Nakon što je Uefa na 48. redovnom kongresu u Parizu velikom većinom glasova odobrila promjenu statuta kojom se sadašnjem predsjedniku Uefe Alekasandru Čeferinu potencijalno omogućilo da se kandidira i za predsjednika u razdoblju od 2027. do 2031. godine, sam Čeferin objavio je kako se neće kandidirati za novi mandat.
"Prije otprilike pola godine odlučio sam se više ne kandidirati. Razlog je što svaka organizacija s vremena na vrijeme treba svježu krv, a glavni razlog je bio taj što sam zadnjih sedam godina bio daleko od obitelji i bit ću za još tri. Obitelj je prva saznala za to, onda sam rekao tek nekolicini prijatelja i kolega", rekao je Čeferin čija je objava potaknula rasprave o njegovom potencijalnom nasljedniku i budućem smjeru UEFA-e.
Na kongresu je također ratificiran novi statut i izabrani novi članovi Izvršnog odbora UEFA-e. Među njima su Nasser Al-Khelaifi i Miguel Angel Gil Marin iz Atletico Madrida, obojica imenovani na četverogodišnji mandat. Ova su imenovanja značajna jer odražavaju dinamiku promjena unutar UEFA-inog vodstva.
Potencijalno imenovanje Al-Khelaifija, katarskog državljanina, za sljedećeg predsjednika UEFA-e označava povijesnu promjenu u vodstvu organizacije. Postavlja pitanja o rastućem utjecaju Katara u europskom nogometu, posebno imajući u vidu značajna ulaganja te zemlje u sport, uključujući vlasništvo nad PSG-om.
Nasser Al-Khelaifi
Ova promjena vodstva u UEFA-i dolazi u ključnom trenutku za europski nogomet, koji se bori s izazovima poput financijskog utjecaja pandemije i predložene Europske Superlige. Novo vodstvo odigrat će ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti sporta u Europi.
Prvi čovjek PSG-a i ECA-e godinama je jedan od najbliih suradnika aktualnog predsjednika, a s obzirom da Čeferin danas ima ogromnu podršku te da će se u tri godine teško bilo šta promijeniti, najave o "katarskom" preuzimanju eurospkog nogometa definitivno imaju svoju težinu.
Svi predsjednici Uefe
Dođe li do ovakve promjene na čelu krovne europske nogometne organizacije, po prvi put u povijesti UEFA-e na njenom čelu će biti čovjek koji nije iz Europe. Za prvog predsjednika UEFA-e 1954. godine izabran je Danac Ebbe Schwartz koga je nakon osam godina naslijedio Švicarac Gustav Wiederkehr kojeg je pak smrt zatekla na mjestu predsjednika 1972. godine. Do sljedećeg Kongresa 1973. dužnost predsjednika obavljao je Mađar Sandor Barcs, a UEFA je 15. ožujka 1973. za prvog čovjeka izabrala Talijana Artemija Frachija. Deset godina kasnije na čelo UEFA-e dolazi Jacques Georges iz Francuske, a 1990. godine Kongres je za predsjednika izabrao Lennarta Johanssona, koji se na čelu europske nogometne kuće nalazio ukupno čak 16. godina i 282 dana. Početkom 2007. europski nogomet dobio je novog vođu, a to je bio legendarni Francuz Michel Platini čiji je mandat trajao do 8. listopada 2015. kada je suspendiran s dužnosti. Ulogu predsjednika do novog Kongresa koji je održan 14. rujna obavljao je Španjolac Angel Maria Villar, a na tom Kongresu je za prvog čovjeka izabran Aleksandar Čeferin.
KSW 91 iz Češke 17. veljače ekskluzivno pratite na Voyo
