Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

Hrvatska je odbila zamolnicu kojom tužiteljstvo BiH traži procesuiranje hrvatskih generala Plenković: &apos;Ova odluka je nacionalni interes&apos;. 

<para>Plenković: &apos;Ova odluka je nacionalni interes&apos;.</para>

Hrvatska je odbila zamolnicu kojom tužiteljstvo BiH traži procesuiranje hrvatskih generala

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Povjesničar Tvrtko Jakovina na televiziji N1 govorio je o zamolnici koja je stigle iz BiH, a tiče se vojno-redarstvene operacije Bljesak i odgovornosti hrvatskih zapovjednika za navodno granatiranje teritorija BiH te pogibiju civila. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Meni se čini da će, kao što je i general Miljavac rekao, biti druga opcija, a to je da se hrvatsko pravosuđe izjasni o tome. Svi koji su devedesetih godina barem kratko živjeli i odrastali u tom dijelu Hrvatske, znaju što se tamo događalo. Tu je moralo biti žrtava. Kao što smo čuli, rat nije balet. U našem kontekstu i ovih dana su bile ponovljene riječi koji su tu vidjeli veliku globalnu igru, za koju ja mislim da ne postoji”, rekao je Jakovina.</para><hmn:article id="36ab12b0-f79e-11eb-9884-360d3cceb68b" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Vi tu nemate čistu stranu, ratovi nisu baleti'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On smatra da je normalno da hrvatska vlast štiti hrvatske interese, ali da postoje možda i interesi eventualno stradalih nevinih o čemu bi trebalo doći do sudskog pravorijeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Srpska strana u Bosni i Hercegovini će morati pogledati i sebe i što su činili hrvatskim gradovima. Vi tu nemate čistu stranu jer je doista bio rat. Ratovi nisu baleti u svim slučajevima, bez obzira na to jesu li se neke strane branile. Ovo je jedno otvoreno pitanje i ovo pitanje će biti zanimljivije za analitičare ili povjesničare rata. Ne vjerujem da se to može na zadovoljavajući način riješiti”, kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jakovina također smatra da je reakcija na zamolnice bila presnažna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Ona koja je došla od predsjednika Milanovića pa se onda nastavilo. Gotovo sve karte su jasne i ishod toga je jasan. Mi imamo zapravo dva smjera naše vanjske politike – jedan je prema Srbiji, a jedan prema Bosni i Hercegovini. U jednoj situaciji smo nešto nadmoćniji i ja bih rekao da je to ova situacija”, rekao je na N1.</para><heading2>'Ja ne bih bio posebno zabrinut' </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Objasnio je potom kako se dogodila vojno-redarstvena operacija Bljesak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Ako pogledajte taj jedan klin koji se zabio prema Papuku, vi niste mogli očekivati da s milijun stanovnika koji su bili prema istoku, da bi nekakav prostor s glavnim gradom u Okučanima mogao na bilo koji način presijecati. Čini mi se, pa i ne djeluju ovi generali osobito zabrinuti. Ako je došlo nekoliko stotina stranica iz BiH, onda bi bilo najbolje da se stvar izanalizira. Ja ne bih bio posebno zabrinut i ne djeluju mi posebno zabrinuti”, rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Govoreći o operacijama Maestral 2 i Južni potez, istaknuo je da rat u Bosni i Hercegovini ne bi završio da nije bilo tih operacija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Drugo, rat u Hrvatskoj bi se puno više nastavio. Taj rat je imao brojne elemente građanskog rata, ali je to bio rat u kojem su postojale određene jasne strane. To je ono što bi trebalo imati u kontekstu s operacijama koje su se vršile na bosanskohercegovačkom teritoriju”, kazao je.</para><hmn:article id="7842ed56-fb95-11eb-bfab-7e951c393fd7" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Mini Schengen ne jamči neku sretnu budućnost'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osvrnuo se i na Inzkov zakon o kažnjavanju negiranja genocida u Srebrenici te izjavu Milorada Dodika da neće priznati laž koja se tamo zbiva i da on time samo nastavlja retoriku koja traje 25 godina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“To su već viđene točke. Nije se tu dogodila nova podjela, niti se posebno produbila. U isto vrijeme, BiH se prazni i dolazi do jednog totalno zasićenja ljudi koji nemaju nikakvo povjerenje u državu. Mislim da je bolje da je donesen takav zakon. U ovom trenutku ne mislim da je to bio korak naprijed”, rekao je Jakovina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se tiče mogućeg formiranja 'mini Schengena', on smatra da je u tome ključna Albanija ključna, jer može biti najvažniji faktor. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kad to sve skupa maknete, odnosi koji postoje između tih pojedinih zemalja, ne jamče neku sretnu budućnost. Možda će to pomoći trgovini. U regiji gdje je Grčka ucjenjivala susjednu Makedoniju zbog imena i sa situacijom o kojoj Hrvatska najmanje govori i koja je zabrinjavajuća, a to je vlast u Crnoj Gori. Ne vidimo da se o tome previše govori”, kazao je.</para>

'Naši generali ne djeluju osobito zabrinuto oko zamolnica, ne bih ni ja bio' &apos;Ovo je jedno otvoreno pitanje i ovo pitanje će biti zanimljivije za analitičare ili povjesničare rata. Ne vjerujem da se to može na zadovoljavajući način riješiti&apos;, kazao je Tvrtko Jakovina  Povjesničar Tvrtko Jakovina na televiziji N1 govorio je o zamolnici koja je stigle iz BiH, a tiče se vojno-redarstvene operacije Bljesak i odgovornosti hrvatskih zapovjednika za navodno granatiranje teritorija BiH te pogibiju civila.  "Meni se čini da će, kao što je i general Miljavac rekao, biti druga opcija, a to je da se hrvatsko pravosuđe izjasni o tome. Svi koji su devedesetih godina barem kratko živjeli i odrastali u tom dijelu Hrvatske, znaju što se tamo događalo. Tu je moralo biti žrtava. Kao što smo čuli, rat nije balet. U našem kontekstu i ovih dana su bile ponovljene riječi koji su tu vidjeli veliku globalnu igru, za koju ja mislim da ne postoji”, rekao je Jakovina.'Vi tu nemate čistu stranu, ratovi  nisu baleti'On smatra da je normalno da hrvatska vlast štiti hrvatske interese, ali da postoje možda i interesi eventualno stradalih nevinih o čemu bi trebalo doći do sudskog pravorijeka.“Srpska strana u Bosni i Hercegovini će morati pogledati i sebe i što su činili hrvatskim gradovima. Vi tu nemate čistu stranu jer je doista bio rat. Ratovi nisu baleti u svim slučajevima, bez obzira na to jesu li se neke strane branile. Ovo je jedno otvoreno pitanje i ovo pitanje će biti zanimljivije za analitičare ili povjesničare rata. Ne vjerujem da se to može na zadovoljavajući način riješiti”, kazao je.Jakovina također smatra da je reakcija na zamolnice bila presnažna.“Ona koja je došla od predsjednika Milanovića pa se onda nastavilo. Gotovo sve karte su jasne i ishod toga je jasan. Mi imamo zapravo dva smjera naše vanjske politike – jedan je prema Srbiji, a jedan prema Bosni i Hercegovini. U jednoj situaciji smo nešto nadmoćniji i ja bih rekao da je to ova situacija”, rekao je na N1.'Ja ne bih bio posebno zabrinut' Objasnio je potom kako se dogodila vojno-redarstvena operacija Bljesak.“Ako pogledajte taj jedan klin koji se zabio prema Papuku, vi niste mogli očekivati da s milijun stanovnika koji su bili prema istoku, da bi nekakav prostor s glavnim gradom u Okučanima mogao na bilo koji način presijecati. Čini mi se, pa i ne djeluju ovi generali osobito zabrinuti. Ako je došlo nekoliko stotina stranica iz BiH, onda bi bilo najbolje da se stvar izanalizira. Ja ne bih bio posebno zabrinut i ne djeluju mi posebno zabrinuti”, rekao je.Govoreći o operacijama Maestral 2 i Južni potez, istaknuo je da rat u Bosni i Hercegovini ne bi završio da nije bilo tih operacija.“Drugo, rat u Hrvatskoj bi se puno više nastavio. Taj rat je imao brojne elemente građanskog rata, ali je to bio rat u kojem su postojale određene jasne strane. To je ono što bi trebalo imati u kontekstu s operacijama koje su se vršile na bosanskohercegovačkom teritoriju”, kazao je.'Mini Schengen ne jamči neku sretnu budućnost'Osvrnuo se i na Inzkov zakon o kažnjavanju negiranja genocida u Srebrenici te izjavu Milorada Dodika da neće priznati laž koja se tamo zbiva i da on time samo nastavlja retoriku koja traje 25 godina.“To su već viđene točke. Nije se tu dogodila nova podjela, niti se posebno produbila. U isto vrijeme, BiH se prazni i dolazi do jednog totalno zasićenja ljudi koji nemaju nikakvo povjerenje u državu. Mislim da je bolje da je donesen takav zakon. U ovom trenutku ne mislim da je to bio korak naprijed”, rekao je Jakovina.Što se tiče mogućeg formiranja 'mini Schengena', on smatra da je u tome ključna Albanija ključna, jer može biti najvažniji faktor. "Kad to sve skupa maknete, odnosi koji postoje između tih pojedinih zemalja, ne jamče neku sretnu budućnost. Možda će to pomoći trgovini. U regiji gdje je Grčka ucjenjivala susjednu Makedoniju zbog imena i sa situacijom o kojoj Hrvatska najmanje govori i koja je zabrinjavajuća, a to je vlast u Crnoj Gori. Ne vidimo da se o tome previše govori”, kazao je. POVJESNIČAR JAKOVINA O ZAMOLNICI IZ BiH 

POVJESNIČAR JAKOVINA O ZAMOLNICI IZ BiH

'Naši generali ne djeluju osobito zabrinuto oko zamolnica, ne bih ni ja bio'

