U pokušaju da što brže dođu do ključnih odgovora o pandemiji virusa SARS-CoV-2, znanstvenici se ponekad koriste kontroverznim metodama, koje mogu ugroziti zdravlje, ali i život ispitanika. U jednoj takvoj studiji, zdravi i mladi ljudi namjerno su bili izloženi novom koronavirusu. Znanstvenici su utvrdili da je 34 mladih u dobi od 18 do 30 godina razvilo blage simptome, ako su ih uopće imali, piše Nature.
Znanstvenici navode kako gotovo polovica ispitanika, koji su primili nisku razinu virusa, nije zarazila. Od onih koji su ipak postali zaraženi, dio nije imao nikakve simptome. Oni koji su dobili simptome covida-19 prijavili su blage ili umjerene smetnje poput upale grla, curenja iz nosa ili gubitka mirisa i okusa.
Etički prijepori
Iako studija britanskih znanstvenika nije recenzirana, njihovi su kolege uvjereni da ovakva istraživanja mogu biti provedena na siguran način i postaviti temelje za kompleksnija istraživanja imunološkog odgovora, cjepiva ili antivirusnih lijekova. “Ovo predstavlja potencijalno važan napredak u procjeni buduće učinkovitosti cjepiva i lijekova i otvara niz važnih mogućnosti za proučavanje imuniteta u kontroliranom okruženju”, smatra imunolog Miles Davenport s australskog Sveučilišta New South Wales.
Ipak, dio znanstvene zajednice sumnja da su rezultati istraživanja dovoljno važni da bi mogli opravdati rizike kojima su sudionici bili izloženi. "Još uvijek nije sasvim jasno jesu li ove studije etički opravdane i čekam da vidim što su još otkrili", kaže Seema Shah, bioetičarka sa Sveučilišta Northwestern u Chicagu.
No, ovakve studije su u primjeni već desetljećima. Njima se proučavaju brojne virusne i zarazne bolesti, poput gripe ili malarije. Neki su znanstvenici čak zagovarali provođenje ovakvih ispitivanja u prvim mjesecima pandemije koronavirusa, kako bi se ubrzao razvoj cjepiva. No, većina je smatrala da su takva istraživanja na ljudima preopasna, s obzirom na to da se u tom trenutku o koronavirusu znalo malo, a učinkovita terapija nije postojala.
Dugotrajni gubitak osjeta
U ovom istraživanju, kojeg su vodili stručnjaci s Imperial Collegea u Londonu i kliničko-istraživačke organizacije Open Orphan iz Dublina, volonteri su dobili 4565 funti za svoje sudjelovanje, odnosno najmanje dva tjedna karantene u londonskoj bolnici Royal Free.
Prvi sudionici su dobili vrlo nisku dozu virusa SARS-CoV-2, koja odgovara količini zaraze u jednoj kapljici nazalne tekućine. Riječ je bila o soju koji je početkom 2020. harao Ujedinjenim Kraljevstvom. Iako se pretpostavljalo da će za zarazu trebati veća količina virusa, i ovo je bilo dovoljno da više od polovice sudionika bude zaraženo. Dokazano je da se virus munjevito proširio. Ispitanici su prve simptome osjetili već nakon manje od dva dana, a PCR testovi su potvrđivali zarazu unutar tog razdoblja, što je u suprotnosti s brojnim epidemiološkim studijama koje su tada sugerirale kako je "razdoblje inkubacije" virusa otprilike pet dana, a trajanje zaraze od devet do 12 dana.
Najčešći su simptomi bili blagi, visoka temperatura je bila rijetka, a nitko nije razvio snažan kašalj, koji je zaštitni znak zaraze koronavirusom. Oko 70 posto ispitanika izgubilo je osjet okusa ili mirisa, Kod petero sudionika istraživanja, taj je simptom trajao više od pola godine, a u jednoga i preko devet mjeseci. Neki ljudi, pak, nisu razvili nikakve simptome, iako su imali jednaku količinu virusa u gornjim dišnim putevima.
"Istraživači uključeni u studiju žele razumjeti zašto se toliko ljudi nije zarazilo, unatoč tome što su bili izloženi SARS-CoV-2. Neki nezaraženi sudionici imali su vrlo niske razine virusa u kratkom vremenskom razdoblju, što sugerira da se njihov imunološki sustav aktivno bori protiv virusa", rekao je voditelj studije Christopher Chiu s Imperial Collegea u Londonu.
Neodgovorena pitanja
Na to pitanje će odgovoriti tek buduće studije. Ranija su istraživanja, pak, pokazala da koronavirusi koji uzrokuju prehladu mogu pružiti imunološku zaštitu od covida-19 kod nekih ljudi. Postoji i mogućnost da neki ljudi imaju urođene snažne imunološke reakcije, koje ne trebaju susret s određenim patogenom kako bi se aktivirale. Stoga Chiuov tim planira pokrenuti još jedno slično istraživanje u kojem bi ispitanike namjerno zaražavali delta sojem koronavirusa.
Zasad će istraživanja uključivati samo ljude koji imaju male šanse razviti teže oblike bolesti, no Chiu ne isključuje da bi s vremenom u njih bile uključene i rizične skupine.
"Studija je izgledala sigurno i dobro je provedena. Nekim bi ljudima trebalo biti ugodnije raditi više ispitivanja na SARS-CoV-2 na sebi. Takva bi se ispitivanja mogla pokazati korisna u razvoju cjepiva koja štite od širokog spektra koronavirusa, a ne samo od SARS-CoV-2", rekao je Matthew Memoli, infektolog i virolog s američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti.
Kako god završilo ovo ili buduća ispitivanja, dio stručnjaka glasno je protiv namjernog zaražavanja ljudi u znanstvene svrhe. Za njih još uvijek nema značajnih stručnih i društvenih koristi, a posebice ih zabrinjava upravo to što su neki ispitanici ostali bez osjeta okusa i mirisa dugo nakon provedene studije.
