlade ili organizacije koje se bore protiv piratstva, neće moći onemogućiti. Tako barem tvrde njegovi tvorci. Tribler je varijanta popularnog BitTorrent softvera za razmjenu datoteka, ali je posebno dizajniran kako bi ostao online u svim uvjetima - uključujući napade koje bi mogli poduzeti vlasti ili organizacije koje se bore protiv piratstva.</para>
<heading2>Najotporniji sustav u galaksiji</heading2>
<para>
"Tek smo započeli te još nismo otkrili kako ćemo sve napraviti. Međutim, ne možemo se više ograničavati na <emphasis>hosting</emphasis> samo na kopnu. Ove niskoorbitne serverske stanice (LOSS) samo su prvi pokušaj. Zahvaljujući modernim radio-odašiljačima brzina prijenosa podataka može dosezati više od 100 Mbps po čvoru na visini od 50 kilometara. Za proxy sustav koji gradimo, to je i više nego dovoljno", navodi se na <ulink url="http://thepiratebay.se/blog/210"> blogu Pirate Baya</ulink>.</para>
<para>Pirati su također najavili da će "kad dođe vrijeme" početi <emphasis>hostati</emphasis> u svim dijelovima galaksije kako bi ostvarili svoj slogan da budu "najotporniji sustav u galaksiji". Prema pisanju TorrentFreaka, svi dijelovi koji se budu koristili za izgradnju takvog sustava bit će moguće downloadati s njihovih web stranica.</para>
<para>
 Prethodni članci
arti-201201270211006
arti-201202240488006
arti-201201240213006
arti-201202220558006
arti-201202030570006
arti-201202210600006</para>

Pirate Bay lansira svoju opremu u nebo U posljednjih nekoliko mjeseci stranica Pirate Bay je uvela nekoliko promjena kako bi bila što otpornija na sve jače pokušaje cenzure širom svijeta.  
  
U vrijeme kada SOPA i PIPA ili nedavna ACTA prijete slobodi interneta, pravu na izražavanje i nastoje proširiti moć korporacija, jedna od najpoznatijih torrent stranica na svijetu priprema se da dio svoje hardverske opreme smjesti u - orbitu. 
Nije nikakva tajna da Hollywood pokušava ugasiti Pirate Bay. Kako bi to ostvarili uskoro će morati pucati po opremi Pirate Baya koja će lebdjeti u zraku. Naime, umjesto tradicionalnih, starinskih podatkovnih centara, Pirate Bay će računala za preusmjeravanje podataka uskoro smjestiti u GPS-om kontrolirane nosače koji će se kretati u orbiti na visini od nekoliko desetaka kilometara od tla. 
Gdje je Pirate Bay?

S razvijem GPS-om kontroliranih nosača i jeftinom radio opremom velikog dosega te s minijaturnim novim računalima kao što je Raspberry Pi, Pirate Bay namjerava eksperimentirati sa slanjem računala nekoliko desetaka kilometara u zrak. Štoviše, taj sustav u orbiti će se moći ugasiti jedino ako se ugasi cjelokupan zračni promet.
"Svatko zna što je Pirate Bay, ali sada će početi misliti o tome gdje je Pirate Bay?", rekli su članovi Pirate Baya za web stranicu TorrentFreak.com.
Ovaj pomalo bizarni plan samo je dio nastojanja Pirate Baya da spriječi cenzore koji nastoje uništiti tu švedsku stranicu koja već godinama prkosi vlastima. Prošli mjesec uveli su tzv.  "magnete" odnosno magnet linkove umjesto torrent datoteka kako bi korisnici i dalje bez opasnosti da budu uhićeni mogli besplatno i uglavnom ilegalno skidati knjige, glazbu ili filmove preko interneta. 
Vlade mnogih država pokušavaju ukloniti stranice za dijeljenje datoteka ('file-sharing') u sklopu svoje borbe protiv piratstva glazbe, filmova i knjiga. Ipak i drugi poput Pirate Baya, na svoj način pokušavaju osujetiti te pokušaje. U jeku rasprave oko ACTA-e na internetu se pojavio novi program za dijeljenje datoteka nazvan Tribler koji vlade ili organizacije koje se bore protiv piratstva, neće moći onemogućiti. Tako barem tvrde njegovi tvorci. Tribler je varijanta popularnog BitTorrent softvera za razmjenu datoteka, ali je posebno dizajniran kako bi ostao online u svim uvjetima - uključujući napade koje bi mogli poduzeti vlasti ili organizacije koje se bore protiv piratstva.
Najotporniji sustav u galaksiji

"Tek smo započeli te još nismo otkrili kako ćemo sve napraviti. Međutim, ne možemo se više ograničavati na hosting samo na kopnu. Ove niskoorbitne serverske stanice (LOSS) samo su prvi pokušaj. Zahvaljujući modernim radio-odašiljačima brzina prijenosa podataka može dosezati više od 100 Mbps po čvoru na visini od 50 kilometara. Za proxy sustav koji gradimo, to je i više nego dovoljno", navodi se na  blogu Pirate Baya.
Pirati su također najavili da će "kad dođe vrijeme" početi hostati u svim dijelovima galaksije kako bi ostvarili svoj slogan da budu "najotporniji sustav u galaksiji". Prema pisanju TorrentFreaka, svi dijelovi koji se budu koristili za izgradnju takvog sustava bit će moguće downloadati s njihovih web stranica.

   Prethodni članci
arti-201201270211006
arti-201202240488006
arti-201201240213006
arti-201202220558006
arti-201202030570006
arti-201202210600006 