<para>Odvjetnik Anto Nobilo <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/4085230/potez-bih-nije-neprijateljski-ali-nitko-ne-spominje-da-su-s-teritorija-bih-granatirane-nase-snage/">u RTL-u Danas </ulink>govorio je o potezu Tužiteljstva BiH, odnosno zamolnici tužiteljstva Bosne i Hercegovine za pružanje međunarodne pravne pomoći dostavljene temeljem Sporazuma između Vlade RH i Vlade BIH o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima. Tom se zamolnicom traži preuzimanje kaznenog progona hrvatskih zapovjednika zbog neselektivnog granatiranja i civilnih žrtava u Bosanskoj Gradiški i Kozarskoj Dubici tijekom vojno-redarstvene operacije 'Bljesak' u svibnju 1995. godine.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:article id="2a5f4fec-fb4c-11eb-9663-16bb0d42beb7" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'To je trebalo rješavati pravnom procedurom'</heading2><para>Zašto zamolnica sad?<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Ne mogu odgovoriti. Lako moguće da postoji unutrašnji razlozi u BiH političke vrste ili kadrovskih vrsta gdje čujemo da je tužiteljica izložena disciplinskom postupku i da bi mogla biti smijenjena. Ostavimo špekulacije jer to nije bitno. Bitno je da je zamolnica došla i bitno je što će Hrvatska učiniti.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Dvije su varijante - ili da je prihvatimo i pokrenemo procese protiv generala ili da se oni odbace. Što mislite da će se dogoditi?<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>U Hrvatskoj je sve krenulo krivo. Ovo je po meni čisti pravosudni slučaj koji je trebalo rješavati u okviru pravne procedure. Nažalost, vjerojatno zbog ljeta, zbog činjenice da smo imali Knin, pa Sinj, gdje se spominju branitelji, gdje se ratni hrvatski identitet bilda svake godine, političari su izašli s ovom temom i da su početno napravili štetu premda je premijer Plenković sve stavio na svoje mjesto i spustio loptu. Ovo je prije svega pravosudni slučaj koji ima političke implikacije i treba ga kao takav rješavati. Smatram da je to korektan potez BiH, da to nije neprijateljski potez jer imaju slučaj koji je policija Republike Srpske prijavila prije više od 10 godina i to im leži u ladicama. Svi prijavljenici, svjedoci, nalaze se u Hrvatskoj. Hrvatska ekonomičnije može obraditi taj slučaj i sa stanovišta prava korektno je da nam ustupe. Sa stanovišta interesa, mislim da je bolje da to rješava hrvatsko pravosuđe nego BiH koje je destabilizirano. Naše nije sjajno ali njihovo je u složenijoj situaciji. To je nama usluga jer se taj predmet morao nekako riješiti. Problem je što je došao na tužilaštvo, ali kad je došao, tužilac ga mora na neki način riješiti pa bolje da doda našem DORH-u.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:video id="3454241a-fb8c-11eb-9090-9e32e38b6047" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2> 'Policija RS osebujno tumači zapovjednu odgovornost'</heading2><para>Spomenuli ste, 15 godina prijava postoji, ova situacija da su optuženici u Hrvatskoj egzistira ne znam koliko godina. To što ste spomenuli za glavnu tužiteljicu izabrana je sa strane HDZ-a BiH, ministar pravde isto, premijer se želi oko toga petljati. Kako tumačite da je tužiteljica sad odlučila da se pošalje zamolnica?<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Rekao bih da je to bio prijateljski potez prema RH. Kaznene prijave postoje kao činjenica 10 godina, nije ih ona izmislila sada, nisu nastale sad pa da je to neprijateljski akt prema Hrvatskoj. To što nam je izručila, omogućila je da se ova situacija okonča. Reći ću vam, pošto sam imao dodira sa sličnim setom istraga policije Republike Srpske prema akcijama Južni potez i Maestral, da policija Republike Srpske na osebujan način tumači zapovjednu odgovornost. Kad dođe do incidenta, izoliranog slučaja, vuku zapovjednu odgovornost od vrha, glavnog stožera i glavnih zapovjednika. To proizlazi iz njihove strateške politike da izjednače krivicu u prošlim ratovima jer vodstvo Republike Srpske političko i vojno iz devedesetih, svi su osuđeni kao ratni zločinci u Hagu. Njihov interes je da što je više vojni vrh Hrvatske i sutra Bošnjaka bude osuđen i njihova policija masovno je upućivala kaznene prijave koje leže u tužilaštvu. Pošto toliko ih godina nitko nije riješio, očigledno da nemaju neku osnovu.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Postoji li šansa da se istražuju te akcije?<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>One se ozbiljno istražuju. To su združene akcije Hrvatskog vijeća obrane, Hrvatske vojske, Armije BiH u oslobađanju BiH u završnim fazama i tamo su Srbi locirali nekoliko ili dosta slučajeva koji bi se mogli okrakterizirati kao ratni zločini. Tu su značajni naši generali zahvaćeni, ali se sve događalo na teritoriju BiH i te slučajeve oni nam sigurno neće ustupiti.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>'Očekujem da će politika to dati DORH-u'</heading2><para>Kako će za dva-tri tjedna Hrvatska reagirati?<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Teško je znati kako će politika napraviti. Politika može odbiti, ima uvjeta u sporazumu. Može reći da to nisu kaznena djela ili reći da to ugrožava sigurnost RH, ili tako nešto. Ja intimno očekujem da će to politika dati onome tko jedini može prosuditi a to je Državno odvjetništvo RH koje bi trebalo utvrditi sve činjenice. Ono će se naći u lošoj situaciji jer je politika kontaminirala ovaj slučaj. Ako kažu da nitko nije kriv, ako ne podignu optužnicu ,ako obustave postupak, tko će nas obranit da politika nije utjecala na DORH i naredila da tako naprave. Napravljena je loša atmosfera bez ikakve potrebe. Siguran sam da svi generali ne mogu odgovarati, radilo se o granatiranju teritorija BiH ali nitko ne spominje da su s teritorija BiH granatirane naše snage. Naravno da su odgovorile, da su poslale dva MIG-a, Perišin je stradao u toj akciji ako se dobro sjećam. Vojno opravdanje je sigurno postojalo. Je li došlo do kolateralnih žrtava, netko podbacio s topovskim paljbama i krivo gađao to ne znamo. Za tako izoliranu akciju ne mogu biti krivi 11 živih zapovjednika i 3 mrtva.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:article id="1753bf62-fb49-11eb-84fa-9e32e38b6047" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

''Taj čin nije neprijateljski, ali nitko ne govori da su s teritorija BiH granatirane naše snage' &apos;U Hrvatskoj je sve krenulo krivo. Ovo je po meni čisti pravosudni slučaj koji je trebalo rješavati u okviru pravne procedure&apos;, smatra odvjetnik Anto Nobilo Odvjetnik Anto Nobilo u RTL-u Danas govorio je o potezu Tužiteljstva BiH, odnosno zamolnici tužiteljstva Bosne i Hercegovine za pružanje međunarodne pravne pomoći dostavljene temeljem Sporazuma između Vlade RH i Vlade BIH o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima. Tom se zamolnicom traži preuzimanje kaznenog progona hrvatskih zapovjednika zbog neselektivnog granatiranja i civilnih žrtava u Bosanskoj Gradiški i Kozarskoj Dubici tijekom vojno-redarstvene operacije 'Bljesak' u svibnju 1995. godine.'To je trebalo rješavati pravnom procedurom'Zašto zamolnica sad?Ne mogu odgovoriti. Lako moguće da postoji unutrašnji razlozi u BiH političke vrste ili kadrovskih vrsta gdje čujemo da je tužiteljica izložena disciplinskom postupku i da bi mogla biti smijenjena. Ostavimo špekulacije jer to nije bitno. Bitno je da je zamolnica došla i bitno je što će Hrvatska učiniti.Dvije su varijante - ili da je prihvatimo i pokrenemo procese protiv generala ili da se oni odbace. Što mislite da će se dogoditi?U Hrvatskoj je sve krenulo krivo. Ovo je po meni čisti pravosudni slučaj koji je trebalo rješavati u okviru pravne procedure. Nažalost, vjerojatno zbog ljeta, zbog činjenice da smo imali Knin, pa Sinj, gdje se spominju branitelji, gdje se ratni hrvatski identitet bilda svake godine, političari su izašli s ovom temom i da su početno napravili štetu premda je premijer Plenković sve stavio na svoje mjesto i spustio loptu. Ovo je prije svega pravosudni slučaj koji ima političke implikacije i treba ga kao takav rješavati. Smatram da je to korektan potez BiH, da to nije neprijateljski potez jer imaju slučaj koji je policija Republike Srpske prijavila prije više od 10 godina i to im leži u ladicama. Svi prijavljenici, svjedoci, nalaze se u Hrvatskoj. Hrvatska ekonomičnije može obraditi taj slučaj i sa stanovišta prava korektno je da nam ustupe. Sa stanovišta interesa, mislim da je bolje da to rješava hrvatsko pravosuđe nego BiH koje je destabilizirano. Naše nije sjajno ali njihovo je u složenijoj situaciji. To je nama usluga jer se taj predmet morao nekako riješiti. Problem je što je došao na tužilaštvo, ali kad je došao, tužilac ga mora na neki način riješiti pa bolje da doda našem DORH-u. 'Policija RS osebujno tumači zapovjednu odgovornost'Spomenuli ste, 15 godina prijava postoji, ova situacija da su optuženici u Hrvatskoj egzistira ne znam koliko godina. To što ste spomenuli za glavnu tužiteljicu izabrana je sa strane HDZ-a BiH, ministar pravde isto, premijer se želi oko toga petljati. Kako tumačite da je tužiteljica sad odlučila da se pošalje zamolnica?Rekao bih da je to bio prijateljski potez prema RH. Kaznene prijave postoje kao činjenica 10 godina, nije ih ona izmislila sada, nisu nastale sad pa da je to neprijateljski akt prema Hrvatskoj. To što nam je izručila, omogućila je da se ova situacija okonča. Reći ću vam, pošto sam imao dodira sa sličnim setom istraga policije Republike Srpske prema akcijama Južni potez i Maestral, da policija Republike Srpske na osebujan način tumači zapovjednu odgovornost. Kad dođe do incidenta, izoliranog slučaja, vuku zapovjednu odgovornost od vrha, glavnog stožera i glavnih zapovjednika. To proizlazi iz njihove strateške politike da izjednače krivicu u prošlim ratovima jer vodstvo Republike Srpske političko i vojno iz devedesetih, svi su osuđeni kao ratni zločinci u Hagu. Njihov interes je da što je više vojni vrh Hrvatske i sutra Bošnjaka bude osuđen i njihova policija masovno je upućivala kaznene prijave koje leže u tužilaštvu. Pošto toliko ih godina nitko nije riješio, očigledno da nemaju neku osnovu.Postoji li šansa da se istražuju te akcije?One se ozbiljno istražuju. To su združene akcije Hrvatskog vijeća obrane, Hrvatske vojske, Armije BiH u oslobađanju BiH u završnim fazama i tamo su Srbi locirali nekoliko ili dosta slučajeva koji bi se mogli okrakterizirati kao ratni zločini. Tu su značajni naši generali zahvaćeni, ali se sve događalo na teritoriju BiH i te slučajeve oni nam sigurno neće ustupiti.'Očekujem da će politika to dati DORH-u'Kako će za dva-tri tjedna Hrvatska reagirati?Teško je znati kako će politika napraviti. Politika može odbiti, ima uvjeta u sporazumu. Može reći da to nisu kaznena djela ili reći da to ugrožava sigurnost RH, ili tako nešto. Ja intimno očekujem da će to politika dati onome tko jedini može prosuditi a to je Državno odvjetništvo RH koje bi trebalo utvrditi sve činjenice. Ono će se naći u lošoj situaciji jer je politika kontaminirala ovaj slučaj. Ako kažu da nitko nije kriv, ako ne podignu optužnicu ,ako obustave postupak, tko će nas obranit da politika nije utjecala na DORH i naredila da tako naprave. Napravljena je loša atmosfera bez ikakve potrebe. Siguran sam da svi generali ne mogu odgovarati, radilo se o granatiranju teritorija BiH ali nitko ne spominje da su s teritorija BiH granatirane naše snage. Naravno da su odgovorile, da su poslale dva MIG-a, Perišin je stradao u toj akciji ako se dobro sjećam. Vojno opravdanje je sigurno postojalo. Je li došlo do kolateralnih žrtava, netko podbacio s topovskim paljbama i krivo gađao to ne znamo. Za tako izoliranu akciju ne mogu biti krivi 11 živih zapovjednika i 3 mrtva. NOBILO O ZAMOLNICI IZ BiH 

