Uzgoj jestivog bilja bez upotrebe umjetnih gnojiva i pesticida moguć je kroz metode organskog uzgoja koje se temelje na održivim praksama.
Odabir kvalitetnog, organskog tla bogatog hranjivim tvarima ključan je za uspješan rast biljaka. Možete koristiti kompost ili prirodna gnojiva poput stajskog gnoja, komposta od lišća ili morskih algi kako biste poboljšali plodnost tla. Redovito kompostiranje organskog materijala poput kuhinjskih ostataka, lišća, trave i ostataka biljaka pomaže u održavanju plodnosti tla i poboljšava strukturu tla. Preferirajte organsko sjeme ili sadnice koje nisu genetski modificirane. Ovo pomaže u očuvanju biološke raznolikosti i smanjuje rizik od unošenja neprirodnih tvari u vaš vrt.
Pozitivni primjeri uzgoja jestivog bilja bez umjetnih gnojiva i pesticida
Postoje brojni pozitivni primjeri i prakse uzgoja jestivog bilja bez upotrebe umjetnih gnojiva i pesticida širom svijeta.
Permakulturni principi naglašavaju dizajn sustava koji imitira prirodne ekosustave i maksimalno koristi lokalne resurse. U takvim sustavima, jestivo bilje se uzgaja uz pomoć kompostiranja, suradnje biljaka i upotrebe prirodnih materijala za zaštitu bilja.
Biodinamička poljoprivreda integrira biološke metode i princip biodinamičke poljoprivrede, koja uključuje upotrebu bioloških preparata, specifičnih vrtnih pripravaka i pažljivo planiranje ciklusa rasta bilja u skladu s kalendarom poljoprivrede. Mnogi organski vrtovi prakticiraju uzgoj jestivog bilja bez upotrebe umjetnih gnojiva i pesticida. Ovi vrtovi koriste prirodne gnojidbe poput komposta i zelenih gnojiva te koriste prirodne metode kontrole štetočina kao što su mehaničko uklanjanje i biljne komponente.
Uzgoj biljaka u sustavima visokog biodiverziteta potiče prirodnu otpornost na bolesti i štetočine te smanjuje potrebu za pesticidima. Ovo uključuje sadnju mješovitih usjeva, uzgoj biljaka s visokom biološkom raznolikošću i uvođenje korisnih organizama kao biološke kontrole. Mnoge zajednice i pojedinci posvećeni su ekološkom uzgoju i održavanju vrtova, što uključuje stroge standarde za održavanje ekološke i biološke ravnoteže, uključujući uzgoj jestivog bilja bez upotrebe umjetnih gnojiva i pesticida.
Ovi primjeri pokazuju da je moguće uspješno uzgajati jestivo bilje koristeći prirodne metode i principi održive poljoprivrede. Takvi pristupi ne samo da pridonose očuvanju okoliša i biološke raznolikosti, već također mogu poboljšati kvalitetu i nutritivnu vrijednost proizvedenih usjeva.
Uzgoj jagoda i jabuka bez pesticida
Uzgoj jagoda bez pesticida može se uspješno provoditi primjenom ekološki prihvatljivih pristupa i tehnika koje smanjuju potrebu za kemijskim tretmanima, dok je uzgoj jabuka bez pesticida izazovan, ali moguć. Ovaj pristup ne samo da čuva okoliš nego također može rezultirati boljom kvalitetom plodova, a veća je i sigurnost konzumiranja hrane.
Prilikom odabira sorti jagoda, preferirajte one koje su otporne na uobičajene bolesti koje pogađaju jagode, poput sive plijesni ili pepelnice. Otporne sorte smanjuju potrebu za pesticidima. Pri odabiru sorti jabuka preferirajte one koje su otporne na uobičajene bolesti jabuka kao što su krastavost jabuke (Venturia spp.) ili pepelnica (Podosphaera spp.). Otporne sorte će zahtijevati manje kemijskih tretmana. Prije sadnje jagoda i jabuka, osigurajte da je tlo dobro pripremljeno i bogato hranjivim tvarima. Dodajte kompost ili organsko gnojivo kako biste poboljšali strukturu tla i osigurali dobru drenažu.
Mulčenje oko biljaka jagoda ili oko stabala jabuka pomaže u zadržavanju vlage u tlu, smanjuje rast korova i štiti plodove od kontakta s tlom. Možete koristiti organski materijal poput slame ili sijena.
Umjesto pesticida, koristite biološke metode za kontrolu štetočina. To može uključivati uvođenje korisnih insekata poput bubamara ili predatora, kao i ručno uklanjanje štetočina poput puževa. Redovito provjeravajte stanje jabuka i biljke jagoda kako biste na vrijeme primijetili znakove bolesti ili infekcija. Uklonite zaražene dijelove stabala kako bi se spriječilo širenje bolesti, a prilikom rezidbe koristite dezinficirane alate.