Pirate Bay lansira svoju opremu u nebo

<para>Kad čujem riječ "izvrsnost", ne znam bih li se smijao ili plakao. Sjetim se bivših kolega, svih onih mladih i nadobudnih ljudi koji su prije izbijanja recesije "težili izvrsnosti", "radili na sebi", brijali okolo s laptopima firme i knjigama o uspjehu u dvanaest koraka, a danas mi na pivama kukaju kako su bili glupi, kako su odmah trebali znati da tu nešto ne štima, pa na trenutke izgledaju kao da su skontali da se ljubav njihovog života jebe s najboljim im frendom. </para>
<para>Izvrsnost, taj sveti gral svakog korporativnog zamorca, tu najčešću riječ svakog <emphasis>teambuildinga</emphasis>, neformalnog socializinga nakon <emphasis>casual fridaya</emphasis>, a bogme i <emphasis>afterwork partyja</emphasis>, ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović, na predstavljanju aktivnosti koje će provoditi njegov resor, spominjao je u svakoj drugoj rečenici, pa mi se na trenutak učinilo da sam na grupnom motivacijskom <emphasis>meetingu </emphasis>s bivšim poslodavcem. </para>
<para>Točno takav mi se učinio Jovanović – proaktivan, sportskog duha, spreman na izazov, a samopouzdan na rubu bahatosti. Svaki poslodavac bi ga poželio za <emphasis>human resources</emphasis> konzultanta. </para>
<para>"Izvrsnost u Hrvatskoj nikad nije bila dovoljno cijenjena. (...) Izvrsnih je jako malo, a mediokriteta jako puno. (...) Izvrsni i najkvalitetniji, oni najvredniji neće se trebati bojati i bit će zahvalni na promjenama koje pripremamo. (...) Naš moto je kultura uspjeha, rada, znanja i zdravog života koja će Hrvatskoj donijeti ekonomiju utemeljenu na znanju." </para>
<heading2>INTJ (<emphasis>introverted</emphasis>, <emphasis>intuitiv</emphasis>, <emphasis>thinking</emphasis>, <emphasis>judging</emphasis>)</heading2>
<para>
Ovakve govore sam kod bivšeg poslodavca slušao na tjednoj bazi, skoro svakog petka na tim jebenim motivacijskim sastancima. Uslijedili bi psihološki testovi i testovi osobnosti kakve, tvrdio je naš poslodavac, taj veliki motivator, koriste najpoznatije američke korporacije. Testovi su služili za određivanje tipa osobnosti kod zaposlenih. Moja osobnost se tako svela na četiri slova INTJ (<emphasis>introverted</emphasis>, <emphasis>intuitiv</emphasis>, <emphasis>thinking</emphasis>, <emphasis>judging</emphasis>) i kao takav sam dobio mjesto na grafu – dolje, lijevo – i, naravno, zadatak da poradim na svojoj osobnosti, da poradim na toj izraženoj introvertnosti kako bi se moja točka na grafu što više približila njegovom centru. U centru grafa se nalaze oni izbalansirani – nit previše introvertirani, nit previše ekstrovertirani, nit previše intuitivni, nit previše racionalni... oni koji nit smrde nit mirišu, oni izvrsni.</para>
<para>Sa svakim tipom vjeronauka sam imao problema, pa tako i s ovim i nakon par mjeseci sam dao otkaz. <emphasis>Intuitiv</emphasis>, <emphasis>thinking </emphasis>i <emphasis>judging </emphasis>strane moje osobnosti su mi govorile da je sve to šuplja priča na granici ludila. </para>
<heading2>Višak, a oni se trudili biti izvrsni</heading2>
<para>
Mnogi tadašnji kolege ostali su u toj priči. Velika većina se, naravno, samo smijala na ove sate korporativnog vjeronauka, pa uskoro sama otišla, a bilo je i onih koji su je shvatili ozbiljno i ostali u njoj do kraja – na <emphasis>teambuildinzima</emphasis> gradili sportski duh, čitali knjige raznih kapitalističkih proroka i priručnike o pozitivnom mišljenju, radili na svojoj introvertnosti i ekstrovertnosti, krčili svoj put prema centru grafa i skorašnjem unapređenju, trudili se biti izvrsni. </para>
<para>Poslodavac je neposredno prije izbijanja recesije prodao firmu stranom vlasniku, a s izbijanjem recesije pokazalo se, naravno, da je sve skupa bio veliki balon – da je čovjek, taj naš veliki motivator, svećenik izvrsnosti, naprosto pumpao broj zaposlenih i broj firmi-kćeri da bi sve skupa skuplje prodao. Oko sto zaposlenih koje je godinama jebavao u mozak s pričom o izvrsnosti, bili su naprosto višak koji, realno, nije imao što raditi. Uslijedili su motivacijski sastanci na kojima su, jedan po jedan, upućivani u nove karijerne izazove, a od firme su dobili preporuke na kojima je pisalo da su, eto, izvrsni. </para>
<heading2>Užasno smiješni ministar</heading2>
<para>
Sad ih, kao što rekoh na početku, srećem po gradu gdje mi, u maniri prevarenih tipova, kukaju da ne mogu vjerovati da su popušili taj korporativni vjeronauk. </para>
<para>Čovjek se, nakon ovakvog iskustva, naprosto mora zapitati u kojem vremenu živi naš ministar, onom prije sloma njujorške burze ili onom nakon nje? Svakom tko se iti jednom našao na <emphasis>teambuildingu</emphasis>, motivacijskom <emphasis>meetingu</emphasis>, tko je nogom kročio u taj korporativni svijet na hrvatski način, nakon sloma je postalo jasno kao dan da iza te neoliberalne mantre o "izvrsnosti i kulturi uspjeha" ne stoji apsolutno ništa, osim osobnog interesa poslodavca. Utoliko naš ministar ispada užasno smiješan. Podsjeća malo na japanske vojnike koji su se do '50-ih skrivali po pacifičkim džunglama jer ih nitko nije obavijestio da je rat odavno završio.</para>

Ministar je ispao baš užasno smiješan Čovjek se naprosto mora zapitati u kojem vremenu živi naš ministar Jovanović, onom prije sloma njujorške burze ili onom nakon nje? 
Kad čujem riječ "izvrsnost", ne znam bih li se smijao ili plakao. Sjetim se bivših kolega, svih onih mladih i nadobudnih ljudi koji su prije izbijanja recesije "težili izvrsnosti", "radili na sebi", brijali okolo s laptopima firme i knjigama o uspjehu u dvanaest koraka, a danas mi na pivama kukaju kako su bili glupi, kako su odmah trebali znati da tu nešto ne štima, pa na trenutke izgledaju kao da su skontali da se ljubav njihovog života jebe s najboljim im frendom. 
Izvrsnost, taj sveti gral svakog korporativnog zamorca, tu najčešću riječ svakog teambuildinga, neformalnog socializinga nakon casual fridaya, a bogme i afterwork partyja, ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović, na predstavljanju aktivnosti koje će provoditi njegov resor, spominjao je u svakoj drugoj rečenici, pa mi se na trenutak učinilo da sam na grupnom motivacijskom meetingu s bivšim poslodavcem. 
Točno takav mi se učinio Jovanović – proaktivan, sportskog duha, spreman na izazov, a samopouzdan na rubu bahatosti. Svaki poslodavac bi ga poželio za human resources konzultanta. 
"Izvrsnost u Hrvatskoj nikad nije bila dovoljno cijenjena. (...) Izvrsnih je jako malo, a mediokriteta jako puno. (...) Izvrsni i najkvalitetniji, oni najvredniji neće se trebati bojati i bit će zahvalni na promjenama koje pripremamo. (...) Naš moto je kultura uspjeha, rada, znanja i zdravog života koja će Hrvatskoj donijeti ekonomiju utemeljenu na znanju."  
INTJ (introverted, intuitiv, thinking, judging)

