Ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a dogovorili su se u ponedjeljak oko razmještanja nešto manje od 55 tisuća izbjeglica, od kojih će Hrvatska primiti njih 550, a preostalo je još pronaći mjesta za pet tisuća ljudi, kako bi se dosegnula dogovorena brojka od 60 tisuća ljudi koje će EU primiti u sljedeće dvije godine, izjavio je hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
"Moram reći da je bila burna rasprava, ali došli smo do rješenja. Riječ je o programu koji će trajati dvije godine i u ovom trenutku, zemlje članice EU-a i one koje su se pridružile ovom programu (Norveška, Island, Lihtenštajn i Švicarska) dogovorile su se oko prihvata oko 55 tisuća ljudi. Hrvatska je uz Estoniju jedina zemlja koja je ispoštovala i prekoračila brojke u toj solidarnosti. Ako ostale zemlje članice povećaju brojke u onim postocima u kojima smo mi napravili onda će cijeli dvogodišnji program biti popunjen", izjavio je ministar Ostojić po završetku sastanka.
Europska unija se odlukom čelnika zemalja članica obvezala da će u sljedeće dvije godine preseliiti 40 tisuća izbjeglica koji se trenutačno nalaze u Italiji (25 tisuće) i Grčkoj (16 tisuća) po svim članicama kako bi se solidarno podijelili teret s te dvije zemlje, koje su navjiše na udaru migrantskog priljeva. Osim toga, EU će primiti još 20 tisuća izbjeglica, koji su trenutačno izvan EU-a, najviše ih u Turskoj, a koji imaju pravo na međunarodnu zaštitu.
Što se tiče ovih 20 tisuća ljudi koji su trenutačno izvan EU-a, tu je već postignut dogovor i zemlje članice su ponudile prihvat za čak i više od 20 tisuća - za 24.622 ljudi. Od 40 tisuća izbjeglica u Italiji i Grčkoj trenutačno pronađeno rješenje za njih 30138. Ukupno je to 54760 ljudi.
Zemlje članice će sada nastaviti tražiti rješenje za preostalih 5240 ljudi.
Europska komisija je u svibnju predložila redistribuciju izbjeglica na temelju nekoliko kriterija poput BDP-a, stope nezaposlenosti, broja ranije primljenih izbjeglica. Komisija je izračunala da bi Hrvatska trebala primiti 747 sirijskih i eritrejskih izbjeglica, koji se sada nalaze u Italiji i Grčkoj te još 315 ljudi koji su sada izvan EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu, što je ukupno 1062 ljudi. Ispalo je da Hrvatska treba primiti podjednak broj ljudi kao i Finska koja ima znatno veći BDP.
Međutim, Komisija je do te brojke došla koristeći krive ulazne podatke o visini BDP-a i stope nezaposlenosti i luksemburško predsjedništvo je napravilo novi izračun prema kojem Hrvatska treba primiti 370 ljudi, koji su sada u Italiji i Grčkoj i 135 koji su trenutačno izvan EU-a, a koji imaju pravo na azil, ukupno 505.
Hrvatska vlada je na svojoj zadnjoj sjednici donijela odluku o prihvatu 400 osoba koji se nalaze u Italiji i Grčkoj i još 150 ljudi koji su sada u trećim zemljama.
O slučaju 'svastika': 'Bez konkretnih dokaza ne možemo nikoga uhititi'
Hrvatska policija intenzivno radi na istrazi slučaja nacističkog simbola na travnjaku poljudskog stadiona u Splitu, a bez čvrstih dokaza neće nikoga privoditi, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
"Policija na tome intenzivno radi, a sigurno neće napraviti ono što bi možda neki drugi napravili, a to je da bez čvrstih dokaza privodi odredeđen osobe. Tragove su pronašli, sigurno rade dobro, ali ponavljam ne možete nikoga pritiskati i davati rokove do kada trebaju nešto napraviti", rekao je Ostojić odgovarajući na pitanje novinara o tijeku istrage o aferi "svastika".
Ostojić je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara unutarnjih poslova zemalja članica EU-a.
"Ovu ću prigodu iskoristiti da još jednom podsjetim da je jako dobro što je to osuđeno od svih u Hrvatskoj i to nakon što se 20 i nešto godina to uredno zaobilazilo i što to uopće nije bila tema", rekao je.
"Ponovit ću da oni koji su bili organizatori, koji su to mogli spriječiti da se ne dogodi sramota za Hrvatsku, to nisu napravili. Mogli su prekinuti isti čas utakmicu i ono što su napravili u poluvremenu, trebali su napraviti od one minute kada su to znali, nažalost na samom početku utakmice", istaknuo je Ostojić.
