Zemlja ubrzano gubi ledeni pokrivač. Usporedbe radi, svake se godine otopi zamrznuto područje veličine jezera Superior. Nije iznenađenje da se planet topi, naravno. Istraživači godinama bilježe gubitke u polarnim ledenim pokrovima, ledenjacima i sezonskom snježnom pokrivaču.
Također su otkrili da se led na rijekama i jezerima topi ranije u proljeće kako se temperature povećavaju pod utjecajem klimatskih promjena. Nova studija objavljena 16. svibnja u časopisu Earth's Future prva je koja je ujedinila sve zamrznute dijelove Zemlje i izmjerila njihovo topljenje u jednom mahu.
Pod vodstvom Xiaoqinga Penga, geografa sa Sveučilišta Lanzhou u Kini, nova studija otkriva da je planet od 1979. svake godine izgubio oko 87.000 kvadratnih kilometara ledenog pokrivača!
"Kriosfera je jedan od najosjetljivijih klimatskih pokazatelja i prvi koji pokazuje svijet koji se mijenja", rekao je Peng za Live Science. "Njezina promjena u veličini predstavlja veliku globalnu promjenu. To nije tek regionalno ili lokalno pitanje."
Sjeverna hemisfera dominira gubitkom leda
Istraživači su prikupili podatke o snježnom pokrivaču, opsegu morskog leda i smrznutom tlu, što uključuje opseg ledenih pokrivača u polarnim regijama. Mnoga mjerenja izvršena su satelitskim putem, a prikupio ih je Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu (NSIDC).
Za snježni pokrivač istraživači su koristili podatke o visini snijega iz Europskog centra za vremenske prognoze srednjeg dometa. Zatim su ove skupove podataka provjerili uspoređujući brojeve s podacima iz 28.000 lokalnih vremenskih postaja širom svijeta.
Otkrili su da je sjeverna hemisfera dominirala gubitkom leda, a pokrivenost se smanjivala za 102.000 kvadratnih kilometara godišnje. Ovaj gubitak leda donekle je nadoknađen manjim dobitcima na južnoj polutki od 14.000 kvadratnih kilometara.
Većina tog dobitka bila je u morskom ledu na Rossovu moru na Antarktiku, koji je vjerojatno narastao zbog otjecanja slatkovodnih voda s kontinenta, koje mogu promijeniti slojeve oceanskih struja na složeni način, kao i obrasce vjetra, prema istraživačima.
Gubitak leda utječe na zalihe vode
Istraživači su također pronašli dokaze o kraćoj sezoni smrzavanja svake godine. Prvo zimsko smrzavanje sada se u prosjeku događa 3,6 dana kasnije nego 1979. godine, a prvo otapanje u proljeće događa se 5,7 dana ranije.
U kriosferi se nalaze tri četvrtine svježe vode na svijetu, a gubitak leda utječe na zalihe vode u mnogim planinskim regijama koje ovise o otapanju snijega svakog proljeća radi punjenja rijeka i rezervoara.
Budući istraživači žele koristiti globalne podatke o kriosferi kako bi otkrili na koje načine led mijenja ekosustave. Također žele koristiti podatke za usporedbu svjetline ili albeda sa sezonskim i dugoročnim klimatskim promjenama, rekao je Shawn Marshall, glaciolog sa Sveučilišta Calgary u Kanadi, koji nije bio uključen u istraživanje.
Svijetlobijeli snijeg i led odbijaju Sunčevu svjetlost daleko od Zemljine površine, pomažući joj da se ohladi; kada se otapanjem izloži tamnije tlo koje lakše apsorbira toplinu, to može pogoršati zagrijavanje.
"Ovakva analiza lijepa je ideja za globalni indeks ili pokazatelj klimatskih promjena", zaključio je Marshall.