NOBILO O ZAMOLNICI IZ BiH

''Taj čin nije neprijateljski, ali nitko ne govori da su s teritorija BiH granatirane naše snage'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Već nekoliko dana u Hrvatskoj traje potpuna kakofonija oko zahtjeva Tužiteljstva iz Bosne i Hercegovine da Hrvatska procesuira četrnaest zapovjednika iz vremena operacije Bljesak. Prvo su progovorili političari, onda su se oglasili prozvani generali i vojni zapovjednici, govorilo se o „optužnicama“ i „optužbama“, o mogućem progonu, a generali su najčešće govorili da niti ne znaju za što bi ih se moglo teretiti s obzirom da se cijela akcija odvijala na teritoriju Hrvatske, a ne BiH.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako nema sumnje da je u cijelom slučaju politički kontekst iznimno važan, ipak je važno saznati i što točno piše u dokumentu koji je BiH uputila Hrvatskoj, a koji se formalno zove „Zamolnica za ustupanje krivičnog gonjenja“. Premijer Andrej Plenković je najavio i razgovor s vojnim zapovjednicima koje se navodi u zamolnici, a državni tajnik iz Ministarstva pravosuđa, Josip Salapić, javno je i objavio da se još uvijek razmatra hoće li zamolnica biti upućena na adresu gdje joj je i mjesto, u DORH.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno, postavlja se i pitanje hoće li premijer Plenković na razgovoru sa zapovjednicima njima otkriti sve ono što piše u zamolnici i pokazati im i dokumentaciju koju je poslalo Tužiteljstvo BiH, ili će razgovor biti samo – načelan.</para><hmn:article id="3b8a87a8-f9b4-11eb-b51f-7e951c393fd7" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Što zapravo piše u zamolnici?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Portal <ulink url="https://istraga.ba/objavljujemo-zamolnicu-upucenu-hrvatskoj-tuzilastvo-bih-se-odreklo-prava-krivicnog-gonjenja-hrvatskih-generala-sve-je-velika-ombana/">Istraga iz BiH</ulink> dobio je na uvid cijeli dokument, i prema interpretaciji njihovog uredništva – radi se zapravo o manevru tužiteljice Gordane Tadić, koja je izabrana uz podršku HDZ-a, kojim se Tužiteljstvo pod njezinim vodstvom odriče prava za progon i prepušta ga hrvatskom DORH-u, koji će ga, ako uopće dospije do njega – smatraju u uredništvu Istrage, također odbiti. Objavljena je i uvodna stranica zamolnice gdje je navedeno da je Tužiteljstvo BIH formiralo predmet na osnovu izvještaja istražnih tijela iz Banje Luke, odnosno izvještaja o otkrivanju izvršilaca krivičnog dijela iz 2006. i 2007. godine, no nije objavljen sadržaj cijelog dokumenta. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Ovo Tužilaštvo formiralo je predmet T20 KTRZ 0003539 06 na osnovu Izvještaja o otkrivanju izvršilaca krivičnog djela broj: KU – 94/06 podnesenog od strane Centra javne bezbjednosti Banja Luka, PS Kozarska Dubica od 3. 11. 2006. godine i Izvještaja o otkrivanju krivičnih djela i izvršilaca broj KU-1874/07 od 6.9. 2007. godine, Centar javne bezbjednosti Banja Luka.“, navedeno je u prvom odlomku Zamolnice, a tu je cjelokupni popis „prijavljenih osoba“:   Miljevac Pavao, Mareković Marijan, Markač Mladen, Džanko Luka, Agotić Imra, Romić Renato, Basarac Ivan, Stipetić Petar, Vrbanac Vinko, Domazet-Lošo Davor, Verkaz Željko, Rudolf Lokner, Gavrić Vlado, te „izvjesni Gašljević, zapovjednika topništva pri izvođenju akcije Bljesak“.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tužiteljstvo traži pravnu pomoć od Hrvatske na temelju <ulink url="http://www.mpr.gov.ba/organizacija_nadleznosti/medj_pravna_pomoc/bilateralni_ugovori/hrvatska/default.aspx?id=976&amp;langTag=bs-BA">Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima</ulink> koji je potpisan 26. veljače 1996. godine u Splitu, a s obzirom da se tim Sporazumom utvrđuje da država moliteljica, u ovom slučaju BiH, „privremeno prekida mjere u vezi s gonjenjem za krivično djelo navedeno u molbi“, uredništvo portala Istraga zaključuje da to znači da Tužiteljstvo BiH više neće provoditi nikakvu istragu – nakon što je poslana zamolnica.</para><hmn:article id="19267980-faa2-11eb-adf0-9e32e38b6047" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Osim zamolnice i prateća dokumentacija </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako se iz javnih istupa državnog tajnika Ministarstva pravosuđa RH Josipa Salapića može zaključiti da je osim zamolnice poslana i kompleksnija dokumentacija, činjenica je da su i u samoj zamolnici navedeni navodni zločini za koje se tereti četrnaest zapovjednika, a koje nitko iz političkog vrha u Hrvatskoj ovih dana u svim istupima o zamolnici niti ne spominje. Uz pomoć uredništva Istraga i izvora bliskih Tužiteljstvu BiH, Net.hr je dobio na uvid cjelovitu zamolnicu, te smo tako otkrili i nešto konkretnije o zločinima koji su se navodno zbili tijekom Bljeska, koje je evidentirao Centar javne bezbijednosti Banja Luka, te zatražio procesuiranje još 2006. i 2007. godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Zbog postojanja osnova sumnje da su kršeći pravila međunarodnog prava suprotno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata iz 1949. godine i odredbama Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. avgusta 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba (Protokol I)član 76.stav 1.“, navedeno je u obrazloženju zašto se traži procesuiranje četrnaest zapovjednika iz akcije Bljesak.</para><hmn:article id="a5b972b2-f854-11eb-914d-16bb0d42beb7" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Popis imena ubijenih i ranjenih</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A potom je naveden i sažetak s konkretnim datumima i imenima žrtava. „Dana 01.02. i 06.05. 1995. godine u okviru akcije Bljesak učestvovali su u granatiranju šireg područja teritorije Bosanska Gradiška kojom prilikom su ubijeni: Tadić Marija, rođena 15.09.1940., Perić Ljubica, rođena 06.05.1921. godine, Ratković Danijel, rođen 01.11.1977. godine, Aćimović Vidosav, rođen 16.07.1943. godine, Gojić Nemanja, rođen 08.12.1984. godine, Račić Nikolina, rođena 09.04.1978. godine, Kutić Mladen, rođen 1912. godine i Kutić Darinka, rođena 1918. godine, te ranjeni: Tadić Biljana, Desančić Nada, rođena 15.06.1943. godine. Kovačević Mile, rođen 11.03.1946. godine, Gojić Gordana, Popović Bogdan, rođen 26.10.1960. godine, Hoskić Sava i Galić Mira.“</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navodi se potom da su navedeni zapovjednici „dana 02.05.1995. godine u okviru akcije Bljesak učestvovali u neselektivnom granatiranju civilnih objekata na području Kozarske Dubice kojom prilikom je smrtno stradao civil Vlaisavljević Lazar, dana 06.05. 1995. godine od artiljerijskog djelovanja sa područja RH stradao civil Mršić Miloš.“</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A sve to navedeno se podvodi se i pod krivično djelo „ratni zločin protiv civilnog stanovništva“ Krivičnog zakona BiH.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Činjenica je, dakle, da je u zamolnici i pratećoj dokumentaciji stigao materijal kojim se nastoji dokazati da je zbog granatiranja HV-a u vrijeme akcije Bljesak poginulo deset civila, osoba pod imenom i prezimenom, a sudeći po datumima rođenja, bilo je i staraca i jedno dijete. Također, tu su podaci i o sedam ranjenih osoba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatski politički vrh se, nesumnjivo, našao u vrlo delikatnoj situaciji kada važe hoće li zamolnicu uopće poslati u DORH ili neće. Neovisno o tome kako je kasno stigao materijal, navodi o žrtvama se nipošto ne mogu ignorirati, a u slučaju da je odluči politički odbaciti – ostaje „zauvijek“ nerasvijetljena epizoda o neselektivnom granatiranju.</para><hmn:video id="bec1ef4a-f936-11eb-820d-16bb0d42beb7"/>