Ovakve govore sam kod bivšeg poslodavca slušao na tjednoj bazi, skoro svakog petka na tim jebenim motivacijskim sastancima. Uslijedili bi psihološki testovi i testovi osobnosti kakve, tvrdio je naš poslodavac, taj veliki motivator, koriste najpoznatije američke korporacije. Testovi su služili za određivanje tipa osobnosti kod zaposlenih. Moja osobnost se tako svela na četiri slova INTJ (introverted, intuitiv, thinking, judging) i kao takav sam dobio mjesto na grafu – dolje, lijevo – i, naravno, zadatak da poradim na svojoj osobnosti, da poradim na toj izraženoj introvertnosti kako bi se moja točka na grafu što više približila njegovom centru. U centru grafa se nalaze oni izbalansirani – nit previše introvertirani, nit previše ekstrovertirani, nit previše intuitivni, nit previše racionalni... oni koji nit smrde nit mirišu, oni izvrsni.
Sa svakim tipom vjeronauka sam imao problema, pa tako i s ovim i nakon par mjeseci sam dao otkaz. Intuitiv, thinking i judging strane moje osobnosti su mi govorile da je sve to šuplja priča na granici ludila. 
Višak, a oni se trudili biti izvrsni

Mnogi tadašnji kolege ostali su u toj priči. Velika većina se, naravno, samo smijala na ove sate korporativnog vjeronauka, pa uskoro sama otišla, a bilo je i onih koji su je shvatili ozbiljno i ostali u njoj do kraja – na teambuildinzima gradili sportski duh, čitali knjige raznih kapitalističkih proroka i priručnike o pozitivnom mišljenju, radili na svojoj introvertnosti i ekstrovertnosti, krčili svoj put prema centru grafa i skorašnjem unapređenju, trudili se biti izvrsni. 
Poslodavac je neposredno prije izbijanja recesije prodao firmu stranom vlasniku, a s izbijanjem recesije pokazalo se, naravno, da je sve skupa bio veliki balon – da je čovjek, taj naš veliki motivator, svećenik izvrsnosti, naprosto pumpao broj zaposlenih i broj firmi-kćeri da bi sve skupa skuplje prodao. Oko sto zaposlenih koje je godinama jebavao u mozak s pričom o izvrsnosti, bili su naprosto višak koji, realno, nije imao što raditi. Uslijedili su motivacijski sastanci na kojima su, jedan po jedan, upućivani u nove karijerne izazove, a od firme su dobili preporuke na kojima je pisalo da su, eto, izvrsni. 
Užasno smiješni ministar

Sad ih, kao što rekoh na početku, srećem po gradu gdje mi, u maniri prevarenih tipova, kukaju da ne mogu vjerovati da su popušili taj korporativni vjeronauk. 
Čovjek se, nakon ovakvog iskustva, naprosto mora zapitati u kojem vremenu živi naš ministar, onom prije sloma njujorške burze ili onom nakon nje? Svakom tko se iti jednom našao na teambuildingu, motivacijskom meetingu, tko je nogom kročio u taj korporativni svijet na hrvatski način, nakon sloma je postalo jasno kao dan da iza te neoliberalne mantre o "izvrsnosti i kulturi uspjeha" ne stoji apsolutno ništa, osim osobnog interesa poslodavca. Utoliko naš ministar ispada užasno smiješan. Podsjeća malo na japanske vojnike koji su se do '50-ih skrivali po pacifičkim džunglama jer ih nitko nije obavijestio da je rat odavno završio. 

Ministar je ispao baš užasno smiješan

<para>Nakon niza akcija i velikih kampanja za donošenje zakona kojim bi se ograničila razmjena raznih sadržaja putem interneta, u sklopu kojih je i zatvorena internetska stranica Megaupload, Anonymousi poručuju da je došlo vrijeme za zauzimanje stava protiv tih kompanija koje podržavaju takve akcije i zakona poput SOPA-e, PIPA-e i ACTA-e.</para>
<para>Tako je ta skupina pokrenula globalnu operaciju 'Crni ožujak', u sklopu koje pozivaju sve građane da im se priključe i na jedan mjesec bojkotiraju sve tvrtke koje zarađuju od Copyrighta. 'Letak' s pozivom na akciju širi se putem e-maila i društvenih mreža.</para>
<para>Naime, ožujak označava kraj prvog kvartala u poslovnim izvještajima velikih tvrtki u cijelom svijetu, a Anonymousi poručuju kako je to jedini način da ih se udari po onome gdje ih zaista boli – po njihovom profitu.</para>
<para>''Nemojte kupiti niti jedan CD. Ne preuzimajte niti jednu pjesmu, legalno ili ilegalno. Nemojte gledati niti jedan film u kinima ili preuzeti njegovu kopiju. Nemojte kupovati DVD u dućanima. Nemojte kupovati igrice. Nemojte kupiti niti jednu knjigu ili časopis'', stoji u poruci hakera.</para>
<para>''Pričekajte 4. tjedna, pa ih kupite u travnju, pogledajte film kasnije itd. Čekanje od samo 4 tjedna ostavit će ogromnu rupu u profitu medija i filmskih tvrtki za 1. kvartal, ekonomski udarac osjetit će vlade širom svijeta'', dodaje se.</para>

Anonymousi vas pozivaju na operaciju 'Crni ožujak'! 
Nakon niza akcija i velikih kampanja za donošenje zakona kojim bi se ograničila razmjena raznih sadržaja putem interneta, u sklopu kojih je i zatvorena internetska stranica Megaupload, Anonymousi poručuju da je došlo vrijeme za zauzimanje stava protiv tih kompanija koje podržavaju takve akcije i zakona poput SOPA-e, PIPA-e i ACTA-e.
Tako je ta skupina pokrenula globalnu operaciju 'Crni ožujak', u sklopu koje pozivaju sve građane da im se priključe i na jedan mjesec bojkotiraju sve tvrtke koje zarađuju od Copyrighta. 'Letak' s pozivom na akciju širi se putem e-maila i društvenih mreža.
Naime, ožujak označava kraj prvog kvartala u poslovnim izvještajima velikih tvrtki u cijelom svijetu, a Anonymousi poručuju kako je to jedini način da ih se udari po onome gdje ih zaista boli – po njihovom profitu.
''Nemojte kupiti niti jedan CD. Ne preuzimajte niti jednu pjesmu, legalno ili ilegalno. Nemojte gledati niti jedan film u kinima ili preuzeti njegovu kopiju. Nemojte kupovati DVD u dućanima. Nemojte kupovati igrice. Nemojte kupiti niti jednu knjigu ili časopis'', stoji u poruci hakera.
''Pričekajte 4. tjedna, pa ih kupite u travnju, pogledajte film kasnije itd. Čekanje od samo 4 tjedna ostavit će ogromnu rupu u profitu medija i filmskih tvrtki za 1. kvartal, ekonomski udarac osjetit će vlade širom svijeta'', dodaje se. 

