Skupinu B vitamina čini osam vitamina koji su po svojoj kemijskoj strukturi vrlo slični, a to su:
- vitamin B1 (tiamin)
- vitamin B2 (riboflavin)
- vitamin B3 (niacin)
- vitamin B5 (pantotenska kiselina)
- vitamin B6 (piridoksin)
- vitamin B7 (biotin)
- vitamin B9 (folna kiselina)
- vitamin B12 (kobalamin)
Svaki od navedenih vitamina ima svoju zadaću. Iako im se zadaće uvelike isprepliću, jedna od glavnih zajedničkih uloga im je sudjelovanje u metabolizmu masti, bjelančevina i ugljikohidrata. Također, igraju vrlo važnu ulogu u radu živčanog i imunološkog sustava, čuvaju kosu, kožu i nokte te potiču rast i podjelu stanica.
To su vitamini koje naš sustav uglavnom ne može sintetizirati sam te ih je potrebno svakodnevno unositi hranom i dodacima prehrani.
Uravnotežena i zdrava prehrana osigurava dovoljnu količinu vitamina B skupine, a neke od namirnica koje su bogate tim vitaminima su pekarski kvasac, jetra, cjelovite žitarice, riža, mlijeko, jaja i mnoge druge.
Međutim, moderni načini obrade namirnica nerijetko dovode do nedostatka vitamina B skupine. Nedostatku također pridonose i razne bolesti i lijekovi, pušenje i alkohol te je tada potrebno posegnuti za provjerenim dodacima prehrani koji sadrže B vitamine.
Ako sumnjate na nedostatak vitamina B ljekarna je savršen način da provjerite što se nudi i odaberete savršen nadomjestak za sebe, uz pomoć stručnog osoblja.
Kao što smo već rekli, radi se o vitaminima koji su topljivi u vodi pa se višak izlučuje mokraćom te su predoziranja navedenim vitaminima stvarno rijetka i ona mogu dovesti do problema u radu srca i jetre, gihta, visoke razine šećera u krvi i kožnih problema.
Iz tog razloga, moramo biti savjesni prilikom uzimanja dodataka prehrani i konzultirati se s liječnikom ili ljekarnikom koji će nam objasniti kako ih pravilno koristiti te tako izbjeći sve potencijalne probleme.
Specifična preporuka za svaki vitamin B skupine ovisi o dobi, spolu i drugim faktorima (kao što su trudnoća, dojenje, razne bolesti i slično).
Preporučeni dnevni unos za odrasle prema Uredbi o informiranju potrošača o hrani i preporučeni dnevni unos za djecu prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane.
| <strong>Vitamini</strong> | <strong>Preporučeni dnevni unos</strong> | |||
| <strong>Odrasli</strong> | <strong>Djeca (0-6 mjeseci) </strong> | <strong>Djeca (6-12 mjeseci</strong> | <strong>Djeca (1-3 godine)</strong> | |
| <strong>B1 (tiamin)</strong> | 1,1 mg | 0,2 mg | 0,3 mg | 0,5 mg |
| <strong>B2 (riboflavin)</strong> | 1,4 mg | 0,3 mg | 0,4 mg | 0,8 mg |
| <strong>B3 (niacin)</strong> | 16 mg | 2 mg | 5 mg | 9 mg |
| <strong>B5 (pentotenska kiselina</strong> | 1,6 mg | 2 mg | 3 mg | 4 mg |
| <strong>B6 (piridoksin)</strong> | 1,4 mg | 0,1 mg | 0,4 mg | 0,7 mg |
| <strong>B7 (biotin)</strong> | 50 μg | 4 μg | 6 μg | 20 μg |
| <strong>B9 (folat)</strong> | 200 μg | 65 μg | 80 μg | 100 μg |
| <strong>B12 (cijanokobalamin)</strong> | 2,5 μg | 0,4 μg | 0,5 μg | 0,9 μg |
VITAMIN BI (TIAMIN)
Aktivni oblik tiamina naziva se tiamin pirofosfat i on je kofaktor nekoliko enzima uključenih u metabolizam ugljikohidrata te nam je samim time vrlo važan za dobivanje energije.
On sudjeluje u razvoju mijelinske ovojnice živaca te prijenosu živčanih impulsa i ima važnu ulogu u pravilnom radu živčanog i krvožilnog sustava.
VITAMIN B2 (RIBOFLAVIN)
Riboflavin je ključan vitamin u metabolizmu ugljikohidrata te bogato sadržan u hrani kao što su jaja, mlijeko, jetra, bubrezi, lisnato povrće, kvasac.
Vitamin B2 važan je za zdravlje kose, kože i noktiju.
VITAMIN B3 (NIACIN)
Niacin je ključan vitamin u oksido-redukcijskim reakcijama staničnog metabolizma. Bogat izvor niacina u hrani su mliječni proizvodi, bijelo meso, riba, jaja i orašasti proizvodi.