Za što se zapravo konkretno tereti zapovjednike Bljeska? Imamo cjelovit tekst dokumenta iz BiH: Navode se i imena žrtava S obzirom da većina hrvatskih političara i zapovjednika iz akcije Bljesak naglašava da ne zna zbog čega bi uopće mogli biti krivično gonjeni iz BiH jer se akcija odvijala u Hrvatskoj, istražili smo za koje navodne zločine ih se proziva Već nekoliko dana u Hrvatskoj traje potpuna kakofonija oko zahtjeva Tužiteljstva iz Bosne i Hercegovine da Hrvatska procesuira četrnaest zapovjednika iz vremena operacije Bljesak. Prvo su progovorili političari, onda su se oglasili prozvani generali i vojni zapovjednici, govorilo se o „optužnicama“ i „optužbama“, o mogućem progonu, a generali su najčešće govorili da niti ne znaju za što bi ih se moglo teretiti s obzirom da se cijela akcija odvijala na teritoriju Hrvatske, a ne BiH.Iako nema sumnje da je u cijelom slučaju politički kontekst iznimno važan, ipak je važno saznati i što točno piše u dokumentu koji je BiH uputila Hrvatskoj, a koji se formalno zove „Zamolnica za ustupanje krivičnog gonjenja“. Premijer Andrej Plenković je najavio i razgovor s vojnim zapovjednicima koje se navodi u zamolnici, a državni tajnik iz Ministarstva pravosuđa, Josip Salapić, javno je i objavio da se još uvijek razmatra hoće li zamolnica biti upućena na adresu gdje joj je i mjesto, u DORH.Naravno, postavlja se i pitanje hoće li premijer Plenković na razgovoru sa zapovjednicima njima otkriti sve ono što piše u zamolnici i pokazati im i dokumentaciju koju je poslalo Tužiteljstvo BiH, ili će razgovor biti samo – načelan.Što zapravo piše u zamolnici?Portal Istraga iz BiH dobio je na uvid cijeli dokument, i prema interpretaciji njihovog uredništva – radi se zapravo o manevru tužiteljice Gordane Tadić, koja je izabrana uz podršku HDZ-a, kojim se Tužiteljstvo pod njezinim vodstvom odriče prava za progon i prepušta ga hrvatskom DORH-u, koji će ga, ako uopće dospije do njega – smatraju u uredništvu Istrage, također odbiti. Objavljena je i uvodna stranica zamolnice gdje je navedeno da je Tužiteljstvo BIH formiralo predmet na osnovu izvještaja istražnih tijela iz Banje Luke, odnosno izvještaja o otkrivanju izvršilaca krivičnog dijela iz 2006. i 2007. godine, no nije objavljen sadržaj cijelog dokumenta. „Ovo Tužilaštvo formiralo je predmet T20 KTRZ 0003539 06 na osnovu Izvještaja o otkrivanju izvršilaca krivičnog djela broj: KU – 94/06 podnesenog od strane Centra javne bezbjednosti Banja Luka, PS Kozarska Dubica od 3. 11. 2006. godine i Izvještaja o otkrivanju krivičnih djela i izvršilaca broj KU-1874/07 od 6.9. 2007. godine, Centar javne bezbjednosti Banja Luka.“, navedeno je u prvom odlomku Zamolnice, a tu je cjelokupni popis „prijavljenih osoba“:   Miljevac Pavao, Mareković Marijan, Markač Mladen, Džanko Luka, Agotić Imra, Romić Renato, Basarac Ivan, Stipetić Petar, Vrbanac Vinko, Domazet-Lošo Davor, Verkaz Željko, Rudolf Lokner, Gavrić Vlado, te „izvjesni Gašljević, zapovjednika topništva pri izvođenju akcije Bljesak“.Tužiteljstvo traži pravnu pomoć od Hrvatske na temelju Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima koji je potpisan 26. veljače 1996. godine u Splitu, a s obzirom da se tim Sporazumom utvrđuje da država moliteljica, u ovom slučaju BiH, „privremeno prekida mjere u vezi s gonjenjem za krivično djelo navedeno u molbi“, uredništvo portala Istraga zaključuje da to znači da Tužiteljstvo BiH više neće provoditi nikakvu istragu – nakon što je poslana zamolnica.Osim zamolnice i prateća dokumentacija Iako se iz javnih istupa državnog tajnika Ministarstva pravosuđa RH Josipa Salapića može zaključiti da je osim zamolnice poslana i kompleksnija dokumentacija, činjenica je da su i u samoj zamolnici navedeni navodni zločini za koje se tereti četrnaest zapovjednika, a koje nitko iz političkog vrha u Hrvatskoj ovih dana u svim istupima o zamolnici niti ne spominje. Uz pomoć uredništva Istraga i izvora bliskih Tužiteljstvu BiH, Net.hr je dobio na uvid cjelovitu zamolnicu, te smo tako otkrili i nešto konkretnije o zločinima koji su se navodno zbili tijekom Bljeska, koje je evidentirao Centar javne bezbijednosti Banja Luka, te zatražio procesuiranje još 2006. i 2007. godine.„Zbog postojanja osnova sumnje da su kršeći pravila međunarodnog prava suprotno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata iz 1949. godine i odredbama Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. avgusta 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba (Protokol I)član 76.stav 1.“, navedeno je u obrazloženju zašto se traži procesuiranje četrnaest zapovjednika iz akcije Bljesak.Popis imena ubijenih i ranjenihA potom je naveden i sažetak s konkretnim datumima i imenima žrtava. „Dana 01.02. i 06.05. 1995. godine u okviru akcije Bljesak učestvovali su u granatiranju šireg područja teritorije Bosanska Gradiška kojom prilikom su ubijeni: Tadić Marija, rođena 15.09.1940., Perić Ljubica, rođena 06.05.1921. godine, Ratković Danijel, rođen 01.11.1977. godine, Aćimović Vidosav, rođen 16.07.1943. godine, Gojić Nemanja, rođen 08.12.1984. godine, Račić Nikolina, rođena 09.04.1978. godine, Kutić Mladen, rođen 1912. godine i Kutić Darinka, rođena 1918. godine, te ranjeni: Tadić Biljana, Desančić Nada, rođena 15.06.1943. godine. Kovačević Mile, rođen 11.03.1946. godine, Gojić Gordana, Popović Bogdan, rođen 26.10.1960. godine, Hoskić Sava i Galić Mira.“Navodi se potom da su navedeni zapovjednici „dana 02.05.1995. godine u okviru akcije Bljesak učestvovali u neselektivnom granatiranju civilnih objekata na području Kozarske Dubice kojom prilikom je smrtno stradao civil Vlaisavljević Lazar, dana 06.05. 1995. godine od artiljerijskog djelovanja sa područja RH stradao civil Mršić Miloš.“A sve to navedeno se podvodi se i pod krivično djelo „ratni zločin protiv civilnog stanovništva“ Krivičnog zakona BiH.Činjenica je, dakle, da je u zamolnici i pratećoj dokumentaciji stigao materijal kojim se nastoji dokazati da je zbog granatiranja HV-a u vrijeme akcije Bljesak poginulo deset civila, osoba pod imenom i prezimenom, a sudeći po datumima rođenja, bilo je i staraca i jedno dijete. Također, tu su podaci i o sedam ranjenih osoba.Hrvatski politički vrh se, nesumnjivo, našao u vrlo delikatnoj situaciji kada važe hoće li zamolnicu uopće poslati u DORH ili neće. Neovisno o tome kako je kasno stigao materijal, navodi o žrtvama se nipošto ne mogu ignorirati, a u slučaju da je odluči politički odbaciti – ostaje „zauvijek“ nerasvijetljena epizoda o neselektivnom granatiranju. NET.HR DONOSI 

NET.HR DONOSI

Za što se zapravo konkretno tereti zapovjednike Bljeska? Imamo cjelovit tekst dokumenta iz BiH: Navode se i imena žrtava

<para>Premijer Andrej Plenković u četvrtak će u 11 sati u Banskim dvorima primiti generale zapovjednike i visoke časnike koji su sudjelovali u vojno-redarstvenoj operaciji "Bljesak", a čije procesuiranje traži Bosna i Hercegovina.  Sastanak će se održati u povodu zamolnice tužilaštva BiH za pružanje međunarodne pravne pomoći dostavljene temeljem Sporazuma između Vlade RH i Vlade BiH o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Uz premijera, na sastanku će biti ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Mario Banožić, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica te ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:article id="3bf36d3e-f916-11eb-99e0-16bb0d42beb7" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Vodit ćemo se bitnim načelom vladavine prava' </heading2><para>Na sastanku će zapovjednicima objasniti situaciju, a nakon toga će se donositi odluke kojim koracima zatvarati ovo pitanje. Plenković je u utorak ratnim zapovjednicima poručio kako optužnice ne postoje te da će ih Vlada zaštititi, kao i nacionalne interese.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>"Vodit ćemo se bitnim načelom vladavine prava. Svaki potez koji radimo treba biti utemeljen na zakonu i na međunarodnim sporazumima koje imamo", rekao je Plenković.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Prethodno je naglasio kako nikakvi pravni procesi neće dovesti u pitanje oslobodilački karakter operacija Bljesak i Oluja.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>Primljena zamolnica Tužiteljstva BiH</heading2><para>Ministarstvo pravosuđa potvrdilo je da su zamolnicu zaprimili diplomatskim putem 6. kolovoza i da je riječ je o postupku u kojem tužilaštvo BiH "sumnja da je četrnaest državljana Hrvatske navodno počinilo kaznena djela koja BiH dovodi u vezu s VRO 'Bljesak'". Prema hrvatskim medijima, na popisu tužitelja iz BiH su generali Pavao Miljavac, Mladen Markač, Marijan Mareković, Davor Domazet Lošo, Luka Džanko te trojica umrlih generala Petar Stipetić, Imra Agotić i Ivan Basarac. <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>U obranu generala stao je i predsjednik Republike Zoran Milanović, a zamolnicu je ocijenio sabotažom i trovanjem odnosa.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:article id="3b8a87a8-f9b4-11eb-b51f-7e951c393fd7" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Granatiranje Bosanske Gradiške i Kozarske Dubice</heading2><para>Ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZ BiH) izjavio je u utorak kako ne bi trebalo politizirati zamolnicu ističući kako je tu riječ isključivo o pravnom problemu. Također je kazao kako je iznenađen burnim reagiranjima i političkim ocjenama dodajući kako za to nema razloga. <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Prema pisanju medija, BiH zapovjednike tereti da su sudjelovali u izdavanju naredbi za neselektivno granatiranje i artiljerijsko djelovanje s područja pod kontrolom HV-a po civilnim ciljevima i nebranjenim mjestima Bosanske Gradiške i Kozarske Dubice pri čemu je ubijeno više civila, a zahtjev se temelji na izvještaju koji je još prije 16 godina sastavljen u Banja Luci.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:article id="479bed86-f8e5-11eb-8bbf-7e951c393fd7" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Plenković se sastaje s generalima čije procesuiranje traži BiH   Plenković je u utorak ratnim zapovjednicima poručio kako optužnice ne postoje te da će ih Vlada zaštititi, kao i nacionalne interese Premijer Andrej Plenković u četvrtak će u 11 sati u Banskim dvorima primiti generale zapovjednike i visoke časnike koji su sudjelovali u vojno-redarstvenoj operaciji "Bljesak", a čije procesuiranje traži Bosna i Hercegovina.  Sastanak će se održati u povodu zamolnice tužilaštva BiH za pružanje međunarodne pravne pomoći dostavljene temeljem Sporazuma između Vlade RH i Vlade BiH o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima.Uz premijera, na sastanku će biti ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Mario Banožić, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica te ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.'Vodit ćemo se bitnim načelom vladavine prava' Na sastanku će zapovjednicima objasniti situaciju, a nakon toga će se donositi odluke kojim koracima zatvarati ovo pitanje. Plenković je u utorak ratnim zapovjednicima poručio kako optužnice ne postoje te da će ih Vlada zaštititi, kao i nacionalne interese."Vodit ćemo se bitnim načelom vladavine prava. Svaki potez koji radimo treba biti utemeljen na zakonu i na međunarodnim sporazumima koje imamo", rekao je Plenković.Prethodno je naglasio kako nikakvi pravni procesi neće dovesti u pitanje oslobodilački karakter operacija Bljesak i Oluja.Primljena zamolnica Tužiteljstva BiHMinistarstvo pravosuđa potvrdilo je da su zamolnicu zaprimili diplomatskim putem 6. kolovoza i da je riječ je o postupku u kojem tužilaštvo BiH "sumnja da je četrnaest državljana Hrvatske navodno počinilo kaznena djela koja BiH dovodi u vezu s VRO 'Bljesak'". Prema hrvatskim medijima, na popisu tužitelja iz BiH su generali Pavao Miljavac, Mladen Markač, Marijan Mareković, Davor Domazet Lošo, Luka Džanko te trojica umrlih generala Petar Stipetić, Imra Agotić i Ivan Basarac. U obranu generala stao je i predsjednik Republike Zoran Milanović, a zamolnicu je ocijenio sabotažom i trovanjem odnosa.Granatiranje Bosanske Gradiške i Kozarske DubiceMinistar pravde BiH Josip Grubeša (HDZ BiH) izjavio je u utorak kako ne bi trebalo politizirati zamolnicu ističući kako je tu riječ isključivo o pravnom problemu. Također je kazao kako je iznenađen burnim reagiranjima i političkim ocjenama dodajući kako za to nema razloga. Prema pisanju medija, BiH zapovjednike tereti da su sudjelovali u izdavanju naredbi za neselektivno granatiranje i artiljerijsko djelovanje s područja pod kontrolom HV-a po civilnim ciljevima i nebranjenim mjestima Bosanske Gradiške i Kozarske Dubice pri čemu je ubijeno više civila, a zahtjev se temelji na izvještaju koji je još prije 16 godina sastavljen u Banja Luci. SUTRA U BANSKIM DVORIMA  