Anonymousi vas pozivaju na operaciju 'Crni ožujak'!

<para>I imajte na umu da osoba koja s vama razgovara vjerojatno nema pojma o vašem poslu</para>
<heading2>1.	'Ako dobijem posao, moram li dolaziti svaki dan?'</heading2>
<para>
'Znate, teško mi se dignuti ujutro, a nemam niti motivacije za dolazak na posao. Stoga bi mi pomoglo kada bih, recimo, ponedjeljkom (a može i petkom, da spojim vikend) radio od kuće. Ne bih zbog posla želio mijenjati navike, a vikend mi je najvažniji dio tjedna. Posao mi i treba kako bih imao novaca za izlaske. Starci mi više ne daju dovoljno. ' 
</para>
<heading2>2.	'Mogu li dobiti malo kave? Mislilm da sam pijan još od sinoć.'</heading2>
<para>
'Oprostite, prolio sam, malo mi se i ruke tresu. Nekada mi to nije bio problem, ali znate što kažu kada čovjek pređe tridesetu... Malo sam i nervozan, ovo mi je prvi razgovor za posao u životu. Ne, nisam nikada prije radio za plaću, ali sam siguran da ću biti jako dobar. Vi ovdje često tulumarite?'
</para>
<heading2>3.	'Koji put se pitam je li ovaj svijet stvaran.'</heading2>
<para>
'Teško stupam u odnose s ljudima koji su drugačiji od mene. Puno stvari mi smeta oko mene. Ne slažem se s većinom toga što se događa danas u svijetu. Zbog toga sam i ostao bez prethodnog posla. Šef je rekao da nikome to neće spominjati, ali je želim biti iskren i reći vam to. Volim ljude gledati u oči, mislim da tako ne mogu ništa sakriti od mene.'</para>
<para>
 http://www.facebook.com/plugins/likebox.php?href=http%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpages%2F10-NAJ-by-Ivan-Palijan%2F207343455970973&amp;width=596&amp;colorscheme=light&amp;show_faces=true&amp;border_color&amp;stream=true&amp;header=true&amp;height=427 
</para>
<heading2>4.	'Je li vam uključen firewall za <emphasis>World of Warcraft</emphasis>?'</heading2>
<para>
'Imam tri lika s kojima strenutno igram i ne bih želio da mi stagniraju pa bih pauze iskoristio da malo uđem unutra. Samo da budem u toku, ne bi mi to oduzelo puno vremena, a pomoglo bi mojoj produktivnosti, jer bih bio zadovoljniji na poslu. Da, svoje slobodno vrijeme koristim uglavnom za igranje videoigara. Zašto pitate?'
</para>
<heading2>5.	'Recite, kakav je osjećaj biti robom multinacionalne korporacije?'</heading2>
<para>
'Vi možete biti slobodni, ako to želite, znate? Ne morate raditi ovaj posao, možete pokrenuti vlastiti. Vi vrijedite više od plaće koju dobivate. Nemojte raditi za njih, oni se koriste dječjim radom u Laosu, a sirovine uvoze iz Konga. Kako to znam? Piše na internetu, tamo možete sve pročitati. Ja sam vam samo došao prenijeti poruku.'
</para>
<heading2>6.	'Donje rublje nosim samo kada je zaista hladno.'</heading2>
<para>
'Ne volim kada me išta sputava. Živim slobodnoj zajednici sa još petero osoba i sedam domaćih životinja od kojih je jedna koza. Životinja, ne osoba. Ljudsko društvo mora evoluirati iznad dosadašnjih običaja i načina ponašanja. Isto tako, imam i smeđi pojas u karateu koji sam zaradio pohađajući dopisni tečaj preko interneta.'
</para>
<heading2>7.	'Vi znate da je ruska mafija pravi vlasnik ove tvrtke?'</heading2>
<para>
'Mislim, to nije valjda tajna? To već svi znaju. Piše na internetu. Ja nemam problema s tim, jedan od mojih prvih šefova je zaradio veliku lovu prodavajući marke i jugo dinare. Sada je bogat čovjek, ima tri automobila i veliku kuću. Kažu da je dužan lovu nekim ljudima, ali to je sada druga priča. Na kraju, mi samo radimo svoj posao , zar ne?'
</para>
<heading2>8.	'Možete li mi posuditi 1000 kn do prve plaće?'</heading2>
<para>
'Malo sam u stisci s lovom, ako vam nije problem. Digao sam kredit za kupnju poljoprivrednog zemljišta. Dogovorio sam se s kumom da bi pomogne oko prenamjene u građevinsko, ali ne javlja mi se već neko vrijeme. Vjerujem da će se to skoro riješiti. Srećom,uvijek ima dobrih ljudi koji su mi spremni posuditi novac.'
</para>
<heading2>9.	'Mogu vam reći kako su sve optužbe protiv mene odbačene.'</heading2>
<para>
'Revizija je pokazala da je novac s računa zaista nestao, ali da ja zaista nisam jedini imao pravo potpisa. Istraga je dalje u toku, nekoliko ljudi iz firme je preselio u Bosnu i Hercegovinu. Tvrde da se protiv njih vodi politički proces. Ja sam miran, jer znam da mi se ne može ništa dokazati. Ovaj, mislim, nisam ništa niti učinio.'
</para>
<heading2>10.	'Ustvari, trebam posao kako bih mogao dignuti kredit i pobjeći na Bali.'</heading2>
<para>
'Radim već skoro dvadeset godina i čekam kada ću konačno dobiti pravu priliku i zaraditi lovu. Velim vam, ovo nije zemlja u kojoj čovjek može zaraditi radom. Dosta mi je svega, dignut ću kredit, prodati sve što imam i selim se negdje daleko otkud ne izručuju u Hrvatsku. Neka me traže da ga platim, nije me briga, ionako se ne mislim vratiti. Zbog čega bih?'</para>
<heading2>5 NAJ POSLJEDNJIH KOLUMNI:</heading2>
<para>
arti-201109221234006
arti-201109161008006
arti-201109090196006
arti-201109010860006
arti-201108260316006</para>

10 stvari koje ne smijete reći na razgovoru za posao U nezgodnoj situaciji u kojoj znate da vam vaša materijalna egzistencija može ovisiti o tome kakav ćete dojam ostaviti, treba znati reći prave stvari u pravo vrijeme.  
I imajte na umu da osoba koja s vama razgovara vjerojatno nema pojma o vašem poslu
1.	'Ako dobijem posao, moram li dolaziti svaki dan?'

