Val masovnih migracija donosi izazove europskom kulturnom identitetu i testira europsku toleranciju. Više od milijun izbjeglica stiglo je prošle godine. Mnogi od njih pobjegli su od rata u Siriji, Afganistanu i Iraku. Nove stotine tisuća došle su ove godine, a velika migracija i dalje potresa političku scenu Europe... Novi National Geographic Hrvatska otkriva kako valovi imigranata mijenjaju Stari kontinent.
Ako ste Europljanin, osobito ako ste Nijemac, već godinu dana živite usred uznemirujuće javne rasprave o tome što sve podrazumijeva identitet – i kako se ljudi koji su rođeni negdje drugdje u to uklapaju. Potkraj kolovoza 2015. godine napetost zbog priljeva izbjeglica s Bliskog istoka dosegnula je vrhunac. Sedamdeset i jedna osoba pronađena je mrtva u zaključanom kamionu u Austriji, nakon što su ih napustili krijumčari. Neonacistički huligani napali su policiju ispred jednog prihvatilišta u Heidenauu kod Dresdena. Kad je njemačka kancelarka Angela Merkel posjetila prihvatilište da bi iskazala podršku izbjeglicama, bijesni prosvjednici dočekali su je povicima „Mi smo ljudi!“. Dobacivali su joj da je „glupa drolja“ i „Volksverräter“ , što je izraz iz nacističkog doba za „izdajnike naroda“.
Pet dana kasnije, 31. kolovoza, kancelarka je u Berlinu održala redovitu ljetnu konferenciju za novinare. U tom su trenutku sirijski izbjeglice u Budimpešti hrlili u vlakove prema Njemačkoj. Kao i obično, Angela Merkel bila je vrlo pribrana. Rekla je da njena vlada predviđa dolazak oko 800.000 izbjeglica do kraja 2015. godine. (Na kraju ih je došlo više od milijun.) Njemački ustav jamči pravo na politički azil, podsjetila je novinare, citirajući prvi član tog akta. „Dostojanstvo je čovjeka nepovredivo.“ I doista, mnogo se više Nijemaca ponašalo u skladu s tim i pomagalo izbjeglicama, nego što ih je vrijeđalo i gađalo kamenjem. „Njemačka je snažna zemlja“, rekla je kancelarka. „Mnogo smo toga ostvarili. Možemo mi to!“
Možda će jednog dana upravo te riječi – „Wir schaffen das!“ – biti ugravirane na njezinu spomeniku. U međuvremenu su te riječi utjecale na to da Njemačka postane poprište najžešće javne rasprave na svjetskoj sceni. Njemačka je u Europi prihvatila najviše izbjeglica – i najviše se bori s njihovim utjecajem na lokalnu kulturu. Hamburg je prošle godine morao smjestiti 35.000 izbjeglica, što je polovina broja koji cijeli SAD prihvati godišnje. Velika većina Nijemaca prihvaća imigrante i islam intelektualno. Ali emotivno ne.
Na globalnoj razini već desetljećima migracije rastu brže nego populacija. Prema podacima Ujedinjenih naroda, 2015. godine u svijetu je bilo 244 milijuna imigranata, odnosno ljudi koji žive u zemlji u kojoj nisu rođeni. Broj izbjeglica, odnosno ljudi koji su prisilno napustili domovinu, bio je oko 21 milijun, što je najviše od Drugog svjetskog rata. Znanstvenici predviđaju da će klimatske promjene uvećati broj izbjeglica zbog češćih suša i porasta morske razine; neki kažu da su utjecale i na građanski rat u Siriji, što je dovelo do sadašnjeg egzodusa prema Europi.
Izbjeglice stižu na kontinent koji je nakon Drugoga svjetskog rata udomio trećinu svih izbjeglica u svijetu. Najveće europske zemlje, iz kojih su ljudi nekada masovno emigrirali u Ameriku, sada imaju stanovništvo stranog podrijetla u gotovo jednakom broju koliko i Sjedinjene Američke Države. Ali nema mnogo Europljana koji su u glavi prihvatili tu realnost, a još je manje onih kojima se to sviđa.
Listopadski National Geographic Hrvatska otkriva tko su 'novi Europljani' i koje izazove europskom kulturnom identitetu donosi val masovnih migracija!