SUTRA U BANSKIM DVORIMA 

Plenković se sastaje s generalima čije procesuiranje traži BiH  

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je u ponedjeljak kako ne postoji pravna osnova da se u njegovoj zemlji procesuira časnike HV-a zbog sudjelovanja u operaciji "Bljesak", a da se takav postupak eventualno može voditi u vezi s drugim akcijama na teritoriju BiH u kojima je HV sudjelovao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Komšić je prvi visoki dužnosnik u BiH koji je u toj zemlji probio zid šutnje nastao nakon što su mediji objavili da je Ministarstvu pravosuđa i uprave Hrvatske posredstvom Ministarstva pravde BiH dostavljena zamolnica Tužiteljstva BiH za pravnu pomoć odnosno procesuiranje skupine generala i drugih visokih časnika Hrvatske vojske, navodno upravo zbog ratnih zločina počinjenih tijekom operacije "Bljesak".</para><hmn:article id="bf30d7d2-f7b7-11eb-ba9a-360d3cceb68b" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Progon teoretski moguć za druge dvije operacije</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema mom mišljenju, ako se radi o operacijama 'Bljesak' i 'Oluja' ne postoji nijedan pravni osnov da Tužiteljstvo BiH pokrene takve postupke. Jer i ako postoji takvo kazneno djelo, ono nije počinjeno ni na teritoriju BiH niti nad državljanima BiH. Za takvo nešto može biti samo i isključivo nadležno Državno odvjetništvo Republike Hrvatske", kazao je Komšić u izjavi koja je medijima dostavljena iz Predsjedništva BiH.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dopustio je kako bi kaznenog progona teorijski moglo biti u slučaju operacija "Maestral" i "Južni potez" koje su izvedene na teritoriju BiH.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Operaciju "Maestral" zajednički su u rujnu 1995. godine izvele postrojbe HV, HVO i Armije BiH oslobađajući zapadne dijelove BiH od okupacije srpskih snaga a "Južni potez" u listopadu te godine izveli su pripadnici HV i HVO s ciljem strateškog okruženja Banje Luke. Stigli su na samo dvadesetak kilometara od tog grada no njegovo oslobođenje zaustavila je intervencija SAD koje nisu željele vidjeti masovni odlazak srpskog stanovništva s tog područja strahujući da bi do dovelo do nove destabilizacije u regiji.</para><hmn:video id="5b3de41c-f867-11eb-a3ab-7e951c393fd7"/><heading2>Hrvatskoj samo proslijeđena zamolnica</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija Republike Srpske je još 2006. godine kazneno prijavila veću skupinu visokih hrvatskih časnika zbog operacije "Maestral" odnosno zbog zločina počinjenih nakon oslobađanja Mrkonjić Grada gdje su naknadno pronađene dvije masovne grobnice u koje su pokopani ubijeni Srbi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tužiteljstvo BiH nije se oglasilo o zahtjevu Hrvatskoj za procesuiranje hrvatskih generala a ministar pravde BiH Josip Grubeša kazao je samo kako je njegovo ministarstvo bilo posrednikom u prosljeđivanju zamolnice Hrvatskoj te kako ništa ne zna o sadržaju tog dokumenta.</para><hmn:article id="a5b972b2-f854-11eb-914d-16bb0d42beb7" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Prijava podnesena iz Republike Srpske</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sarajevski portal Istraga.ba blizak Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) objavio je presliku navodnog dokumenta kojega je Hrvatskoj uputilo Tužiteljstvo BiH. U njemu stoji kako Tužiteljstvo BiH zapravo ustupa Hrvatskoj predmet po kaznenoj prijavi što su je 2006. godine podnijela policija postaja iz Kozarske (Bosanske) Dubice te prepušta sve dalje korake radi mogućeg procesuiranja nakon prikupljanja odgovarajuće dokumentacije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na prvom je mjestu među prijavljenima Pavao Miljevac kako je napisano iako je vjerojatno riječ o generalu Miljavcu a slijede Marijan Mareković, Mladen Markač, Luka Džanko, Imra Agotić, Renato Romić, Ivan Basarac i Petar Stipetić.</para><hmn:article id="ba44cce8-f874-11eb-800d-7e951c393fd7" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

'Ako se radi o 'Bljesku' i 'Oluji' ne postoji osnova za postupke protiv hrvatskih generala' &apos;Ako i postoji takvo kazneno djelo, ono nije počinjeno ni na teritoriju BiH niti nad državljanima BiH. Za takvo nešto može biti samo i isključivo nadležan DORH&apos;, kazao je predsjedatelj Predsjedništva BiH Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je u ponedjeljak kako ne postoji pravna osnova da se u njegovoj zemlji procesuira časnike HV-a zbog sudjelovanja u operaciji "Bljesak", a da se takav postupak eventualno može voditi u vezi s drugim akcijama na teritoriju BiH u kojima je HV sudjelovao.Komšić je prvi visoki dužnosnik u BiH koji je u toj zemlji probio zid šutnje nastao nakon što su mediji objavili da je Ministarstvu pravosuđa i uprave Hrvatske posredstvom Ministarstva pravde BiH dostavljena zamolnica Tužiteljstva BiH za pravnu pomoć odnosno procesuiranje skupine generala i drugih visokih časnika Hrvatske vojske, navodno upravo zbog ratnih zločina počinjenih tijekom operacije "Bljesak".Progon teoretski moguć za druge dvije operacije"Prema mom mišljenju, ako se radi o operacijama 'Bljesak' i 'Oluja' ne postoji nijedan pravni osnov da Tužiteljstvo BiH pokrene takve postupke. Jer i ako postoji takvo kazneno djelo, ono nije počinjeno ni na teritoriju BiH niti nad državljanima BiH. Za takvo nešto može biti samo i isključivo nadležno Državno odvjetništvo Republike Hrvatske", kazao je Komšić u izjavi koja je medijima dostavljena iz Predsjedništva BiH.Dopustio je kako bi kaznenog progona teorijski moglo biti u slučaju operacija "Maestral" i "Južni potez" koje su izvedene na teritoriju BiH.Operaciju "Maestral" zajednički su u rujnu 1995. godine izvele postrojbe HV, HVO i Armije BiH oslobađajući zapadne dijelove BiH od okupacije srpskih snaga a "Južni potez" u listopadu te godine izveli su pripadnici HV i HVO s ciljem strateškog okruženja Banje Luke. Stigli su na samo dvadesetak kilometara od tog grada no njegovo oslobođenje zaustavila je intervencija SAD koje nisu željele vidjeti masovni odlazak srpskog stanovništva s tog područja strahujući da bi do dovelo do nove destabilizacije u regiji.Hrvatskoj samo proslijeđena zamolnicaPolicija Republike Srpske je još 2006. godine kazneno prijavila veću skupinu visokih hrvatskih časnika zbog operacije "Maestral" odnosno zbog zločina počinjenih nakon oslobađanja Mrkonjić Grada gdje su naknadno pronađene dvije masovne grobnice u koje su pokopani ubijeni Srbi.Tužiteljstvo BiH nije se oglasilo o zahtjevu Hrvatskoj za procesuiranje hrvatskih generala a ministar pravde BiH Josip Grubeša kazao je samo kako je njegovo ministarstvo bilo posrednikom u prosljeđivanju zamolnice Hrvatskoj te kako ništa ne zna o sadržaju tog dokumenta.Prijava podnesena iz Republike SrpskeSarajevski portal Istraga.ba blizak Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) objavio je presliku navodnog dokumenta kojega je Hrvatskoj uputilo Tužiteljstvo BiH. U njemu stoji kako Tužiteljstvo BiH zapravo ustupa Hrvatskoj predmet po kaznenoj prijavi što su je 2006. godine podnijela policija postaja iz Kozarske (Bosanske) Dubice te prepušta sve dalje korake radi mogućeg procesuiranja nakon prikupljanja odgovarajuće dokumentacije.Na prvom je mjestu među prijavljenima Pavao Miljevac kako je napisano iako je vjerojatno riječ o generalu Miljavcu a slijede Marijan Mareković, Mladen Markač, Luka Džanko, Imra Agotić, Renato Romić, Ivan Basarac i Petar Stipetić. KOMŠIĆ O ZAHTJEVU BiH 

KOMŠIĆ O ZAHTJEVU BiH

'Ako se radi o 'Bljesku' i 'Oluji' ne postoji osnova za postupke protiv hrvatskih generala'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na večerašnjem prijemu na kninskoj tvrđavi, koji organizira predsjednik Republike Zoran Milanović, bit će odlikovani generali Mladen Kruljac i Zvonko Peternel.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ponosan sam što ću s trojicom ratnih zapovjednika biti odlikovan. To je zasluga svih tisuća i tisuća vojnika koji su prošli kroz jedinicu. Drago mi je što će predsjednik generalskog zbora i ministar biti nazočni na tim događanjima kao i general Josip Stojković. O bojkotu nemam pojma, smještaj je svake godine isti, ili indvidualno ili preko MORH-a", kazao je general Kruljac <ulink url="https://hr.n1info.com/vijesti/generali-o-oluji-zar-politicari-ne-mogu-taj-jedan-dan-u-godini-stisnuti-ego/">za televiziju N1</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Večerašnji događaj organiziraju predsjednik Republike i ministar obrane, a sutrašnja je svečanost u organizaciji predsjednika Republike, Sabora i Vlade.</para><hmn:article id="2dc2a330-f4f5-11eb-9740-dea2a216223b" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Je li bio bojkot kad je predsjednica bila Kolinda?'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>O podjelama uoči obljetnice 'Oluje' i izjavi Josipa Đakića da neće doći na Milanovićev prijem, Kruljac kaže da nije ništa znao o bojkotu. General Stojković ističe, pak, da je prošle godine u Kninu bio isti broj generala, a bojkota nije bilo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Je li lani bio bojkot? Je li bio kad je bila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović? Ništa više nego sada nije bilo generala. Sutra je Dan domovinske zahvalnosti, Dan pobjede, Dan branitelja, sve ove godine kako dolazim protokol napravi sljedeće – prvih osam redova zauzimaju političari, pa mi, pa iza nas predsjednici udruga. Zar taj jedan dan u godini, posvećen braniteljima, zar ne mogu političari tad stisnuti ego da mi budemo u prvom redu", zapitao se general Stojković.</para><hmn:video id="13a6a1b0-f480-11eb-bc0a-dea2a216223b"/><heading2>'Prošle godine nisam imao ni stolac' </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodaje da će to reći i večeras Milanoviću</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svake godine to govorimo. Prošle godine nisam imao ni stolicu, jedna mi je otrčala po stolicu u birtiju preko puta, bilo me sram. Pustite nas jedan dan da hodamo ponosni pred hrvatskom javnošću", rekao je Stojković.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>General Pavao Miljavac također je rekao da mu je drago što ide na večerašnji prijem.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Drago mi je što idem večeras, ali postoje problemi s prijevozom, smještajem, pozicijama koje dobijete, to su ipak ljudi koji su stvorili državu, mislim da to nije u redu. Ne moramo biti u prvom redu, ali barem drugom. To je stvar poštovanja zasluga koje su ti ljudi nosili", kazao je Miljavac za N1.</para><hmn:article id="7a28fea2-f452-11eb-b0e9-9e32e38b6047" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