'Znate, teško mi se dignuti ujutro, a nemam niti motivacije za dolazak na posao. Stoga bi mi pomoglo kada bih, recimo, ponedjeljkom (a može i petkom, da spojim vikend) radio od kuće. Ne bih zbog posla želio mijenjati navike, a vikend mi je najvažniji dio tjedna. Posao mi i treba kako bih imao novaca za izlaske. Starci mi više ne daju dovoljno. ' 

2.	'Mogu li dobiti malo kave? Mislilm da sam pijan još od sinoć.'

'Oprostite, prolio sam, malo mi se i ruke tresu. Nekada mi to nije bio problem, ali znate što kažu kada čovjek pređe tridesetu... Malo sam i nervozan, ovo mi je prvi razgovor za posao u životu. Ne, nisam nikada prije radio za plaću, ali sam siguran da ću biti jako dobar. Vi ovdje često tulumarite?'

3.	'Koji put se pitam je li ovaj svijet stvaran.'

'Teško stupam u odnose s ljudima koji su drugačiji od mene. Puno stvari mi smeta oko mene. Ne slažem se s većinom toga što se događa danas u svijetu. Zbog toga sam i ostao bez prethodnog posla. Šef je rekao da nikome to neće spominjati, ali je želim biti iskren i reći vam to. Volim ljude gledati u oči, mislim da tako ne mogu ništa sakriti od mene.'

 http://www.facebook.com/plugins/likebox.php?href=http%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpages%2F10-NAJ-by-Ivan-Palijan%2F207343455970973&amp;width=596&amp;colorscheme=light&amp;show_faces=true&amp;border_color&amp;stream=true&amp;header=true&amp;height=427 

4.	'Je li vam uključen firewall za World of Warcraft?'

'Imam tri lika s kojima strenutno igram i ne bih želio da mi stagniraju pa bih pauze iskoristio da malo uđem unutra. Samo da budem u toku, ne bi mi to oduzelo puno vremena, a pomoglo bi mojoj produktivnosti, jer bih bio zadovoljniji na poslu. Da, svoje slobodno vrijeme koristim uglavnom za igranje videoigara. Zašto pitate?'

5.	'Recite, kakav je osjećaj biti robom multinacionalne korporacije?'

'Vi možete biti slobodni, ako to želite, znate? Ne morate raditi ovaj posao, možete pokrenuti vlastiti. Vi vrijedite više od plaće koju dobivate. Nemojte raditi za njih, oni se koriste dječjim radom u Laosu, a sirovine uvoze iz Konga. Kako to znam? Piše na internetu, tamo možete sve pročitati. Ja sam vam samo došao prenijeti poruku.'

6.	'Donje rublje nosim samo kada je zaista hladno.'

'Ne volim kada me išta sputava. Živim slobodnoj zajednici sa još petero osoba i sedam domaćih životinja od kojih je jedna koza. Životinja, ne osoba. Ljudsko društvo mora evoluirati iznad dosadašnjih običaja i načina ponašanja. Isto tako, imam i smeđi pojas u karateu koji sam zaradio pohađajući dopisni tečaj preko interneta.'

7.	'Vi znate da je ruska mafija pravi vlasnik ove tvrtke?'

'Mislim, to nije valjda tajna? To već svi znaju. Piše na internetu. Ja nemam problema s tim, jedan od mojih prvih šefova je zaradio veliku lovu prodavajući marke i jugo dinare. Sada je bogat čovjek, ima tri automobila i veliku kuću. Kažu da je dužan lovu nekim ljudima, ali to je sada druga priča. Na kraju, mi samo radimo svoj posao , zar ne?'

8.	'Možete li mi posuditi 1000 kn do prve plaće?'

'Malo sam u stisci s lovom, ako vam nije problem. Digao sam kredit za kupnju poljoprivrednog zemljišta. Dogovorio sam se s kumom da bi pomogne oko prenamjene u građevinsko, ali ne javlja mi se već neko vrijeme. Vjerujem da će se to skoro riješiti. Srećom,uvijek  ima dobrih ljudi koji su mi spremni posuditi novac.'

9.	'Mogu vam reći kako su sve optužbe protiv mene odbačene.'

'Revizija je pokazala da je novac s računa zaista nestao, ali da ja zaista nisam jedini imao pravo potpisa. Istraga je dalje u toku, nekoliko ljudi iz firme je preselio u Bosnu i Hercegovinu. Tvrde da se protiv njih vodi politički proces. Ja sam miran, jer znam da mi se ne može ništa dokazati. Ovaj, mislim, nisam ništa niti učinio.'

10.	'Ustvari, trebam posao kako bih mogao dignuti kredit i pobjeći na Bali.'

'Radim već skoro dvadeset godina i čekam kada ću konačno dobiti pravu priliku i zaraditi lovu. Velim vam, ovo nije zemlja u kojoj čovjek može zaraditi radom. Dosta mi je svega, dignut ću kredit, prodati sve što imam i selim se negdje daleko otkud ne izručuju u Hrvatsku. Neka me traže da ga platim, nije me briga, ionako se ne mislim vratiti. Zbog čega bih?'
5 NAJ POSLJEDNJIH KOLUMNI:

arti-201109221234006
arti-201109161008006
arti-201109090196006
arti-201109010860006
arti-201108260316006 