Vitamin B3 se javlja u dva kemijska oblika: kao niacin (nikotinska kiselina) i niacinamid (nikotinamid).
Niacin ima najveću važnost kao lijek u terapiji snižavanja LDL i ukupnog kolesterola te povisivanja „dobrog” HDL kolesterola.
Niacinamid pak postaje sve popularniji u preparativnoj kozmetici kao saveznik u borbi protiv proširenih pora, bora i mrlja od akni.
VITAMIN B5 (PANTOTENSKA KISELINA)
Glavna uloga pantotenske kiseline u tijelu je sinteza koenzima A (CoA) koji sudjeluje u mnogim metaboličkim procesima izgradnje i razgradnje.
Najbogatiji izvor u hrani su govedina, piletina, cjelovite žitarice, krumpir, brokula, mrkva i ostali. Danas se sve više pantotenska kiselina u procesiranju hrane dodaje u razne vrste žitarica. Mali dio vitamina B5 se sintetizira i u crijevima.
Vitamin B5 kao pantotenska kiselina i pantenol ima široku primjenu u kozmetičkim proizvodima kao što su kreme za njegu lica i tijela, šamponi i regeneratori za kosu te dekorativni kozmetički proizvodi. Glavna mu je uloga njega, hidratacija i zacjeljivanje.
VITAMIN B6 (PIRIDOKSIN)
Vitamin B6 sudjeluje u mnogim metaboličkim reakcijama važnim za funkcioniranje krvožilnog i centralnog živčanog sustava te je bitan za zdravlje kože.
Većina hrane je bogat izvor vitamina B6, ponajviše banane, kvasac, jaja, zeleno lisnato povrće.
Manjak vitamina B6 je relativno rijedak, ali najveći je rizik nedostatka u slučaju alkoholizma, bolesti jetre, hiperaktivne štitnjače, srčanog zatajenja ili kod uzimanja određenih lijekova.
VITAMIN B7 (BIOTIN)
Biotin sudjeluje u reakcijama metabolizma masti i ugljikohidrata. Najbogatiji izvor biotina je žumanjak jajeta, meso, grah i riba.
U dodacima prehrani je bitan sastojak multivitaminskih preparata za zdravlje kose, kože i noktiju.
VITAMIN B9 (FOLAT)
Folna kiselina je esencijalna u procesima sinteze krvnih stanica i zaštiti naše DNA.
Nadomjestak folne kiseline izuzetno je važan u liječenju nekih vrsta anemija, zatim u trudnoći za zdrav neurološki razvoj djeteta te je često dio liječenja kod osoba s artritisom, Chronovom bolesti ili psorijazom.
U posljednje se vrijeme sve češće u suplementima može naći aktivni oblik folne kiseline-tetrahidrofolat koji organizam može bolje iskoristiti.
VITAMIN B12 (KOBALAMIN)
Vitamin B12 ili kobalamin je u organizmu izuzetno važan za sintezu aminokiselina, zaštitu DNA i RNA, u neurološkim procesima, za proizvodnju energije, serotonina i funkcioniranje zdravog imuniteta.
U organizam ga uglavnom unosimo hranom životinjskog podrijetla. Manjak kobalamina može nastati zbog nedostatnog unosa hranom (npr. kod vegetarijanaca) ili zbog bolesti želuca i tankog crijeva gdje se vitamin B12 aktivira i apsorbira.
U hrani i dodacima prehrani vitamin B12 dolazi u 3 kemijska oblika: cijanokobalamin, hidroksikobalamin i metilkobalamin, od kojih je metilkobalamin jedini fiziološki aktivan oblik te se preporučuje kao dodatak prehrani.
Uz navedene vitamine B kompleksa, često se kao vitamin B17 spominje amigdalin. Amigdalina najviše ima u košticama marelice, gorkih badema, jabuke, breskve i sl.
Po kemijskoj je strukturi cijanogeni glikozid, a popularnost je stekao kao dodatak prehrani s antitumorskim učinkom.
Međutim, kliničke studije nisu dokazale opravdanost primjene u tu svrhu. Štoviše, dodaci prehrani s amigdalinom mogu biti upitne sigurnosti zbog oslobađanja štetnih cijanida u organizmu. Ovaj će takozvani vitamin trebati još mnogo kliničkih ispitivanja o učinkovitosti i sigurnosti.
Skupina vitamina B široka je i kompleksna skupina. Na tržištu se stoga nalazi velik broj dodataka prehrani s različitim vitaminima B skupine s različitim djelovanjima.
Ako sumnjate na nedostatak vitamina B najbolje se posavjetovati s liječnikom, a nakon toga je ljekarna, gdje će vas savjetovati o najboljim pripravcima, sljedeća postaja.