'Zar ne mogu taj jedan dan u godini stisnuti svoj ego?' &apos;Prošle godine nisam imao ni stolicu, jedna mi je otrčala po stolicu u birtiju preko puta, bilo me sram. Pustite nas jedan dan da hodamo ponosni pred hrvatskom javnošću&apos;, kaže general Josip Stojković Na večerašnjem prijemu na kninskoj tvrđavi, koji organizira predsjednik Republike Zoran Milanović, bit će odlikovani generali Mladen Kruljac i Zvonko Peternel."Ponosan sam što ću s trojicom ratnih zapovjednika biti odlikovan. To je zasluga svih tisuća i tisuća vojnika koji su prošli kroz jedinicu. Drago mi je što će predsjednik generalskog zbora i ministar biti nazočni na tim događanjima kao i general Josip Stojković. O bojkotu nemam pojma, smještaj je svake godine isti, ili indvidualno ili preko MORH-a", kazao je general Kruljac za televiziju N1.Večerašnji događaj organiziraju predsjednik Republike i ministar obrane, a sutrašnja je svečanost u organizaciji predsjednika Republike, Sabora i Vlade.'Je li bio bojkot kad je predsjednica bila Kolinda?'O podjelama uoči obljetnice 'Oluje' i izjavi Josipa Đakića da neće doći na Milanovićev prijem, Kruljac kaže da nije ništa znao o bojkotu. General Stojković ističe, pak, da je prošle godine u Kninu bio isti broj generala, a bojkota nije bilo."Je li lani bio bojkot? Je li bio kad je bila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović? Ništa više nego sada nije bilo generala. Sutra je Dan domovinske zahvalnosti, Dan pobjede, Dan branitelja, sve ove godine kako dolazim protokol napravi sljedeće – prvih osam redova zauzimaju političari, pa mi, pa iza nas predsjednici udruga. Zar taj jedan dan u godini, posvećen braniteljima, zar ne mogu političari tad stisnuti ego da mi budemo u prvom redu", zapitao se general Stojković.'Prošle godine nisam imao ni stolac' Dodaje da će to reći i večeras Milanoviću"Svake godine to govorimo. Prošle godine nisam imao ni stolicu, jedna mi je otrčala po stolicu u birtiju preko puta, bilo me sram. Pustite nas jedan dan da hodamo ponosni pred hrvatskom javnošću", rekao je Stojković.General Pavao Miljavac također je rekao da mu je drago što ide na večerašnji prijem."Drago mi je što idem večeras, ali postoje problemi s prijevozom, smještajem, pozicijama koje dobijete, to su ipak ljudi koji su stvorili državu, mislim da to nije u redu. Ne moramo biti u prvom redu, ali barem drugom. To je stvar poštovanja zasluga koje su ti ljudi nosili", kazao je Miljavac za N1. UOČI PROSLAVE 'OLUJE' GENERALI LJUTI NA POLITIČARE 

UOČI PROSLAVE 'OLUJE' GENERALI LJUTI NA POLITIČARE

'Zar ne mogu taj jedan dan u godini stisnuti svoj ego?'

<para>
"Treba vidjeti o čemu je riječ, dok nema optužnica stvari su na razini ovakvih pokušaja koji su se i ranije događali. Suradnji ćemo trezveno i racionalno pristupiti", kazao je Plenković novinarima nakon konferencije o sadašnjosti i budućnosti europskog projekta.</para>
<para>
 
 <ulink url="http://net.hr/danas/hrvatska/republika-srpska-digla-optuznice-protiv-16-nasih-generala-na-popisu-ante-gotovina-i-damir-kristicevic/">REPUBLIKA SRPSKA PODNIJELA PRIJAVE PROTIV 16 NAŠIH GENERALA: Na popisu Ante Gotovina i Damir Krističević!</ulink>
 
</para>
<para>Beogradske Večernje novosti objavile su danas da je ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske podnijelo sudu u Bosni i Hercegovini kaznene prijave protiv 16 hrvatskih generala zbog ratnih zločina, među kojima su i Ante Gotovina i ministar obrane Damir Krstičević.</para>
<para>Nešto kasnije glasnogovornica MUP-a RS Mirna Miljanović kazala je za <ulink url="http://hr.n1info.com/a161394/Svijet/Regija/MUP-RS-a-podnio-10-izvjestaja-protiv-pripadnika-HVO-a.html">N1</ulink> kako je riječ o deset prijava za ratne zločine koje je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske podnijelo u razdoblju od 1996. do 2010. godine. Odnose se na zločine počinjene na području općina Mrkonjić Grad, Šipovo, Ribnjik, Jezero, Jajce, Banjaluka, Srbac, Gradiška. "Riječ je o vojnim akcijama koje je provodila Hrvatska u akcijama 'Maestral', 'Oluja', 'Južni potez', 'Petrovačka cesta'", dodala je glasnogovornica MUP-a RS.</para>
<para>"Na izvještajima se nalaze pripadnici HVO-a i određeni generali. Svi izvještaji su predani u nadležnost Tužiteljstva BiH i oni provode istragu o njima", rekla je Mirna Miljanović.</para>
<para>Na te informacije Plenković je rekao da će Zagreb razgovarati s vlastima BiH, osigurati zaštitu i nacionalnih interesa i spomenutih časnika hrvatske vojske.</para>
<para>"Nemamo nikakvoga straha. Hrvatska vojska je bila angažirana na oslobađanju teritorija BiH od velikosrpske agresije na čelu sa Slobodanom Miloševićem. Sve što smo radili bilo je na temelju dogovora predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića. Nemamo dvojbi o strateškom doprinosu", poručio je premijer Plenković.</para>
<para>
 
 <ulink url="http://net.hr/danas/hrvatska/ovo-je-pokusaj-zastrasivanja-hrvata-predsjednica-o-dogadajima-u-bih-to-je-velik-problem-orepic-ne-znam-nista-taman-citam/">‘HRVATE ŽELE ZASTRAŠITI I NAVESTI NA ISELJAVANJE’: Predsjednica o prijavama protiv hrvatskih generala</ulink>
 
</para>
<para>Na pitanje jesu li te kaznene prijave zapravo uplitanje politike u pravosuđe, premijer je rekao da to ostaje za vidjeti.</para>
<para>"Svi ratni zločini, sva kaznena djela trebaju biti istražena, procesuirana, a oni koji su odgovorni za to trebaju odgovarati. To je načelo od kojega ne odstupamo. Tempirane, orkestrirane ili selektivne procese osuđujemo. Ne uplićemo se u rad pravosuđa, ali štitimo hrvatske nacionalne interese", rekao je premijer.
</para>
<heading2>Detalji još nepoznati</heading2>
<para>
Predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Ivan Anušić i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved nisu u petak komentirali navodne kaznene prijave u Republici Srpskoj protiv 16 hrvatskih generala, navodeći da nemaju službenu potvrdu te informacije.</para>
<para>Nismo dobili nikakve službene informacije o tome, osim onoga što se moglo vidjeti o medijima, rekao je Medved nakon trosatne zatvorene sjednice Odbora posvećene uhićenjima deset zapovjednika HVO-a u Orašju, a na kojoj je bio i glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan.
</para>
<para>Anušić kaže da ne zna o kojem se broju optužnica radi, ni o imenima na njima.
</para>
<heading2>Medved: Ne smijemo podleći histeriji</heading2>
<para>
"Vrlo je važno ne podleći toj histeriji, jer očito je stvorena klima da se na temelju jednog napisa odmah stvara histerija i najavljuju određeni procesi", odgovorio je Medved upitan za komentar 16 navodnih optužnica. Pozvao je da se ostavi pravosudnim i službenim tijelima te diplomaciji da utvrde što se stvarno događa.</para>
<para>Kod hrvatskih branitelja se ne smije stvarati dojam straha i histerije. Ako su dignuli te optužnice, tada će službena tijela i hrvatska Vlada znati način na koji će na njih odgovoriti, naglasio je ministar i pojasnio da tim koji je Vlada u formirala ima zadaću koordiniranja svih tijela i službi koja rade na organiziranju obrane.</para>
<para>"Budimo ozbiljni, jer radi se o ljudskim sudbinama i neodgovorno je donositi zaključke temeljem napisa u novinama", poručio je ministar.</para>

MUP RS objavio za što ih je prijavio, reagirao i premijer Plenković 

"Treba vidjeti o čemu je riječ, dok nema optužnica stvari su na razini ovakvih pokušaja koji su se i ranije događali. Suradnji ćemo trezveno i racionalno pristupiti", kazao je Plenković novinarima nakon konferencije o sadašnjosti i budućnosti europskog projekta.

   
      REPUBLIKA SRPSKA PODNIJELA PRIJAVE PROTIV 16 NAŠIH GENERALA: Na popisu Ante Gotovina i Damir Krističević!
   

Beogradske Večernje novosti objavile su danas da je ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske podnijelo sudu u Bosni i Hercegovini kaznene prijave protiv 16 hrvatskih generala zbog ratnih zločina, među kojima su i Ante Gotovina i ministar obrane Damir Krstičević.
Nešto kasnije glasnogovornica MUP-a RS Mirna Miljanović kazala je za N1 kako je riječ o deset prijava za ratne zločine koje je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske podnijelo u razdoblju od 1996. do 2010. godine. Odnose se na zločine počinjene na području općina Mrkonjić Grad, Šipovo, Ribnjik, Jezero, Jajce, Banjaluka, Srbac, Gradiška. "Riječ je o vojnim akcijama koje je provodila Hrvatska u akcijama 'Maestral', 'Oluja', 'Južni potez', 'Petrovačka cesta'", dodala je glasnogovornica MUP-a RS.
"Na izvještajima se nalaze pripadnici HVO-a i određeni generali. Svi izvještaji su predani u nadležnost Tužiteljstva BiH i oni provode istragu o njima", rekla je Mirna Miljanović.
Na te informacije Plenković je rekao da će Zagreb razgovarati s vlastima BiH, osigurati zaštitu i nacionalnih interesa i spomenutih časnika hrvatske vojske.
"Nemamo nikakvoga straha. Hrvatska vojska je bila angažirana na oslobađanju teritorija BiH od velikosrpske agresije na čelu sa Slobodanom Miloševićem. Sve što smo radili bilo je na temelju dogovora predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića. Nemamo dvojbi o strateškom doprinosu", poručio je premijer Plenković.

   
      ‘HRVATE ŽELE ZASTRAŠITI I NAVESTI NA ISELJAVANJE’: Predsjednica o prijavama protiv hrvatskih generala
   

Na pitanje jesu li te kaznene prijave zapravo uplitanje politike u pravosuđe, premijer je rekao da to ostaje za vidjeti.
"Svi ratni zločini, sva kaznena djela trebaju biti istražena, procesuirana, a oni koji su odgovorni za to trebaju odgovarati. To je načelo od kojega ne odstupamo. Tempirane, orkestrirane ili selektivne procese osuđujemo. Ne uplićemo se u rad pravosuđa, ali štitimo hrvatske nacionalne interese", rekao je premijer.

Detalji još nepoznati

Predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Ivan Anušić i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved nisu u petak komentirali navodne kaznene prijave u Republici Srpskoj protiv 16 hrvatskih generala, navodeći da nemaju službenu potvrdu te informacije.
Nismo dobili nikakve službene informacije o tome, osim onoga što se moglo vidjeti o medijima, rekao je Medved nakon trosatne zatvorene sjednice Odbora posvećene uhićenjima deset zapovjednika HVO-a u Orašju, a na kojoj je bio i glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan.

Anušić kaže da ne zna o kojem se broju optužnica radi, ni o imenima na njima.

