Kako se navodi u priopćenju EK, cijene za najobičniju širokopojasnu vezu mogu biti i do četiri puta više u nekim zemljama članicama, čak i nakon što se u obzir uzme kupovna moć građana. Također, samo 60% ljudi zna koju su brzinu internetske veze potpisali tj. ugovorili, a samo 75% posto od te potpisane brzine bude isporučeno.
Istraživanje je pokazalo i da korisnici u Litvi plaćaju u prosjeku deset eura mjesečno za standardni ugovor od 12-30 megabita u sekundi, dok Poljaci za isti paket plaćaju cijenu i do 140 eura.
Među jeftinijim članicama EU za širokopojasni internet su Litva, Rumunjska i Latvija, dok su Poljska (od 20 do 140 eura) i Hrvatska (od 30 do 121 eura) među najskupljima.
Uključite se u testiranje
Pozivajući se na rezultate istraživanja, europska povjerenica za digitalni razvoj Neeli Kroes, izjavila je da nema razloga da netko u EU plaća 4 puta veću cijenu za istu uslugu, te da se mora stvoriti jedinstveno tržište.
Inače, mjerenje isporučene brzine interneta će se obaviti još jednom do kraja 2014. godine, a europski potrošači se mogu uključiti preko zajednice volontera. Svakom će volonteru biti poslan mali uređaj kojeg će spojiti na reciver, a koji će izvoditi niz testova kad se internet ne koristi.
