DUNJA MAZZOCCO DRVAR / Zagreb je treći grad po ugrozi od toplinskih udara, a svijet se suočava s trostrukom krizom klimatskih promjena

'Sve krize koje imamo u ovom trenutku su međusobno povezane i jedna uvjetuje drugu i neprestano se mijenjaju. Zaista ne možemo u nekom trenutku istaknuti jednu koja je najvažnija. Stručnjaci u ovom trenutku zapravo govore o takozvanoj trostrukoj krizi, odnosno krizi koja se odnosi na klimu - klimatskoj krizi, krizi bioraznolikosti i različitim vrstama zagađenja. Među tim različitim vrstama zagađenja imamo zagađenje zraka, tla i naravno krizu s plastikom i svim ostalim zagađenjima koja to povezuju', poručila je Mazzocco Drvar

5.6.2023.
17:07
VOYO logo

Svjetski je dan zaštite okoliša usredotočen na iznimno važnu temu - rješenja za onečišćenje plastikom kojom je svijet preplavljen. Alarmantni su podaci da se godišnje proizvede čak 460 milijuna tona. Taj se broj u deset godina udvostručio i ne pokazuje trend smanjivanja.

Zabrinjava i globalna temperatura. Posljednjih pet godina najtoplije su od kad postoje sustavna mjerenja. O klimatskoj krizi, aktualnim problemima i kako im doskočiti Ida Hamer razgovarala je s Dunjom Mazzocco Drvar, ravnateljicom državne Uprave za klimatske aktivnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je trenutačno najalarmantnije za okoliš na globalnoj razini?

"Mislim da bi teško bilo izdvojiti jednu stvar koja je trenutno najalarmantnija. Sve krize koje imamo u ovom trenutku su međusobno povezane i jedna uvjetuje drugu i neprestano se mijenjaju. Zaista ne možemo u nekom trenutku istaknuti jednu koja je najvažnija. Stručnjaci u ovom trenutku zapravo govore o takozvanoj trostrukoj krizi, odnosno krizi koja se odnosi na klimu - klimatskoj krizi, krizi bioraznolikosti i različitim vrstama zagađenja. Među tim različitim vrstama zagađenja imamo zagađenje zraka, tla i naravno krizu s plastikom i svim ostalim zagađenjima koja to povezuju. Ne samo to, nego su i te tri krize onda i međusobno povezane i svi koji se bave rješavanjem tih kriza rade vrlo multidisciplinarno i vrlo povezano"

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
traže pomoć bogatijih /

Amnesty International upozorava na klimatske promjene. Temperatura će u Pakistanu biti i 51 stupanj

Image
traže pomoć bogatijih /

Amnesty International upozorava na klimatske promjene. Temperatura će u Pakistanu biti i 51 stupanj

Što je najveća ugroza za okoliš u Hrvatskoj?

"Naravno kad smo počeli govoriti o klimatskim promjenama i promjenama u okolišu općenito onda smo se prvo osvrnuli na to kako izgleda naš okoliš. Dakle, prvo smo primijetili da imamo jako puno smeća na odlagalištima i slične stvari, a o klimatskoj krizi najprije smo proučavali meteorološke podatke - zato što su oni bili prvi primijećeni. Pa smo tako primijetili da temperatura raste, da nam se mijenjaju oborinski obrasci, onda smo primijetili da raste razina mora i sve to na neki način ima utjecaj na Hrvatsku. Onda smo išli dalje pa smo otkrili da je to uzrok svim drugim vrstama problema kao što su, primjerice, problemi za zdravlje ljudi i neke druge pojavnosti. Problemi za proizvodnju hrane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U konačnici, dolazi i do migracija koje ćemo osjetiti na našem području i već na neki način osjećamo. Recimo, na današnjoj konferenciji koju smo održali na Šumarskom fakultetu koja se odnosi na davanje rješenja od strane znanstvene zajednice za prilagodbu klimatskim promjenama i za sve one koji se moraju na neki način prilagoditi na ovo što nam nova klima donosi - vidjeli smo i nekakve zgodne primjere: Što će biti s komarcima, s obrascima ponašanja i smještajem komaraca na našem području, na području Europe pa smo vidjeli kako to utječe na šumu i šumske resurse u Hrvatskoj i sve različite pojavnosti koje zapravo uočavamo kao posljedice klimatskih promjena. Nedavno je švicarski institut objavio istraživanje da je Zagreb treći grad po ugrozi od toplinskih udara, odnosno toplinskih valova. Takva istraživanja se rade u sprezi s medicinskim stručnjacima koji onda uz meteorološki podatak uvezuju i podatke o zdravlju nacije i starosti stanovništva pa tako onda dobivamo neke ugroze koje možda ne bi mislili da su direktno povezane isključivo s klimatskim promjenama"

Što građani mogu napraviti kako bi to usporili?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Najviše govorimo o problemu odlaganja otpada i to je ono na što smo na neki način senzibilizirani već desetljećima i to moram reći, prema podacima o emisijama stakleničkih plinova u Hrvatskoj, sad u posljednjih nekoliko godina počelo davati rezultate. Tako da vidimo da su nam emisije iz otpada, sporo, ali počele su se smanjivati. Emisije koje se ne smanjuju, koje su još uvijek u porastu, su emisije iz prometa. Potaknula bih svakako građane da razmišljaju o nekakvim održivijim načinima mobilnosti, korištenjem javnog prijevoza tamo gdje je moguće, kada je moguće, o izbjegavanju prekomjernog korištenja automobila. Pogotovo, automobila na fosilna goriva"

Love island uk
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo