Hrvatska je mali div svjetskog nogometa i to više nije novost. Od samostalnosti naša je reprezentacija propustila samo dva velika natjecanja, Europsko prvenstvo u Belgiji i Nizozemskoj 2000. te Svjetsko prvenstvo u Južnoafričkoj Republici 2010. godine. N
o u svega tridesetak godina neovisnosti su se Vatreni okitili s čak dvije svjetske medalje. Zanimljiv je detalj da je to više no što u svojoj povijesti ima jedna Engleska koja se može pohvaliti samo zlatom iz 1966. godine.
Također, naša reprezentacija je više ili manje uspješna bila i na Europskim prvenstvima pa smo uz nekoliko ispadanja u grupnim fazama no treba spomenuti kako su naši reprezentativci tri puta prolazili i u nokaut fazu. Ispadali su Vatreni u četvrtfinalu 1996. i osmini finala 2016. od kasnijih europskih prvaka Nijemaca i Portugalaca, a 2020. su kobni bili Španjolci.
Hrvatski nogometaši su tražena roba na europskom tržištu
Desetljećima je naš reprezentativni nogomet krema europskog i svjetskog nogometa. S druge, pak, strane klupski nogomet ne bilježi blistave rezultate. Posljednjih sezona krvnu sliku domaćeg nogometa popravlja Dinamo lijepim europskim uspjesima dok su u prošlosti znali zablistati Hajduk, Varteks i Rijeka.
Usprkos ne baš blistavoj reputaciji naših klubova činjenica je da su hrvatski nogometaši izuzetno tražena roba na nogometnom tržištu te možemo reći da su upravo oni najbolji izvozni proizvod Lijepe naše.
Hrvatska 10. po ukupnom broju 'nogometnih legionara'
To potvrđuje i istraživanje Football Observatoryja za 2021. godinu koje sugerira da je Hrvatska u samom svjetskom vrhu po broju nogometaša koji za kruh zarađuju u inozemstvu. Tako se na listi apsolutnog broja nogometaša koji igraju izvan domovine nalazimo na respektabilnom desetom mjestu.
Na toj listi su neprikosnoveni Brazil s 1287 i Francuska s 946 nogometaša koji igraju u stranim ligama. Iznad Hrvatske su na toj listi mahom znatno veće zemlje poput Argentine, Engleske, Španjolske i Njemačke. Vrlo visoko šesto mjesto zauzima i Srbija s 440 nogometaša koji ulaze u ovaj kriterij. Neposredno iznad nas su još Nigerija i Kolumbija, a Hrvatska se s 375 nogometaša u inozemstvu smjestila iznad Nizozemske, Portugala, Gane i dvostrukih prvaka svijeta Urugvajaca
Island i Crna Gora ispred Hrvatske
Druga tablica je ona koja ove podatke upotpunjuje i pokazuje koliko su Hrvati zapravo uspješni u najpopularnijem svjetskom sportu. Riječ je o omjeru broja nogometaša u inozemstvu i broju stanovnika.
Na toj listi Hrvatska je još više i zauzima treće mjesto. Na svakih 10 793 stanovnika Lijepa naša ima jednog nogometaša u inozemnim ligama. Ispred Hrvatske se nalaze tek Island i Crna Gora, zemlje koje broje između 350 i 650 tisuća stanovnika dok su već spomenuti Urugvaj i Srbija neposredno ispod nas na listi.
Regija dominira
Na ovoj listi se našla i većina država iz regije što ne treba čuditi uzmemo li u obzir popularnost nogometa na ovim prostorima i relativno mali broj stanovnika. Tako su zemlje bivše Jugoslavije zauzele zauzele čak šest od prvih 10 mjesta na listi.
Treba naglasiti kako ovom rezultatu doprinosi i činjenica da je HNL razvojna liga te da su plaće nogometaša u njoj znatno niže no u najboljim europskim ligama. Razlog je to zbog kojeg mladi talenti iz Hrvatske odlaze relativno rano te značajno povećavaju broj 'nogometnih legionara'.