Medved: Ne smijemo podleći histeriji

"Vrlo je važno ne podleći toj histeriji, jer očito je stvorena klima da se na temelju jednog napisa odmah stvara histerija i najavljuju određeni procesi", odgovorio je Medved upitan za komentar 16 navodnih optužnica. Pozvao je da se ostavi pravosudnim i službenim tijelima te diplomaciji da utvrde što se stvarno događa.
Kod hrvatskih branitelja se ne smije stvarati dojam straha i histerije. Ako su dignuli te optužnice, tada će službena tijela i hrvatska Vlada znati način na koji će na njih odgovoriti, naglasio je ministar i pojasnio da tim koji je Vlada u formirala ima zadaću koordiniranja svih tijela i službi koja rade na organiziranju obrane.
"Budimo ozbiljni, jer radi se o ljudskim sudbinama i neodgovorno je donositi zaključke temeljem napisa u novinama", poručio je ministar. UZBUNA U DRŽAVNOM VRHU ZBOG OPTUŽBI PROTIV HRVATSKIH GENERALA: 

UZBUNA U DRŽAVNOM VRHU ZBOG OPTUŽBI PROTIV HRVATSKIH GENERALA:

MUP RS objavio za što ih je prijavio, reagirao i premijer Plenković

<para>Glavni tužitelj Alan Tieger jutros je u Haagu, iznoseći završne riječi u postupku protiv hrvatskih generala Mladena Markača, Ivana Čermaka i Ante Gotovine, najprije govorio o protjerivanju Srba iz Krajine, ustvrdivši kako je Sektor jug, kojim je u <emphasis>Oluji</emphasis> zapovijedao Gotovina, 4. kolovoza podvrgnut topničkom napadu.</para>
<para>Pučanstvo koje je tamo stanovalo i promatrači UN-a shvatili su da su napadnuti civilni ciljevi i da ljudi nisu sigurni. Nisu znali da je to rezultat zapovjedi generala Gotovine, koji je naredio da uz komunikacijske centre i vojne ciljeve treba gađati i zgrade, naveo je Tieger. </para>
<para>Prestrašeni civili nisu znali da je to rezultat sastanka predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška s generalima Markačem, Čermakom i Gotovinom, na kojemu je dogovoreno da treba natjerati civile da bježe. Taj plan je uspio s obzirom na broj Srba koji su napustili Krajinu. </para>
<para>Ovdje nitko ne tvrdi, istaknuo je, da je Hrvatska imala plan da nekoga protjera, ali "to su bili pripadnici udruženog zločinačkog pothvata". Tužiteljstvo ne dovodi u pitanje niti opravdanost akcije, ali smatra da je dokazano kako je ona za cilj imala istjerati Srbe granatiranjem, pljačkanjem i ubojstvima, a kasnije stavljanjem administrativnih prepreka za njihov povratak. </para>
<para>Tieger je citirao izjavu Tuđmana nakon <emphasis>Oluje</emphasis>, kako bi istaknuo koji je krajnji cilj te operacije: "Ono što smo mi stvorili je hrvatska država koja će trajati stoljećima."</para>
<para>Hotimično nisu proveli mjere da se vrate u dovoljnom broju da ne bi predstavljali demografsku prijetnju, istaknuo je, dodajući kako je za vrijeme <emphasis>Oluje</emphasis> "prevladavalo ozračje nekažnjivosti, ubijani su mnogi Srbi".</para>
<para>"Čermakovi su ljudi prikupljali mrtva tijela bez istrage", kazao je Tieger, "nisu proveli odgovarajuće mjere da bi zaustavili zločine, a Tuđman napravio administrativne pretpostavke da bi preobrazili to područje i osigurali državu koja će trajati stoljećima".</para>
<para>Naveo je kako su pripadnici udruženog zločinačkog pothvata imali plan protjerati Srbe te da optužba ne tvrdi da Hrvati nisu bili žrtve u ratu.</para>
<para>Posvećen viziji Hrvatske proizašle iz neke davne slave, Tuđman je smatrao da multietničke države ne mogu opstati i da je rješenje etnički homogena država, tvrde tužitelji, a to je stajalište kojim se predsjednik čak i hvalio. </para>
<para>Kao dokaz navodi sastanak Hrvoja Šarinića i Slobodana Miloševića, tijekom kojeg su se dogovorili da "što manje Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj, to bolje".</para>
<heading2>Sastanak na Brijunima</heading2>
<para>
Važnost da civili odu istaknuta je na sastanku na Brijunima 31. srpnja 1995. godine naglašavanjem psihološkog dojma na Srbe, ističe optužba. Sin Franje Tuđmana, Miroslav Tuđman, predložio je radijsko emitiranje s predloženim pravcima kretanja "da mi imamo što moguće manje posla", a raspravljalo se i o bacanju letaka stanovnicima, naveo je tužitelj pozivajući se na tzv. brijunske transkripte. </para>
<para>Obrana tvrdi kako letaka nije bilo, a čak i ako je to točno, to ne mijenja fokus brijunskog sastanka, tvrdi optužba. Tužiteljstvo opovrgava tvrdnje obrane da su se leci dijelili samo u Bosni i Hercegovini, ističući svjedočenja prema kojima su leci nađeni i na Velebitu.</para>
<para>Trebalo je spriječiti slanje snaga koje su bile podložne osveti i ne slati ljude koji su s toga područja da oslobađaju svoje domove, smatra tužiteljstvo, dodajući kako je "onima koji su mogli istražiti zločine spriječen je prilaz". Kad se to sve sagleda u cjelini, tada se vidi da nema dokaza za sprečavanje zajedničke namjere u koju je uključeno spaljivanje i pljačkanje srpske imovine, koji su bili prirodni ciljevi, kao i ubijanje civila, što spada pod točku 3. optužnice, navodi optužba.</para>
<para>Veleposlanik Peter Galbraight, kazao je Tieger, više je puta primio informacije o sistematskom uništavanju srpske imovine za koje je odgovorno vodstvo hrvatske vojske, a zločini su bili počinjeni "po naredbama ili u skladu s politikom vodstva da se to potiče i ne sprečava".</para>
<para>Ponovno je citirao Tuđmana, koji se protivio i povratku Hrvata u Posavinu: "Ako dopustimo da se tih 100 tisuća Hrvata vrati u Posavinu, onda će se vratiti i 300 tisuća Srba iz Hrvatske i onemogućiti homogenu Hrvatsku." </para>
<para>Nastavio je s njegovim izjavama o Kninu: "Mi smo vratili Zvonimirov, hrvatski grad u okrilje Majke Hrvatske, jednako čist kao što je bio za vrijeme kralja Zvonimira", zaključujući da se Tuđman time hvalio i da to nije mogao postići sam, nego pomoću skupine ljudi, među kojima su i trojica optuženih generala.</para>
<heading2>Topnički napadi</heading2>
<para>
Tužitelj Edward Russo govorio je o kaznenoj odgovornosti generala za topničke napade koji su krivi za deportaciju i prisilno preseljenje, što se trebalo postići kombinacijom "psiholoških operacija, topničkih i drugih napada".</para>
<para>Civili su svjedočili da su bježali zbog protupravnog granatiranja, a obrana tvrdi da je napuštanje Krajine bilo organizirano. Izvještaji promatrača su zabilježili kako su civili počeli bježati prije plana o evakuaciji, navelo je tužiteljstvo, zaključujući da su brojni među njima posvjedočili da "nikad nisu čuli za plan o evakuaciji i o trajnom napuštanju ognjišta u Krajini, što pokazuje koliko je irelevantna ta teza obrane".</para>
<para>Dokazi nedvosmisleno ukazuju da su napadi u najmanju ruku bili neselektivni i protupravni, ako ne i usmjereni na civile, navodi Russo. Istaknuo je i kako topničko i minobacačko oružje koje je HV izabrao nije moglo precizno razlikovati vojne od civilnih meta, te da suci moraju odlučiti je li to učinjeno namjerno. Ustvrdio je i kako su pojedine stambene zgrade namjerno gađane granatama.</para>
<para>Razmjeri granatiranja Knina puno su veći nego u Gračacu, no obrazac je isti. Načelnik topništva Zbornog područja Split Marko Rajčić identificirao je samo 11 ciljeva u Kninu, ističu tužitelji, pitajući se jesu li te mete legitimni vojni ciljevi i gdje su stvarno pali projektili ispaljeni na Knin. </para>
<para>"Bez obzira koliko koristili vojne doktrine, ne možemo opravdati nepodudaranje između legitimnih ciljeva i lokacija gdje su projektili pali. Ne mogu se ignorirati ni izjave svjedoka koji su govorili kako su granate padale po cijelom gradu", kazao je Russo, ustvrdivši zatim da je HV ispalio najmanje tisuću granata tijekom 25 sati topničke akcije. Rajčić je identificirao samo sjevernu vojarnu, poštu i glavni stožer srpske vojske kao pogođene ciljeve, iako nitko nije spominjao oštećenja na pošti.</para>
<para>Iako je bilo je malo pogodaka, nastala je zanemariva šteta na ciljevima definiranim kao vojnim, izuzev tvornice, naveli su tužitelji.</para>
<para>Ne može se reći da je Gotovina provodio precizan, selektivan topnički napad, nego je, sukladno njegovoj eksplicitnoj naredbi, Gotovina gađao kninske civile uzrokujući njihov bijeg. Oni koji nisu uspjeli pobjeći suočili su se s paležom, pljačkama, maltretiranjem i ubojstvima od strane hrvatskih vojnika, ustvrdio je Russo.</para>
<heading2>Pljačka srpskog stanovništva</heading2>
<para>
Treći tužitelj, Saklaine Hederaly, kazao je kako su hrvatske snage opljačkale kuće prije nego su ih spalile te da neke vojnike uopće nije bilo briga što ih gledaju međunarodni promatrači. Neki od njih su stanovnicima pucali iznad glava na cesti Knin – Drniš, naveli su. </para>
<para>U "miješanim" selima, iznio je Haderaly, spaljivane su samo srpske kuće. Neke su postrojbe, poput 4. gardijske brigade, organizirano odvozile imovinu srpskog stanovništva, natovarenu na kamione, naveo je pozivajući se na svjedoka.</para>
<para>Optužba ne poriče da su i civili bili uključeni u pljačku, ali većinu zločina počinili su vojnici i civili u dosluhu s vojnicima, HV je 5. kolovoza potpuno uspostavio kontrolu, tvrde oni. </para>
<heading2>Dvije i pol godine suđenja</heading2>
<para>
Tužitelji će imati prilike šest sati govoriti o ključnim dokazima optužbe o ratnim zločinima počinjenim u vojnoredarstvenoj akciji <emphasis>Oluja</emphasis> 1995. godine, dok će svaki optuženi imati po dva i pol sata za njihovo završno pobijanje.</para>
<para>arti-201008030576006Suđenje je započelo 11. ožujka 2008. godine, a iznošenje dokaza 11. lipnja 2010. U 303 dana suđenja ispitan je 81 svjedok optužbe i 57 svjedoka obrane te sedam vještaka. Tužitelji za Gotovinu traže 27, Markača 23, a Čermaka 17 godina zatvora, navodi sud na svojim stranicama. </para>
<para>Presuda se očekuje do kraja godine.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201008030576006
arti-201007220467006
arti-201008110174006
arti-201008110277006
arti-201006180063006</para>

