Krenuo je Zeleni tjedan na RTL-u! Prva tema je smanjenje broja motornih vozila na cestama. Gužva, buka, po zdravlje opasan smog, tako izgleda život u svakom većem gradu.
"Hektičan, nemoguć i živčan. Inače ovako lijepom gradu daje jedan identitet živčanosti i smoga", govori Igor Baksa iz Zagreba.
"Ne idem baš kad je najveća gužva, ali dosta smeta. Dio idem s tramvajem dio s autom ne isplati mi se baš ići javnim prijevozom", kaže njegov sugrađanin, Tihomir Cerovec.
Što pokazuju brojke?
Brojke pokazuju da tako misli većina Hrvata iako su motorna vozila jedna od glavnih zagađivača. Broj registriranih cestovnih vozila u 2023. iznosio je 2.554.524, što je četiri posto više u odnosu na 2022. godinu. Tek oko 1600 bili su električni automobili. Hrvatska je na začelju Europske unije iako program subvencije postoji već 10 godina. Od tada je subvencionirano između pet i šest tisuća vozila koja su glavna alternativa jer omogućavaju uštedu, rijetko se kvare i najvažnije - ne ispuštaju stakleničke plinove.
"Itekako je višestruko manji utjecaj, u pravilu 80, 90 posto čišći izvori za napajanje. Očekujemo kakvih 2200 vozila koja su subvencionirana i još oko tisuću, dvije vozila koja će biti kupljena bez subvencije", govori Josip Vukušić, tajnik udruge Strujni krug.
Čija se visina, ovisno o budžetu, iznova određuje svake godine. Ove je, kako bi potaknuli građane, za njih osigurano visokih 15 milijuna eura.
"Kada je riječ o električnim vozilima to je 9000 eura poticaja ili do 40 posto operativnih troškova. Kada je riječ o plug-in hibridima to je od 5000 eura, a kada je riječ o manjim vozilima poput skutera to je do 2500 eura", potvrdio je Aleksandar Halavanja iz Fonda za očuvanje okoliša i energetsku učinkovitost. Ali električni automobili tek su dio rješenja. Gužve i buka ostaju.
Bicikl i javni prijevoz umjesto automobila
"Mislim da bi više ljudi trebalo na posao ići biciklom. Zašto? Jer je zdravije, zato što je manje zagađenja, manje buke", govori Kristina Šutin iz Zagreba.
Takva praksa bi, kaže Želimira Cvetković iz NZJZ-a Andrija Štampar, u kratkom vremenu napravila veliku razliku. "Prije svega vožnja biciklom i javni prijevoz. Sjetite se samo korone i koliko smo značajno smanjili taj utjecaj cestovnog prometa i vjerujte mi da svatko od nas barem svaki drugi dan ode pješke ili javnim prijevozom na posao sigurno bi se značajno smanjilo", navela je.
Međutim, veliki postotak površina, osobito u velikim gradovima, otpada na cestovni promet. Zato je važno prilagoditi infrastrukturu. Dobar motiv mogao bi biti podatak da turisti koji dolaze biciklima potroše više od onih s automobilima.
"Jedno od rješenja jesu planovi urbane mobilnosti takozvani sumpovi. Oni promiču aktivnu mobilnost,promiču javni prijevoz sve to s ciljem da se smanji smrtnost na cestama i u osnovi rješenja jesu kvalitetna pješačka i biciklistička infrastruktura", kaže inženjer prometa Goran Lampelj. Realizacija bi mogla potrajati, ali incijativa, kaže, postoji. Od subote će se građani i turisti u Zagrebu, primjerice, besplatno moći voziti malim električnim vozilima - Fulirom. Korak je to prema održivijem prometu, ali i stvaranju zemlje po mjeri čovjeka.