10 stvari koje ne smijete reći na razgovoru za posao

<para>Google pohranjuje svaki mail koji ste ikada poslali, njihovi kompjutori znaju svaki pojam koji ste ikada tražili na internetu, pročitali su svaki članak koji ste vi pročitali i zapamtili su ga. Na kraju, na njihovim se kartama nalazi fotografija kuće u kojoj stanujete. E, da, upravo je potvrđeno, Google zapravo posjeduje internet. Vi na to pristajete, jer su vam sve njihove usluge besplatne. Kao i svaku korporaciju i Google zanima širenje kontrole i povećanje profita, tako da sada u Americi kontroliraju skoro 80% online oglašavanja.. U svoju obranu će reći kako sve to radi kako bi spriječili negativce i poveli čovječanstvo u pravom smjeru. Znači, nemamo što brinuti barem jedna korporacija brine o tome kako će nam biti u budućnosti. U ovom trenutku slobodno pustite alarm u svojoj glavi koji je ionako već istrošen od upotrebe neprestanom paranojom zbog mjesta na kojem živite. Moćne korporacije u budućnosti ste već mogli vidjeti na filmu, televiziji i u videoigrama, a Google već počinje sličiti na neke od njih.</para>
<heading2>
 Cyberdyne Systems
</heading2>
<para>
VIĐENA U: <emphasis>Terminator, Terminator 2: Sudnji dan, Terminator 3: Pobuna Mašina, Terminator: Spasenje, Terminator: The Sarah Connor Chronicles</emphasis>
ČIME SE BAVI: Jedna mirna tvrtka za proizvodnju vrhunske tehnologije koja je zapošljavala pametne i vješte vizionare postala je instrument uništenja čovječanstva nakon što je iskoristila ostatke uništenog T-800 kako bi proizvela prvi mikročip s tehnologijom ispred svog vremena (očito, T-800 dolazi iz budućnosti, iako ga je proizveo Cyberdyne – ovo je poznati tzv. <emphasis>Terminatorov paradoks</emphasis>) za vojnu industriju. Gomilanje love i napredak u proizvodnji je doveo do stvaranja Skyneta, središnjeg obrambenog sustava koji je razvio svoju inteligenciju i jednostavno odlučio pobiti sve ljude nakon što su ga htjeli isključiti.
PA DOBRO, NIJE VALJDA GOOGLE TAKAV: Još nije odlučio pobiti ili porobiti sve ljude (druga opcija, iskorištava ljudske resurse, viđena u <emphasis>Matrixu</emphasis>). No, nesumnjiva mu je ambicija kontrolirati sva računala na svijetu. Krajem godine bi se trebao pojaviti besplatni Google Chrome Operatin System za vaše računalo. Ponovo jedna njihova besplatna usluga, ali će sve vaše podatke stavljati na internet i njima na raspolaganje. Probajte tada formatirati svoj hard disk pa ćete znati odgovor na ovo pitanje.</para>
<para/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=YLQlUGorwVA&amp;hl=en_US&amp;fs=1&amp;"/>
<heading2>
 Omni Consumer Products
</heading2>
<para>
VIĐENA U: <emphasis>RoboCop, RoboCop 2, Robocop 3, RoboCop, RoboCop: The Series, RoboCop: Alpha Commando, RoboCop: Prime Directives</emphasis>
ČIME SE BAVI: Gospodarenjem svakog aspekta života u Detroitu kojeg želi preimenovati u Delta City. Proizvode sve, od hrane do naoružanja, i jako žele da ljudi to kupe. Kontroliraju svaki segment društva, uključujući i medije, te vlast. Njihovi su najnoviji proizvodi policajci roboti do kojih se jedan odmetne i pomrsi račune jednom od njenih šefova koji je želio previše kontrole u svoje ruke, a nije mu bio niti dosta legalnog biznisa, nego je želio kontrolu nad trgovinom drogom, prostitucijom i kockom.
PA DOBRO, NIJE VALJDA GOOGLE TAKAV: Najavio je ulazak na britansko tržište nekretnina. S obzirom kako firma trenutno vrijedi 175 milijardi dolara, te zarađuje 12 milijuna dolara dnevno, vjerojatno žele prvo kupiti Buckinghamsku palaču. Kraljici će besplatno dati da tamo živi, ali će iznajmljivati fasadu zgrade za reklame.</para>
<para/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=k8xI3GznxbM&amp;hl=en_US&amp;fs=1&amp;"/>
<heading2>
 Weylnad-Yutani Corp
</heading2>
<para>
VIĐENA U: <emphasis>Alien, Aliens, Alien 3, Alien: Resurrection</emphasis>
ČIME SE BAVI: Ima slogan 'Building Better Worlds', iza čije se altruističke poruke krije korporacija toliko zla da ju se u filmovima većinom naziva samo 'Korporacija'. Iskorištava jadnu radničku klasu kako bi proizvela neviđen profit. Toliko je bolesna da će poslati ljude na planetu naseljenu ksenomorfima kako bi osigurala par primjeraka za proučavanje i izradu biološkog oružja, iako je potpuno jasno kako se nitko od posade neće vratiti, osim androida koji se ponekad predstavlja kao čovjek.
PA DOBRO, NIJE VALJDA GOOGLE TAKAV: Unatoč svom inzistiranju kako su oni u Googleu good guys i sloganu 'Don't Be Evil', uletjeli su na kinesko tržište sa cenzuriranom verzijom svog pretraživača i time se direktno stavili u službu jednog od najzadrtijih političkih sustava na svijetu. Tko može garantirati da kineske vlasti nemaju na raspolaganju sve informacije koje Google skuplja o svojim korisnicima i na osnovu njih ne proganjaju svoje građane?</para>
<para/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=U7YGl9iouTs&amp;hl=en_US&amp;fs=1&amp;"/>
<heading2>
 Tyrell Corporation
</heading2>
<para>
VIĐENA U: <emphasis>Blade Runner</emphasis>
ČIME SE BAVI: Igranjem Boga, zapravo. Dr. Eldon Tyrell si je uzeo za pravo proizvesti umjetni oblik života s ograničenim trajanjem, koji izgleda kao čovjek, govori kao čovjek, ali mu je superioran snagom, izdržljivošću i još nekim sitnicama. Dok mase žive u siromaštvu, Tyrell živi u izolaciji na vrhu nebodera od nekoliko stotina katova i mlati neviđenu lovu. Sve dok mu jedna od njegovih kreacija ne zabije oči u duplje.
PA DOBRO, NIJE VALJDA GOOGLE TAKAV: Iako se Googleov operativni sustav za mobitele zove Android, daleko smo još od toga da Google ili bilo tko drugi proizvede funkcionalnog androida. Dobro, o ovome stvarno svi mi zajedno nemamo dovoljno saznanja, pa ajmo držati fige da je stvarno tako. Ali dojam da Google živi negdje iznad nas i želi gospodariti našim životima i dalje ostaje. A činjenica je da mlati neviđenu lovu. Tu je Google Earth čiji pogled odozgo sa svim onim detaljima uvlači strah u kosti. Osim toga Google je kupio YouTube, a kako ne sumnjamo da će uskoro i televizori dolaziti s ugrađenim YouTube preglednikom, nekako smo uvjereni da ovdje netko ne samo da želi gledati nas, nego želi gledati ono što mi gledamo. Je, Google se igra Boga.</para>
<para/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=YR8F2E_Ig44&amp;hl=en_US&amp;fs=1&amp;"/>
<heading2>
 Energy Corporation
</heading2>
<para>
VIĐENA U: <emphasis>Rollerball</emphasis>
ČIME SE BAVI: Verzija filma iz 1975. je antikorporacijski pamflet. U središtu je priče najveća zvijezda krvavog sporta zvanog rollerball, Jonathan E. U pozadini svakog tima u natjecanju je neka velika korporacija, a sponzor Jonathanovog tima je Energy Corporation. Do tok trenutka u budućnosti (2018. godina) korporacije su zamijenile vlade država. Kako se sada one brinu u svemu, tako se brinu o ljudskom znanju. U jednom trenutku seizgubi cijelo znanje iz 13. stoljeća, spremljeno u server koji izgleda kao spremnik s vodom. Ustvari, to i je spremnik s vodom.
PA DOBRO, NIJE VALJDA GOOGLE TAKAV: U planu mu je pohraniti sve knjige na svijetu u digitalnom obliku i staviti ih besplatno na internet. U trenutku kada to učine, jer nitko ne može sumnjati kako kompanija koja je porazila Microsoft može učiniti sve što poželi, vlade će početi razmišljati kako nema potrebe za nacionalnim sustavom pohrane znanja poput knjižnica i arhiva, kada Google to radi za sve. Na kraju krajeva, 13. stoljeće u Hrvatskoj i nije bilo nešto zanimljivo. Samo neki ratovi u kojima su Hrvati sudjelovali na svim stranama, jedno šest križarskih ratova, a tijekom jednog su križari spalili i Zadar na račun Venecije.</para>
<para>&gt;</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=udI8RPpSleg&amp;hl=en_US&amp;fs=1&amp;"/>
<heading2>
 Umbrella Corp.
</heading2>
<para>
VIĐENA U: <emphasis>Resident Evil, Resident Evil: Apokalipsa, Resident Evil: Istrebljenje, Resident Evil: Degeneration</emphasis>, svim videoigrama <emphasis>Resident Evil</emphasis> serijala
ČIME SE BAVI: To je najobičnija farmaceutska kompanija čiji znanstvenici razvijaju biotehnologiju koja ih je svrstala među vodeće u proizvodnji hrane, lijekova, kozmetike... To je šala, ovo je samo paravan, Umbrela je vojna industrija specijalizirana za proizvodnju bio-oružja. Toliko su uspješni da je njihov T-virus, koji je slučajno procurio pretvorio sve stanovnike Racoon Cityja u zombije i čudovišta. Kombinacija toga i lošeg pr-a je dovela kompaniju na koljena.
PA DOBRO, NIJE VALJDA GOOGLE TAKAV: Prošlu godinu su Google i američka vlada postali jako bliski. Podržavali su Baracka Obamu prije nego li je postao predsjednik i svi dečki iz vrha kompanije su s njim postali frendovi. Nekoliko bivših zaposlenika Googlea je sada našlo posao u vladi. Obama se isto predstavlja kao good guy, poput googleovaca, to mu toliko dobro ide da je unatoč tome što vodi dva rata dobio Nobelovu nagradu za mir. Ameirčka je vlada najveći naručitelj oružja na svijetu. itko ne kaže da Google proizvodi oružje, ali ako ga proizvodi, a mi to ne znamo, sada će zaraditi brdo love.</para>
<para/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=HmZ2Tcre-8Y&amp;hl=en_US&amp;fs=1&amp;"/>