Tužitelji: Hrvatska vojska je pljačkala, palila i ubijala! Gotovina je naredio da uz komunikacijske centre i vojne ciljeve treba gađati i zgrade, naveo je Tieger. 
Glavni tužitelj Alan Tieger jutros je u Haagu, iznoseći završne riječi u postupku protiv hrvatskih generala Mladena Markača, Ivana Čermaka i Ante Gotovine, najprije govorio o protjerivanju Srba iz Krajine, ustvrdivši kako je Sektor jug, kojim je u Oluji zapovijedao Gotovina, 4. kolovoza podvrgnut topničkom napadu.
Pučanstvo koje je tamo stanovalo i promatrači UN-a shvatili su da su napadnuti civilni ciljevi i da ljudi nisu sigurni. Nisu znali da je to rezultat zapovjedi generala Gotovine, koji je naredio da uz komunikacijske centre i vojne ciljeve treba gađati i zgrade, naveo je Tieger. 
Prestrašeni civili nisu znali da je to rezultat sastanka predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška s generalima Markačem, Čermakom i Gotovinom, na kojemu je dogovoreno da treba  natjerati civile da bježe. Taj plan je uspio s obzirom na broj Srba koji su napustili Krajinu. 
Ovdje nitko ne tvrdi, istaknuo je, da je Hrvatska imala plan da nekoga protjera, ali "to su bili pripadnici udruženog zločinačkog pothvata". Tužiteljstvo ne dovodi u pitanje niti opravdanost akcije, ali smatra da je dokazano kako je ona za cilj imala istjerati Srbe granatiranjem, pljačkanjem i ubojstvima, a kasnije stavljanjem administrativnih prepreka za njihov povratak. 
Tieger je citirao izjavu Tuđmana nakon Oluje, kako bi istaknuo koji je krajnji cilj te operacije: "Ono što smo mi stvorili je hrvatska država koja će trajati stoljećima."
Hotimično nisu proveli mjere da se vrate u dovoljnom broju da ne bi predstavljali demografsku prijetnju, istaknuo je, dodajući kako je za vrijeme Oluje "prevladavalo ozračje nekažnjivosti, ubijani su mnogi Srbi".
"Čermakovi su ljudi prikupljali mrtva tijela bez istrage", kazao je Tieger, "nisu proveli odgovarajuće mjere da bi zaustavili zločine, a Tuđman napravio administrativne pretpostavke da bi preobrazili to područje i osigurali državu koja će trajati stoljećima".
Naveo je kako su pripadnici udruženog zločinačkog pothvata imali plan protjerati Srbe te da optužba ne tvrdi da Hrvati nisu bili žrtve u ratu.
Posvećen viziji Hrvatske proizašle iz neke davne slave, Tuđman je smatrao da multietničke države ne mogu opstati i da je rješenje etnički homogena država, tvrde tužitelji, a to je stajalište kojim se predsjednik čak i hvalio. 
Kao dokaz navodi sastanak Hrvoja Šarinića i Slobodana Miloševića, tijekom kojeg su se dogovorili da "što manje Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj, to bolje".
Sastanak na Brijunima

Važnost da civili odu istaknuta je na sastanku na Brijunima 31. srpnja 1995. godine naglašavanjem psihološkog dojma na Srbe, ističe optužba. Sin Franje Tuđmana, Miroslav Tuđman, predložio je radijsko emitiranje s predloženim pravcima kretanja "da mi imamo što moguće manje posla", a raspravljalo se i o bacanju letaka stanovnicima, naveo je tužitelj pozivajući se na tzv. brijunske transkripte. 
Obrana tvrdi kako letaka nije bilo, a čak i ako je to točno, to ne mijenja fokus brijunskog sastanka, tvrdi optužba. Tužiteljstvo opovrgava tvrdnje obrane da su se leci dijelili samo u Bosni i Hercegovini, ističući svjedočenja prema kojima su leci nađeni i na Velebitu.
Trebalo je spriječiti slanje snaga koje su bile podložne osveti i ne slati ljude koji su s toga područja da oslobađaju svoje domove, smatra tužiteljstvo, dodajući kako je "onima koji su mogli istražiti zločine spriječen je prilaz". Kad se to sve sagleda u cjelini, tada se vidi da nema dokaza za sprečavanje zajedničke namjere u koju je uključeno spaljivanje i pljačkanje srpske imovine, koji su bili prirodni ciljevi, kao i ubijanje civila, što spada pod točku 3. optužnice, navodi optužba.
Veleposlanik Peter Galbraight, kazao je Tieger, više je puta primio informacije o sistematskom uništavanju srpske imovine za koje je odgovorno vodstvo hrvatske vojske, a zločini su bili počinjeni "po naredbama ili u skladu s politikom vodstva da se to potiče i ne sprečava".
Ponovno je citirao Tuđmana, koji se protivio i povratku Hrvata u Posavinu: "Ako dopustimo da se tih 100 tisuća Hrvata vrati u Posavinu, onda će se vratiti i 300 tisuća Srba iz Hrvatske i onemogućiti homogenu Hrvatsku." 
Nastavio je s njegovim izjavama o Kninu: "Mi smo vratili Zvonimirov, hrvatski grad u okrilje Majke Hrvatske, jednako čist kao što je bio za vrijeme kralja Zvonimira", zaključujući da se Tuđman time hvalio i da to nije mogao postići sam, nego pomoću skupine ljudi, među kojima su i trojica optuženih generala.
Topnički napadi

Tužitelj Edward Russo govorio je o kaznenoj odgovornosti generala za topničke napade koji su krivi za deportaciju i prisilno preseljenje, što se trebalo postići kombinacijom "psiholoških operacija, topničkih i drugih napada".
Civili su svjedočili da su bježali zbog protupravnog granatiranja, a obrana tvrdi da je napuštanje Krajine bilo organizirano. Izvještaji promatrača su zabilježili kako su civili počeli bježati prije plana o evakuaciji, navelo je tužiteljstvo, zaključujući da su brojni među njima posvjedočili da "nikad nisu čuli za plan o evakuaciji i o trajnom napuštanju ognjišta u Krajini, što pokazuje koliko je irelevantna ta teza obrane".
Dokazi nedvosmisleno ukazuju da su napadi u najmanju ruku bili neselektivni i protupravni, ako ne i usmjereni na civile, navodi Russo. Istaknuo je i kako topničko i minobacačko oružje koje je HV izabrao nije moglo precizno razlikovati vojne od civilnih meta, te da suci moraju odlučiti je li to učinjeno namjerno. Ustvrdio je i kako su pojedine stambene zgrade namjerno gađane granatama.
Razmjeri granatiranja Knina puno su veći nego u Gračacu, no obrazac je isti. Načelnik topništva Zbornog područja Split Marko Rajčić identificirao je samo 11 ciljeva u Kninu, ističu tužitelji, pitajući se jesu li te mete legitimni vojni ciljevi i gdje su stvarno pali projektili ispaljeni na Knin. 
"Bez obzira koliko koristili vojne doktrine, ne možemo opravdati nepodudaranje između legitimnih ciljeva i lokacija gdje su projektili pali. Ne mogu se ignorirati ni izjave svjedoka koji su govorili kako su granate padale po cijelom gradu", kazao je Russo, ustvrdivši zatim da je HV ispalio najmanje tisuću granata tijekom 25 sati topničke akcije. Rajčić je identificirao samo sjevernu vojarnu, poštu i glavni stožer srpske vojske kao pogođene ciljeve, iako nitko nije spominjao oštećenja na pošti.
Iako je bilo je malo pogodaka, nastala je zanemariva šteta na ciljevima definiranim kao vojnim, izuzev tvornice, naveli su tužitelji.
Ne može se reći da je Gotovina provodio precizan, selektivan topnički napad, nego je, sukladno njegovoj eksplicitnoj naredbi, Gotovina gađao kninske civile uzrokujući njihov bijeg. Oni koji nisu uspjeli pobjeći suočili su se s paležom, pljačkama, maltretiranjem i ubojstvima od strane hrvatskih vojnika, ustvrdio je Russo.
Pljačka srpskog stanovništva

Treći tužitelj, Saklaine Hederaly,  kazao je kako su hrvatske snage opljačkale kuće prije nego su ih spalile te da neke vojnike uopće nije bilo briga što ih gledaju međunarodni promatrači. Neki od njih su stanovnicima pucali iznad glava na cesti Knin – Drniš, naveli su. 
U "miješanim" selima, iznio je Haderaly, spaljivane su samo srpske kuće. Neke su postrojbe, poput 4. gardijske brigade, organizirano odvozile imovinu srpskog stanovništva, natovarenu na kamione, naveo je pozivajući se na svjedoka.
Optužba ne poriče da su i civili bili uključeni u pljačku, ali većinu zločina počinili su vojnici i civili u dosluhu s vojnicima, HV je 5. kolovoza potpuno uspostavio kontrolu, tvrde oni.  
Dvije i pol godine suđenja

Tužitelji će imati prilike šest sati govoriti o ključnim dokazima optužbe o ratnim zločinima počinjenim u vojnoredarstvenoj akciji Oluja 1995. godine, dok će svaki optuženi imati po dva i pol sata za njihovo završno pobijanje.
arti-201008030576006Suđenje je započelo 11. ožujka 2008. godine, a iznošenje dokaza 11. lipnja 2010. U 303 dana suđenja ispitan je 81 svjedok optužbe i 57 svjedoka obrane te sedam vještaka. Tužitelji za Gotovinu traže 27, Markača 23, a Čermaka 17 godina zatvora, navodi sud na svojim stranicama. 
Presuda se očekuje do kraja godine.
Prethodni članci:

arti-201008030576006
arti-201007220467006
arti-201008110174006
arti-201008110277006
arti-201006180063006 

Tužitelji: Hrvatska vojska je pljačkala, palila i ubijala!

Postroll

Preroll

Operacija 'Bljesak'

vlcsnap-2021-09-23-19h02m11s615.png

RTL Televizija

Povjesničar Jakovina o zamolnicama iz BiH za hrvatske generale

Trvtko Jakovina

Hrvatska

Članak

Danas.hr

Odvjetnik Nobilo komentirao zamolnice iz BiH

preuzmi.png

<para>Arhivska snimka iz operacije Bljesak i faksimil zamolnice koju je BiH uputila Vladi RH </para>

nethr_bljesak-v3.jpg

djurdjicaklancir.png

Đurđica Klancir

Plenković s generalima čije procesuiranje traži BiH  

<para>Predsjednik Vlade Andrej Plenković</para>

Andrej Plenković

HINA

Komšić: BiH ne može progoniti hrvatske generale 

<para>15.12.2020., Sarajevo, Bosna i Hercegovina - Konferencija za medije Clanova predsjednistva BiH Sefika Dzaferovica i Zeljka Komsica nakon sto su odbili doci na sastanak sa ministrom vanjskih poslova Ruske Federacije Sergejom Lavrovom.</para>

#hrvatski generali

Hrvatska je odbila zamolnicu kojom tužiteljstvo BiH traži procesuiranje hrvatskih generala

Hrvatska je odbila zamolnicu kojom tužiteljstvo BiH traži procesuiranje hrvatskih generala

'Naši generali ne djeluju osobito zabrinuto oko zamolnica, ne bih ni ja bio'

'Naši generali ne djeluju osobito zabrinuto oko zamolnica, ne bih ni ja bio'

''Taj čin nije neprijateljski, ali nitko ne govori da su s teritorija BiH granatirane naše snage'

''Taj čin nije neprijateljski, ali nitko ne govori da su s teritorija BiH granatirane naše snage'

Za što se zapravo konkretno tereti zapovjednike Bljeska? Imamo cjelovit tekst dokumenta iz BiH: Navode se i imena žrtava

Za što se zapravo konkretno tereti zapovjednike Bljeska? Imamo cjelovit tekst dokumenta iz BiH: Navode se i imena žrtava

Plenković se sastaje s generalima čije procesuiranje traži BiH

Plenković se sastaje s generalima čije procesuiranje traži BiH

'Ako se radi o 'Bljesku' i 'Oluji' ne postoji osnova za postupke protiv hrvatskih generala'

'Ako se radi o 'Bljesku' i 'Oluji' ne postoji osnova za postupke protiv hrvatskih generala'

'Zar ne mogu taj jedan dan u godini stisnuti svoj ego?'

'Zar ne mogu taj jedan dan u godini stisnuti svoj ego?'

MUP RS objavio za što ih je prijavio, reagirao i premijer Plenković

MUP RS objavio za što ih je prijavio, reagirao i premijer Plenković

Tužitelji: Hrvatska vojska je pljačkala, palila i ubijala!

Tužitelji: Hrvatska vojska je pljačkala, palila i ubijala!