Hrvatska kovnica novca državna je kovnica u 100%-tnom vlasništvu Hrvatske narodne banke, osnovana 26. travnja 1993. godine. Kovnica proizvodi optjecajne kovanice, odnosno, sredstvo plaćanja Republike Hrvatske (do 2022. HKN je proizvodila kune i lipe, od srpnja 2022. godine euro i euro cente) te prigodne i numizmatičke kovanice.
Ove godine Kovnica slavi 30 godina postojanja, što je za jednu mladu državu poput Hrvatske, vrlo značajno. Nema svaka država kovnicu novca, pa čak niti unutar Europske unije; ima ih preko 20, međutim samo ih 17 proizvodi euro kovanice. Iako je osnovni cilj Hrvatske kovnice proizvodnja novca, ona nije tek puka tvornica naručenih proizvoda. Kovnica je i borac protiv zaborava koji ostavlja trag vremena kao neizbrisiv dio hrvatske baštine, a kovani je novac spoj tehnologije, umjetnosti i tradicije u kojemu se čuvaju vještine umjetničkog graviranja i poliranja metala.
U svojoj tri desetljeća dugoj povijesti, Hrvatska kovnica novca izradila je optjecajni novac u dvije hrvatske valute – hrvatskoj kuni i sada eurokovanice. Prijašnjih godina većina poslovanja kovnice bila je koncentrirana na proizvodnju optjecajnog novca. Iako je glavna zadaća opskrba države kovanim novcem, kovnica je i tržišno orijentirana: unazad nekoliko godina intenziviran je komercijalni program kovnice, odnosno, proizvodnja investicijskih zlatnika i srebrnjaka; naime, kovnica jedini hrvatski proizvođač investicijskih zlatnika. Naše se kovanice izvoze u mnoge države te nalaze put do ruku kolekcionara i numizmatičara diljem svijeta.
Jedno od nedavnih tehnoloških dostignuća Kovnice je izrada najmanje kovanice na svijetu, ujedno i investicijskog zlatnika, s motivom istarskog gradića Huma, poznatog kao najmanji grad na svijetu.
Kovnica I dalje nastavlja raditi i razvijati uzbudljiva nova rješenja u segment zlatnih i srebrnih kovanica, poput nedavno izdane kovanice Konturna kravata, s ciljem snažnijeg poziconiranja na svjetskom tržištu moderne numizmatike.