Jedan od najboljih neurokirurga u Hrvatskoj Fadi Almahariq bio je gost HRT-ove emisije "Stranci u Hrvatskoj" te pričao o svojem životu u Hrvatskoj. Rođen je u Dubaiju, a u Hrvatsku je došao studirati početkom 2000-ih.
"Otac mi je Palestinac/Jordanac, a majka Hrvatica. Moj je otac u Hrvatsku stigao 1970. godine, studirao je veterinu, tako je upoznao i moju majku, Hrvaticu iz Zagorja. Tata je kao mladi veterinar dobio priliku raditi u Dubaiju. Naravno, tada je Dubai bio sasvim drugačiji grad nego što ga mi danas znamo. Bila je to pustinja, šest sati je bilo struje, šest sati nije bilo struje... Ali, to je bila velika ljubav, moja majka je napustila Hrvatsku i otišla s ocem u Dubai. Tako smo se onda ja i moja braća rodili tamo, a majka je imala jedan 'skriveni cilj', a to je da se vratimo u Hrvatsku", rekao je neurokirurg.
Iz Dubaija se s obitelji preselio u Hrvatsku
Kada je stigao s obitelji u Hrvatsku, to je za njega bio šok. "To je razdoblje koje mi je bilo teško. Živite s tri sestre, dvojicom braće, mamom i tatom, i odjednom vam netko kaže "sad ideš u Hrvatsku". Ali, uspio sam što sam htio. Upisao sam medicinu, završio sam medicinu, i tako je krenula moja karijera", kaže.
Odmalena sanjao o neurokirurgiji
Otkad je bio dijete je razmišljao o neurokirurgiji.
"Moj otac je imao veliku ulogu u odluci za moju profesiju. Kako je on veterinar, bio sam u doticaju s bolestima. Praktički mi se zbog njega rodila ljubav prema medicini. Od prvog dana sam htio nešto praktično, a to je neurokirurgija, a kad već idete u kirurgiju, htio sam nešto što je najteže - a to je ljudski mozak", objašnjava.
Danas dr. Fadi s operacijama i zahvatima daje kvalitetu života pacijentima koji boluju od teških bolesti i stanja koji su se prije smatrali i neizlječivima. Daje im nadu u bolji život, piše HRT.
Neurokirurgija u medicini najbrže napredovala
"Danas o neurokirurgiji znamo jako puno. Ja sam sretan što je neurokirurgija grana koja je najbrže napredovala. Sjećam se starijih kolega koji su sada u mirovini, kažu da su oni u svojoj specijalizaciji vadili tumor s prstom. Danas je to nezamislivo. Slijedili smo napredak, tu su magnetska rezonanca, CT, pa smo išli i na mikrokirurgiju, tu je sad i era robotike. To je sve omogućilo da neurokirurgija ode daleko naprijed jer automatski naši pacijenti dobivaju najbolju njegu koju dobivaju u najtežem trenutku", govori.
U svom radu se koristi neuronavigacijskim robotima koji im pomažu pri operacijama, što je dio suradnje s inženjerima Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
"To je nešto što nas je jako razveselilo jer ne radite rutinske operacije, kad vam kao mladom neurokirurgu dođe nešto novo, to vas stavlja na mjesto elitnih centara neurokirurgije. To je nešto što je obilježilo KB Dubravu, a posebno Zavod za neurokirurgiju", priča.
POGLEDAJTE VIDEO: Paladino se već godinu dana bori s prevarantima s interneta: 'Neurokirurg sam, a predstavljaju me kao kardiologa'
Operira s pomoću neuronavigacijskog robota
Neki pacijenti su skeptični prema operacijama u kojima se upotrebljavaju roboti, ali neurokirurg objašnjava da je tu ključna komunikacija s pacijentom.
"Morate pacijentu objasniti što će točno robot napraviti. On je samo pomoćni alat, pomaže nam da budemo što precizniji i pomaže nam da operaciju odradimo u što kraćem roku, a zadržimo kvalitetu na visokom nivou. Onda on shvati da je robot jedan instrument, kao što je mikroskop i drugi alati unutar operacijske dvorane", govori.
"Jako sam ponosan na tog robota jer su to hrvatski znanstvenici stvorili, nije kupljen. Ja sam imao sreće što sam 2016. godine sudjelovao na prvoj operaciji uz njega. Bilo je to puno posla da bismo došlo do toga", pojašnjava.
Dobiva ponude u inozemstvu, ali Hrvatsku ne napušta
Često mu stižu gotovo nemoralne poslovne ponude iz inozemstva gdje mu nude daleko veću plaću nego što ima sada u KB-u Dubrava, ali unatoč svemu, odlučio je ostati u Hrvatskoj.
"Kad sam izabrao medicinu, izabrao sam je jer je izazovna i želim u njoj dati maksimalan doprinos. Novac nije bio glavni faktor zašto sam otišao u medicinu nego izazov da napravim nešto drugačije. Hrvatska nudi puno toga. Kada maknemo novac, atmosfera je ovdje daleko bolja, prijateljska. Fali nama organizacija, ali to je dio koji bi bio praktički moj doprinos. Sad, nakon toliko godina u kojima mi je Hrvatska dala da studiram i doktoriram ovdje, svi moji profesori koji su mi prenijeli znanje, s mojeg stajališta bi bilo malo neozbiljno da ostavim sve to i odem negdje drugdje isključivo radi novca. Moja uloga ovdje je da se borim i da vratim Hrvatskoj barem malo od onog što mi je sve dala. Čvrsto vjerujem da se ovdje može promijeniti situacija, možemo imati super rezultate, a ovaj robot je jedan od dokaza", govori.
'Motiviram mlade kolege da ostanu u Hrvatskoj'
"Ja ću vam reći jednu tajnu, kad sam u Alžir došao prvi put predstaviti rad našeg Zavoda, kad sam vidio hrvatsku zastavu, to je osjećaj koji ne može netko kupiti, rekao je i dodao da taj motiv prenosi i na mlađe kolege. Mi kad smo studirali, rijetko je tko išao van. Danas je to daleko češća pojava, ali ja ih motiviram koliko mogu i pozivam da se i ovdje može. Ako imamo pravu ideju - ona će se ostvariti. Možda ne tako lako, ali ništa u medicini nije lako, pa tako i u životu", zaključio je.