Koristite prirodne dodatke kao što su ekstrakti biljaka ili organski pripravci koji mogu pomoći u jačanju biljaka i povećanju otpornosti na bolesti. Kod jabuka koristite fizičke barijere poput mreža protiv ptica kako biste zaštitili plodove od štetočina. Upotrijebite ekološki prihvatljive metode kao što su uvođenje zelenih pokrovnih usjeva, rotacija usjeva i druge prakse koje promiču prirodnu ravnotežu i zdrav rast biljaka. Prakticirajte rotaciju usjeva kako biste smanjili nakupljanje bolesti i štetočina u tlu. Jagode ne bi trebale biti uzgajane na istom mjestu više godina zaredom.
Ekološka proizvodnja kukuruza
U Švicarskoj je na poljima provedeno istraživanje prije sjetve kukuruza. Mikoriza je alternativa mineralnim gnojivima i pesticidima. Radi se o simbiozi gljiva i korijenja, koja može poboljšati apsorpciju hranjivih tvari i smanjiti stres usjeva. Mikorizu su unijeli u tlo prije sjetve kukuruza na 54 polja. Tako je postignut bolji prinos do 40 posto na četvrtini polja, a voditelj studije Marcel van der Heijden iz Agroscopea je rekao da to smatra velikim postignućem.
Osnovna obilježja ekološke poljoprivredne proizvodnje i ekološke proizvodnje kukuruza šećerca, uporaba je prirodnih inputa. Poljoprivredno zemljište treba biti kvalitetno, ne smije biti onečišćeno pesticidima i teškim metalima, klimatske prilike moraju biti povoljne, mora postojati mogućnost osiguranja prostorne izolacije te dovoljne količine kvalitetne vode.
Korovi su jedan od velikih neprijatelja u uzgoju kukuruza, osobito u ekološkom uzgoju kukuruza šećerca. U ekološkoj proizvodnji šećerca nisu dopušteni sintetički preparati pa se u praksi provode alternativne metode, a najučinkovitija je mjera provođenje plodoreda, kao i primjena pokrovnih usjeva. Kod plodoreda se moraju uzeti biljne vrste s različitim životnim ciklusom i brzinom porasta, koje imaju i različite potrebe prema agrotehničkim zahvatima koje je potrebno provesti radi eliminiranja korova, a to mogu biti jari i ozimi usjevi, leguminoze i kukuruz.
Kod borbe protiv kukuruznog plamenca učinkovito je usitnjavanje i zaoravanje žetvenih ostataka na veću dubinu tla 25 – 30 cm. Mogu se koristiti i biopreparati na bazi bakterije Bacilus thurigiensis za zaštitu kukuruza šećerca.
Isplativost uzgoja bez pesticida i gnojiva
Isplativost uzgoja bez pesticida može varirati ovisno o mnogim čimbenicima kao što su vrsta usjeva, lokalni uvjeti uzgoja, tržište, troškovi proizvodnje i potražnja za ekološki uzgojenom hranom.
Uzgoj bez pesticida može smanjiti troškove povezane s kupnjom pesticida i potrebnom opremom za njihovu primjenu. Međutim, mogući su veći troškovi za biološku kontrolu štetočina, primjenu prirodnih gnojiva i dodatne radne snage za ručno upravljanje usjevima. Ekološki uzgojeni proizvodi često imaju tendenciju postizanja viših cijena na tržištu zbog povećane potražnje za zdravijom i održivom hranom. Međutim, regionalne razlike u potražnji i svijest potrošača mogu utjecati na tržišnu vrijednost.
U nekim zemljama, ekološki certificirani proizvodi mogu imati pristup većim tržištima i bolju prepoznatljivost među potrošačima koji traže ekološki uzgojene proizvode. Takav uzgoj može smanjiti rizik od kontaminacije okoliša i zdravstvenih problema povezanih s upotrebom kemijskih tvari. To može dugoročno smanjiti troškove i poboljšati održivost poljoprivrednog sustava.
Uzgoj bez pesticida i gnojiva pridonosi očuvanju biološke raznolikosti, smanjenju onečišćenja tla i vode te poboljšava zdravlje radnika u poljoprivredi i lokalnih zajednica, a njegova isplativost ovisi o kompleksnoj analizi financijskih, ekoloških i tržišnih faktora. Mnogi poljoprivrednici i proizvođači prepoznaju dugoročne koristi ekološkog pristupa, uključujući bolju reputaciju, veću otpornost na tržišne promjene i dugoročnu održivost. Važno je pravilno planiranje, edukacija i praćenje trendova tržišta kako bi se uspješno implementirao ekološki uzgoj bez pesticida.
U Švicarskoj je na poljima provedeno istraživanje prije sjetve kukuruza. Mikoriza je alternativa mineralnim gnojivima i pesticidima. Radi se o simbioza gljiva i korijenja, koja može poboljšati apsorpciju hranjivih tvari i smanjiti stres usjeva. Mikoriza je unesena u tlo prije sjetve kukuruza na 54 polja, odnosno 800 parcela. Zaključeno je da je na ovaj način postignut do 40 posto bolji prinos na četvrtini polja, što voditelj studije Marcel van der Heijden iz Agroscopea smatra velikim postignućem.
POGLEDAJTE VIDEO: Adrian De Vrgna poručio Hrvatima: 'Na to smo prisiljeni, ali mislim da je dobra stvar'
