Želja za vlastitom kućom od samog je početka bila zajednička ideja te iako je u početku djelovala samo kao dalek san, kroz godine planiranja, štednje i pomnog promišljanja, izrasla je u zajedničku strast za obiteljskim gnijezdom u kojem bi bez poteškoća mogli udobno ugostiti svoje brojne prijatelje i rodbinu. Prvi konkretan korak pri ostvarenju svojih snova bio je kupnja zemljišta za izgradnju kuće, a kao lokacija izabrano je naselje Lučko.
"Saznali smo da jedan gospodin, naš današnji prvi susjed, prodaje zemljište u Lučkom i započeli smo pregovaranje oko prodaje zemljišta. Ono što je naposljetku presudilo je potok koji se nalazi točno na granici naše zemlje. Cijela ta zelena zona koja nas okružuje je prekrasna; šuma, potok - stvarno prava romantika koja nas je osvojila na prvu loptu", uzbuđeno nam je ispričala Romina razlog odabira lokacije u Lučkom.
Dokaz kako je ideja o gradnji kuće bila spontana je tlocrt prizemlja kuće koju je sam Vladimir izradio rukom u svega pet minut. Tlocrt i danas čuva kao trajnu uspomenu da su snovi ipak ostvarivi.
"Svoju sam skicu naravno dalje proslijedio stručnjacima, odnosno arhitektima, ona je poslužila je kao baza za daljnju razradu projekta kuće. Odlučili smo se za Tomislava Rukavinu iz tvrtke Magnituda projekt s kojim smo izvrsno surađivali. U fazi projektiranja nismo brzali, projekt smo u više navrata prepravljali, a sve kako bi se učinile izmjene i detaljno se razradile naše ideje", rekao je Vladimir.
Već spomenuta prostranost i dovoljno svijetla, dvije su odrednice i miso vodilje cijelog projekta kuće, što je naposljetku i ostvareno zahvaljujući pomnoj brizi oko detalja prilikom orijentacije zemljišta i same kuće.
Što se tiče samog izbora materijala za gradnju kuće, Vladimirova struka, iskustvo i bogato znanje odigrali su presudnu ulogu. Naime, Vladimir je inženjer građevine te ima vlastiti obrt koji se bavi sanacijom i izgradnjom krovova. Riječ je o dugogodišnjoj obiteljskoj tradiciji koja seže u davnu 1938. godinu, odnosno poslu kojeg je pokrenuo njegov djed. Koliko je tradicija važna Vladimiru pokazuje i činjenica da još uvijek čuva djedovu diplomu majstorskog ispita iz iste godine. Stoga, uopće je suvišno naglašavati njegovu kompetentnost kada je riječ o građevinskom materijalima.
"Budući da sam po struci inženjer za građevinske materijale odmah sam znao koje su prednosti gradnje sa Ytong sustavom. Tako da nije bilo nikakve dvojbe kojim ću se materijalom koristiti prilikom gradnje vlastite kuće. Samo je bilo nužno dodatno se informirati o svim detaljima završne obrade, o kojima nisam bio toliko upoznat jer se u svojem poslu rijetko susrećem s tom fazom gradnje. Pritom mi je uvelike pomogao razgovor s tehničkim odjelom tvrtke Ytong", pojasnio je Vladimir.
"Kada su zidari, koji su prvi puta gradili Ytong materijalom, završili s gradnjom kuće izjavili su kako bi sada nadalje radili samo s Ytongom. Mislim da je to zato jer je riječ o materijalu s kojim se čovjek lako 'razbahati', odnosno lako se njime barata i obrada nije zahtjevna", priznala nam je Romina, inače profesorica talijanskog te povijesti i filmske umjetnosti. Sa suprugom se u potpunosti složio i Vladimir, koji je također naglasio kako su mu sami izvođači radova ispričali da je zahvaljujući Ytongu gotovo nemoguće napraviti grešku pri radu, i to upravo stoga jer veličina, širina i visina blokova doslovce 'tjera' da se zida ravno.
Kako je prostranost objekta bila ključna stavka za obitelj Makoter, a veliki prostori i volumen tijekom hladnih mjeseci zahtjevaju veću energiju za održavanje željene temperature prostorija i zraka, Vladimir je naglasio kako je upravo u tom pogledu presudio odabir Ytong materijala.
"Bitna nam je bila kvalitetna izolacija objekta i zato smo za vanjske zidove koristili Ytong blokove debljine 40 cm, sa pregradnim zidovima 15 cm i unutarnjim nosivim 20 i 25 cm. Također strop prizemlja i kat građeni su od Ytong stropa– opisao je Vladimir te pojasnio da osim Ytong zidova, ono što također ovu kuću čini energetski učinkovitom je dodatna izolacija u fasadnom sustavu, troslojno izolacijsko staklo svih staklenih površina i toplinska izolacija krova, terasa i podova. Iako je obitelj Makoter uselila tek u siječnju ove godine u svoj novi dom, već sada imaju podatke i dokaz o uštedi koju im donosi štedljiva kuća, ali vjeruju kako će tek protekom cijele godine moći izvući realni pokazatelj uštede i potrošnje. U našoj kući od 400 m2, za tri zimska mjeseca u prosjeku smo plaćali 1300 kn za grijanje i toplu vodu. U stanu od 52 m2, u kojem smo prije živjeli, za grijanje i toplu vodu je bilo izdvajano prosječno 900 kn mjesečno. Treba li napomenuti kako je kuća 8 puta veća od stana?" rekao je Vladimir te nastavio kako je cijeli proces potpomognut solarnim kolektorima koji su smješteni na nadstrešnici terase.
Zatražite besplatnu specifikaciju i ponudu na temelju vlastitog projekta!
Više info na: www.gradnjakuce.com
