Prvo stablo Vladimir Dimić posadio je 1986. godine i od tada nije stao. Bila je to godina černobilske katastrofe, ali i rođenja Vladimirova sina. Njegovih je više od 1.000 stabala po cijelom Zagrebu, a ispred kuće gotovo svako - točnije njih 146.
"Moj je jedini krimen taj što ja umjesto jednog, nekada posadim tri, to je malo… Hajde, pretjerujem. I to ne mora svatko. Evo, jedno stablo, svake godine, to ja svima toplo preporučujem, vidjet ćete da ćete se osjećati bolje. A i nešto ćete ostaviti iza sebe, djeci našoj, tako da to je to”, objašnjava nam Vladimir Dimić iz Zagreba.
Smeće u jami u blizini naselja Kloštar u Istri gotovo pa uobičajen prizor, ali ove zime se dogodilo nešto neobično. Osoba koja je to napravila dobila je kaznu! Za to su odgovorni istarski čuvari prirode koji su preko smeća - u kojem su se nalazile friteze i jelovnici restorana - došli do krivca - vlasnika restorana. Sud u Pazinu je odredio kaznu od 1.300 eura.
"Presuda kao takva nema neku financijsku težinu, no ima moralnu težinu. Fizička osoba je osuđena prekršajno zbog bacanja smeća u prirodu, konkretno speleološki objekt. I to je takva prva presuda u povijesti RH, od njezina osamostaljenja ”, ističe speleolog Javne ustanove Natura Histrica Andrea Deklić.
Još jedna velika presuda stigla je ove godine. Čak 2.400 Švicarki tužilo je svoju zemlju Europskom sudu za ljudska prava. Smatrale su da Švicarska nije učinila dovoljno da zaustavi emisiju stakleničkih plinova koji, uz ostalo, uzrokuju toplinske valove, na što su posebno osjetljive starije osobe. Sud se s njima složio, ali ovaj tjedan švicarski je parlament ipak odlučio da su učinili dovoljno.
„Švicarska vlada nedovoljno reagira na klimatske promjene. Postoje posljedice za naše zdravlje, ali i kvalitetu života starijih ljudi. Žene su posebno ranjive”, tvrdi članica Udruge starijih žena za zaštitu klime Norma Bargetzi.
Koliko se teško dopire do politike, pogotovo ako to radite činjenicama - zna Nikola Biliškov, pokretač inicijative Znanstvenici za klimu. Krenuli su 2020. s apelom vladi za sustavnu klimatsku akciju. No i 4 godine kasnije, u superizbornoj godini - u programima političkih stranaka ozbiljnih i ambicioznih planova gotovo pa nema. Otpor je očekivan, ali motivacija je i dalje tu.
"Želim svojoj djeci za 20 godina pogledati u oči i reći da sam bar nešto pokušao napraviti. Drugi motiv je profesionalni, znanstveni. Ja ću kao znanstvenik uvijek inzistirati na tome da se činjenice uzimaju u obzir i da se ne objavljuju samo u znanstvenim radovima, nego da se koriste i za dobrobit cijelog društva”, zaključuje pokretač inicijative Znanstvenici za klimu Nikola Biliškov.
Baš zato što svi ovi ljudi brinu za cijelo društvo - oni su naši zeleni heroji.