Postaje li Google zla korporacija iz filmova? Googleov je neslužbeni moto 'don't be evil', 
Google pohranjuje svaki mail koji ste ikada poslali, njihovi kompjutori znaju svaki pojam koji ste ikada tražili na internetu, pročitali su svaki članak koji ste vi pročitali i zapamtili su ga. Na kraju, na njihovim se kartama nalazi fotografija kuće u kojoj stanujete. E, da, upravo je potvrđeno, Google zapravo posjeduje internet. Vi na to pristajete, jer su vam sve njihove usluge besplatne. Kao i svaku korporaciju i Google zanima širenje kontrole i povećanje profita, tako da sada u Americi kontroliraju skoro 80% online oglašavanja.. U svoju obranu će reći kako sve to radi kako bi spriječili negativce i poveli čovječanstvo u pravom smjeru. Znači, nemamo što brinuti barem jedna korporacija brine o tome kako će nam biti u budućnosti. U ovom trenutku slobodno pustite alarm u svojoj glavi koji je ionako već istrošen od upotrebe neprestanom paranojom zbog mjesta na kojem živite. Moćne korporacije u budućnosti ste već mogli vidjeti na filmu, televiziji i u videoigrama, a Google već počinje sličiti na neke od njih.

   Cyberdyne Systems


VIĐENA U: Terminator, Terminator 2: Sudnji dan, Terminator 3: Pobuna Mašina, Terminator: Spasenje, Terminator: The Sarah Connor Chronicles
ČIME SE BAVI: Jedna mirna tvrtka za proizvodnju vrhunske tehnologije koja je zapošljavala pametne i vješte vizionare postala je instrument uništenja čovječanstva nakon što je iskoristila  ostatke uništenog T-800 kako bi proizvela prvi mikročip s tehnologijom ispred svog vremena (očito, T-800 dolazi iz budućnosti, iako ga je proizveo Cyberdyne – ovo je poznati tzv. Terminatorov paradoks) za vojnu industriju. Gomilanje love i napredak u proizvodnji je doveo do stvaranja Skyneta, središnjeg obrambenog sustava koji je razvio svoju inteligenciju i jednostavno odlučio pobiti sve ljude nakon što su ga htjeli isključiti.
PA DOBRO, NIJE VALJDA GOOGLE TAKAV: Još nije odlučio pobiti ili porobiti sve ljude (druga opcija, iskorištava ljudske resurse, viđena u Matrixu). No, nesumnjiva mu je ambicija kontrolirati sva računala na svijetu. Krajem godine bi se trebao pojaviti besplatni Google Chrome Operatin System za vaše računalo. Ponovo jedna njihova besplatna usluga, ali će sve vaše podatke stavljati na internet i njima na raspolaganje. Probajte tada formatirati svoj hard disk pa ćete znati odgovor na ovo pitanje.



   Omni Consumer Products


VIĐENA U: RoboCop, RoboCop 2, Robocop 3, RoboCop, RoboCop: The Series, RoboCop: Alpha Commando, RoboCop: Prime Directives
ČIME SE BAVI: Gospodarenjem svakog aspekta života u Detroitu kojeg želi preimenovati u Delta City. Proizvode sve, od hrane do naoružanja, i jako žele da ljudi to kupe. Kontroliraju svaki segment društva, uključujući i medije, te vlast. Njihovi su najnoviji proizvodi policajci roboti do kojih se jedan odmetne i pomrsi račune jednom od njenih šefova koji je želio previše kontrole u svoje ruke, a nije mu bio niti dosta legalnog biznisa, nego je želio kontrolu nad trgovinom drogom, prostitucijom i kockom.
PA DOBRO, NIJE VALJDA GOOGLE TAKAV: Najavio je ulazak na britansko tržište nekretnina. S obzirom kako firma trenutno vrijedi 175 milijardi dolara, te zarađuje 12 milijuna dolara dnevno, vjerojatno žele prvo kupiti Buckinghamsku palaču. Kraljici će besplatno dati da tamo živi, ali će iznajmljivati fasadu zgrade za reklame.



