kontrole su u mnogim zemljama Europske unije povijest, putnici više uglavnom ne moraju vaditi putovnice kada prelaze iz jedne u drugu zemlju, piše Deutsche Welle. Ali da granice ipak postoje u "Europi bez granica" građanima postane jasno najkasnije kad nakon povratka s godišnjeg odmora pogledaju svoj račun za mobitel. Na njemu će otkriti svaku poslanu SMS-poruku, svaki razgovor koji su obavili dok su se sunčali na nekoj plaži na Mediteranu. "Roaming", to je riječ koja je zapravo koncem 2015. trebala definitivno otići u zaborav. Zapravo...
Europski parlament i Europska komisija najavljivali su kako koncem iduće godine konačno žele ukinuti "naknadu" za korištenje telekomunikacijskih usluga u inozemstvu. Ali od toga očito neće biti ništa. Nadležni u Bruxellesu se još uvijek nisu uspjeli dogovoriti oko termina ukidanja takozvanog "roaminga".
"Zajednički stav"
Umjesto toga zemlje članice u 2015. godini "žele usuglasiti zajednički stav" oko tog pitanja, izjavio je njemački državni tajnik za gospodarstvo Matthias Machnig krajem studenog nakon konzultacija u Bruxellesu. I dodao kako je važno da ne dođe do "devijacije tržišta".
A upravo se toga boji Berec, europska agencija za regulaciju telekomunikacija. U jednom priopćenju za EU ta agencija preporučila je Uniji da roaming ne ukida u potpunosti. Ta ideja u ovom trenutku "nije ni izvediva u praksi", stoji u papiru objavljenom sredinom prosinca. Kao objašnjenje se navodi da su tarife za korištenje mobitela, navike putovanja i potrošačkog ponašanja među građanima EU-a jednostavno "previše različite".
Jasno je da se ponuđači telekomunikacijskih usluga svim silama bore protiv prisilnog snižavanja naknada za roaming."Cijene telefoniranja i mobilnog korištenja interneta u zemlji će zbog toga porasti", preventivno upozorava njemačko stručno udruženje Bitkom. Time bi se "normalne" korisnike mobitela u Njemačkoj (ili Hrvatskoj) primoralo da plaćaju ceh kako bi, prije svih, poslovni ljudi u inozemstvu mogli jeftinije telefonirati i surfati, smatra Bitkom.
I doista se takve cjenovne efekte već može uočiti, tvrdi John Phelan iz Europskog udruženja potrošača. Naknade za korištenje mobitela u inozemstvu su proteklih godina zbog pritiska EU-a dramatično opale. Po navodima Europske komisije za više od 80% u odnosu na 2007. godinu.
"Prisilno" snižavanje cijena
1. srpnja 2014. su njemačke telekomunikacijske tvrtke morale smanjiti cijene "roaminga" za područje Europske unije za pet centi - s 24 na 19 centi plus porez na dodanu vrijednost (PDV). Slanje SMS poruka iz inozemstva njemačke mušterije otada (uključujući PDV) košta maksimalno 7,1 centi (umjesto 9,5 kao do tada). Naknada za korištenje interneta preko mobilnog telefona je opala za više od 50 posto, i to s 53,5 na 23,8 centi po megabyteu (MB).
Na "prisilno" snižavanje cijena su neke telekomunikacijske tvrtke već reagirale, kaže Phelan. Gubitak prihoda oni pokušavaju "nadoknaditi" reduciranjem broja minuta ili količine podataka u ponuđenim paketima. Udruženje europskih potrošača takve reakcije kritizira. Tvrdi se da roaming-naknade čine samo mali djelić ukupnih prihoda telekomunikacijskih tvrtki i da one ionako neće "osiromašiti", dodaje Phelan.
Dodatni troškovi osim toga blokiraju razvoj ogromnog tržišta. Telekomunikacijske tvrtke tako zapravo rade protiv svojih vlastitih interesa. Tako argumentira i Europska komisija i upućuje na rezultate ankete provedene među 28.000 građana. Iz straha od (pre)visokih računa zbog korištenja interneta na putovanjima u inozemstvu, čak devet od deset potrošača "ograničava" korištenje mobilnih servisa. Svaki drugi potrošač na putu u načelu uopće ne koristi internet. Svaki četvrti isključi svoj mobitel. Kad bi svi oni ubuduće u inozemstvu mogli bez straha slati SMS-poruke i čavrljati preko mobilnih telefona, ponuđače tih usluga bi očekivala dobra zarada, smatra Phelan.
Telekomunikacijska branša očito ne vjeruje u tu zaradu i žali se da je još u tijeku provođenje smjernica iz 2012. godine, kojima je predviđeno da korisnici usluga mobilne telefonije u inozemstvu mogu slobodno birati roaming-ponuđača, neovisno o tome s kime imaju ugovor u svojoj matičnoj zemlji. Ta mjera ovu branšu košta oko 500 milijuna eura, tvrdi Bitkom.
Osim toga telekomunikacijske tvrtke bi trebale investirati i u bolju mrežnu pokrivenost, a to opet košta i nekoliko milijardi eura. "Te se investicijske troškove tek treba zaraditi", dodaje Bitkom. U Ministarskom vijeću EU-a žalopojke očito nailaze na plodno tlo, a to potvrđuje i činjenica da nije usuglašena jedinstvena politika prema svim zemljama članicama.
"Anomalija" na tržištu
Često se u Bruxellesu naglašava poteškoće: ako neki građanin kod kuće ima "jeftinu" tarifu, a u nekoj drugoj zemlji EU-a uz pomoć skupe tarife na web postavlja video-snimke s plaže, tko će ga onda subvencionirati? Zemlja u kojoj provodi godišnji? Tko će se brinuti oko financijske "pravednosti" u takvim slučajevima? Sve je to komplicirano, sve to nije još riješeno, tvrdi se. Umjesto da se koncem 2015. ukine roaming, oprezno se kao godina u kojoj bi mogle biti ukinute naknade već spominje 2016.
Organizacije za zaštitu potrošača ne vjeruju da bi protivnici ukidanja roaminga na duži rok mogli spriječiti taj korak. Na ukidanje roaminga zemlje članice "požuruje" i dopredsjednik Europske komisije Andrus Ansip. Umjetno ograničavanje naknada za korištenje mobilne telefonije jednostavno nema mjesta na zajedničkom tržištu, kazao je Ansip nedavno u jednom govoru: "One samo smetaju i to je anomalija. I otvoreno govoreći: one štete ugledu telekomunikacijskih tvrtki u očima potrošača."