Trenutno je udaljen od nas 42 milijuna kilometara, što je oko trećine udaljenosti između Zemlje i Sunca.
Ovaj rijetki spektakl, zadnji put je imao bliski susret s našim planetom prije 50.000 godina kada su njime kročili neandertalci, a mi smo izgleda zadnja bića na Zemlji koja će ga vidjeti. Hrvatski astronomski savez piše da će zbog svoje parabolične putanje nakon obilaska Sunca najvjerojatnije izletjeti iz Sunčeva sustava u međuzvjezdani prostor.
Amateri astronomi su pohrlili ovjekovječiti prizor kamerama i teleskopima, iako to nije lako jer je tjednima bilo oblačno, a snimanje može pokvariti i najmanja naoblaka.
Komet iznad Motovuna
"Budući da je veći dio Hrvatske cijeli siječanj bio pod debelom kapom oblaka, punih snježnih oborina, svi mi koji volimo gledati i snimati zvijezde bili smo već pomalo ludi. Zašto? Jer je tijekom siječnja postao vidljiv komet ZTF (C/2022 E3), koji je Sunčev sustav zadnji put posjetio u doba pračovjeka, prije nekih 50 tisuća godina. Zbog toga su ga neki mediji i nazvali Komet Neandertalaca. Karakterizira ga zeleni sjaj jezgre i bila mi je velika želja snimiti ga, kako god i gdjegod. Pa kad sam prošli petak spazio na meteorološkim kartama da će Istra tu noć (konačno) biti vedra, nakon posla sam sjeo u auto i juriš put Motovuna. Budući da se komet nalazi na sjevernom nebu, a južno od motovunskog brda nalaze se oni divni vinogradi, nije bilo dvojbe gdje ću snimati ovaj nebeski događaj. Smjestio sam se u vinograd, pričekao da Mjesec na nebu oslabi i krenuo snimati", rekao je Branko Nađ, novinar i pejzažni astrofotograf iz Zagreba, glavni urednik Universitas portala Sveučilišta u Zagrebu za Index.
"Treba reći da je finalna fotografija tzv. kompozit, odnosno spoj posebno snimljenog neba i zemlje, s time da je fotografija ZTF kometa donekle uvećana, kako bi do izražaja došli njegovi detalji, prekrasan rep i zeleni sjaj jezgre. Povratak u Zagreb bio je još luđi od samog snimanja. Bliski susret sa srnom na cesti, pa čekanje dežurnih službi, i jakim vjetrom nošeni snijeg kroz Gorski kotar. Dakle, bez imalo spavanja te noći. Ali isplatilo se", rekao je astrofotograf iz Zagreba i objasnio kada će biti najbolje gledati ovaj komet. Komet će biti vidljiv do sredine veljače, a najbliže Zemlji ove srijede, 1. veljače. No, za gledanje svakako treba barem dalekozor, jer nije vidljiv golim okom. Također treba uzeti u obzir da nam se približava puni Mjesec (5. veljače), zbog čijeg sjaja će komet (kao i ostale zvijezde) biti slabije vidljiv", rekao je Nađ.
Zatim je dodao: "Ako ga netko ipak ima želje potražiti na nebu, komet prolazi blizu Velikog Medvjeda. Najlakše ga se pronađe uz pomoć besplatne aplikacije za mobitele Stellarium, u čiji se tražilicu ukuca C/2022 E3 i aplikacija ga strelicom označava na ekranu."
Komet jarko zelene boje
Na zelenom kometu se može vidjeti i jedan zanimljiv detalj – "antirep".
"'Antirep' koji je vidljiv ispred jezgre ovog kometa je fenomen koji uzrokuje da se čini kako komet ima drugi rep okrenut prema naprijed. U stvarnosti, 'antirep' je optička varka nastala kada veće čestice prašine formiraju disk duž orbite kometa", rekao je Nađ.
C/2022 E3 (ZTF) kao i drugi kometi ima žarku zelenu boju koja se može primijetiti jedino s jačim objektivom ili teleskopom. Tajna tog zelenog sjaja leži u molekuli dvoatomskog ugljika (C2). Ovo nebesko tijelo je zapravo svemirska gruda snijega, odnosno sastoji se od leda i prašine. Kako se približava Suncu, led zbog topline isparava i stvara atmosferu oko kometa (koma).
Kada zračenje sa Sunca bombardira komu, "para" molekule na bazi ugljika te nastaje C2 - nestabilna i aktivna molekula koja može apsorbirati dio sunčeve svjetlosti i doći u pobuđeno stanje.
Molekula će učiniti sve što može da se vrati u svoje neutralno stanje, a da bi to postigla, ispušta fotone pri čemu nastaje ovaj specifičan zeleni sjaj. C2 ima vrlo kratak životni vijek te obično prestaje "sjajiti" kad stigne do repa kometa.
Na području Dalmacije snimili snimku teleskopom
Jasna Maras iz Vrlike je uhvatila komet teleskopom, a u obradi joj je pomogao Uroš Todorović Mikšaj iz Zagreba, dugogodišnji član Astronomskog astronautičkog društva Zagreb koje djeluje u okviru Zvjezdarnice Zagreb.
"Zakoračili smo u 2023. i najavljivani 'zeleni komet' bio je sve bliži i sjajniji, no ovakve vremenske prilike nikako nisu najavljivale mogućnost da ćemo ga uskoro i vidjeti. Nakon gotovo svakodnevne analize vremenskih prilika, ukazala se mogućnost da će u Dalmaciji možda u noći s 24. na 25. siječnja doći do kratkotrajnog razvedravanja. Radi se rijetkoj prilici koju je trebalo iskoristiti, pa je Jasna Maras, još dok je bio prilično debeo sloj oblaka iznad nje, u Vrlici krenula s postavljanjem opreme, nadajući se najboljem. Bila je spremna, čekala i dočekala! Unutar jedan jednog sata sve je bilo gotovo. Vedrina se zatvorila, ali su dragocjeni podaci bili prikupljeni", objasnio je Todorović Mikšaj.
"O uspjehu je odmah obavijestila mene i nekoliko kolega astrofotografa. Ovo je bila savršena prilika za isprobati neke nove alate i tehnike obrade koje sam u međuvremenu nabavio i naučio, stoga smo dogovorili da ću dio s obradom odraditi ja. Samo nekolicina poznatijih kometa razvila je ovoliko jasno vidljiv antirep. Ne radi se o drugom repu koji ide u suprotnu stranu, već o prividnom poravnanju većih čestica prašine koje ostaju iza kometa u njegovoj orbitalnoj ravnini s pravim repovima od plinova i sitnije prašine. Antirep moguće je promatrati samo dok Zemlja prolazi kroz orbitalnu ravninu kometa, a to, zaključujemo, nije dugo", dodao je.