   Weylnad-Yutani Corp


VIĐENA U: Alien, Aliens, Alien 3, Alien: Resurrection
ČIME SE BAVI: Ima slogan 'Building Better Worlds', iza čije se altruističke poruke krije korporacija toliko zla da ju se u filmovima većinom naziva samo 'Korporacija'. Iskorištava jadnu radničku klasu kako bi proizvela neviđen profit. Toliko je bolesna da će poslati ljude na planetu naseljenu ksenomorfima kako bi osigurala par primjeraka za proučavanje i izradu biološkog oružja, iako je potpuno jasno kako se nitko od posade neće vratiti, osim androida koji se ponekad predstavlja kao čovjek.
PA DOBRO, NIJE VALJDA GOOGLE TAKAV: Unatoč svom inzistiranju kako su oni u Googleu good guys i sloganu 'Don't Be Evil', uletjeli su na kinesko tržište sa cenzuriranom verzijom svog pretraživača i time se direktno stavili u službu jednog od najzadrtijih političkih sustava na svijetu. Tko može garantirati da kineske vlasti nemaju na raspolaganju sve informacije koje Google skuplja o svojim korisnicima i na osnovu njih ne proganjaju svoje građane?



   Tyrell Corporation


VIĐENA U: Blade Runner
ČIME SE BAVI: Igranjem Boga, zapravo. Dr. Eldon Tyrell si je uzeo za pravo proizvesti umjetni oblik života s ograničenim trajanjem, koji izgleda kao čovjek, govori kao čovjek, ali mu je superioran snagom, izdržljivošću i još nekim sitnicama. Dok mase žive u siromaštvu, Tyrell živi u izolaciji na vrhu nebodera od nekoliko stotina katova i mlati neviđenu lovu. Sve dok mu jedna od njegovih kreacija ne zabije oči u duplje.
PA DOBRO, NIJE VALJDA GOOGLE TAKAV: Iako se Googleov operativni sustav za mobitele zove Android, daleko smo još od toga da Google ili bilo tko drugi proizvede funkcionalnog androida. Dobro, o ovome stvarno svi mi zajedno nemamo dovoljno saznanja, pa ajmo držati fige da je stvarno tako. Ali dojam da Google živi negdje iznad nas i želi gospodariti našim životima i dalje ostaje. A činjenica je da mlati neviđenu lovu. Tu je Google Earth čiji pogled odozgo sa svim onim detaljima uvlači strah u kosti. Osim toga Google je kupio YouTube, a kako ne sumnjamo da će uskoro i televizori dolaziti s ugrađenim YouTube preglednikom, nekako smo uvjereni da ovdje netko ne samo da želi gledati nas, nego želi gledati ono što mi gledamo. Je, Google se igra Boga.



   Energy Corporation


VIĐENA U: Rollerball
ČIME SE BAVI: Verzija filma iz 1975. je antikorporacijski pamflet. U središtu je priče najveća zvijezda krvavog sporta zvanog rollerball, Jonathan E. U pozadini svakog tima u natjecanju je neka velika korporacija, a sponzor Jonathanovog tima je Energy Corporation. Do tok trenutka u budućnosti (2018. godina) korporacije su zamijenile vlade država. Kako se sada one brinu u svemu, tako se brinu o ljudskom znanju. U jednom trenutku seizgubi cijelo znanje iz 13. stoljeća, spremljeno u server koji izgleda kao spremnik s vodom. Ustvari, to i je spremnik s vodom.
PA DOBRO, NIJE VALJDA GOOGLE TAKAV: U planu mu je pohraniti sve knjige na svijetu u digitalnom obliku i staviti ih besplatno na internet. U trenutku kada to učine, jer nitko ne može sumnjati kako kompanija koja je porazila Microsoft može učiniti sve što poželi, vlade će početi razmišljati kako nema potrebe za nacionalnim sustavom pohrane znanja poput knjižnica i arhiva, kada Google to radi za sve. Na kraju krajeva, 13. stoljeće u Hrvatskoj i nije bilo nešto zanimljivo. Samo neki ratovi u kojima su Hrvati sudjelovali na svim stranama, jedno šest križarskih ratova, a tijekom jednog su križari spalili i Zadar na račun Venecije.
&gt;


   Umbrella Corp.


VIĐENA U: Resident Evil, Resident Evil: Apokalipsa, Resident Evil: Istrebljenje, Resident Evil: Degeneration, svim videoigrama Resident Evil serijala
ČIME SE BAVI: To je najobičnija farmaceutska kompanija čiji znanstvenici razvijaju biotehnologiju koja ih je svrstala među vodeće u proizvodnji hrane, lijekova, kozmetike... To je šala, ovo je samo paravan, Umbrela je vojna industrija specijalizirana za proizvodnju bio-oružja. Toliko su uspješni da je njihov T-virus, koji je slučajno procurio pretvorio sve stanovnike Racoon Cityja u zombije i čudovišta. Kombinacija toga i lošeg pr-a je dovela kompaniju na koljena.
PA DOBRO, NIJE VALJDA GOOGLE TAKAV: Prošlu godinu su Google i američka vlada postali jako bliski. Podržavali su Baracka Obamu prije nego li je postao predsjednik i svi dečki iz vrha kompanije su s njim postali frendovi. Nekoliko bivših zaposlenika Googlea je sada našlo posao u vladi. Obama se isto predstavlja kao good guy, poput googleovaca, to mu toliko dobro ide da je unatoč tome što vodi dva rata dobio Nobelovu nagradu za mir. Ameirčka je vlada najveći naručitelj oružja na svijetu. itko ne kaže da Google proizvodi oružje, ali ako ga proizvodi, a mi to ne znamo, sada će zaraditi brdo love.

 

#korporacija

Postrojile ih, kleknule pred njih pa krenule redom

Postrojile ih, kleknule pred njih pa krenule redom

McDonald's utajio više od milijardu eura poreza?

McDonald's utajio više od milijardu eura poreza?

Kada bi nam velike kompanije govorile istinu, sve bi bilo drugačije

Kada bi nam velike kompanije govorile istinu, sve bi bilo drugačije

Objavljena nova lista deset poslova ubojica

Objavljena nova lista deset poslova ubojica

Što se desi kad raskrinkate međunarodni koncern?

Što se desi kad raskrinkate međunarodni koncern?

Prije smjene trgovci H&M-a se igraju i pjevaju pjesme

Prije smjene trgovci H&M-a se igraju i pjevaju pjesme

Larry Ellison kupio havajski otok za 500-600 milijuna $

Larry Ellison kupio havajski otok za 500-600 milijuna $

Pirate Bay lansira svoju opremu u nebo

Pirate Bay lansira svoju opremu u nebo

Ministar je ispao baš užasno smiješan

Ministar je ispao baš užasno smiješan

Anonymousi vas pozivaju na operaciju 'Crni ožujak'!

Anonymousi vas pozivaju na operaciju 'Crni ožujak'!

10 stvari koje ne smijete reći na razgovoru za posao

10 stvari koje ne smijete reći na razgovoru za posao

Postaje li Google zla korporacija iz filmova?

Postaje li Google zla korporacija iz filmova?